"Obojane" revolucije u postsovjetskim zemljama bile su na zapadu slavljene kao dokaz nesumnjive snage demokracije u suvremenom svijetu. No, razočaranje je nastupilo vrlo brzo.
Korupcija i suzbijanje korupcije u RH Korunić Križarić, Lana; Kolednjak, Marijana; Petričević, A.
Tehnički glasnik,
07/2011, Letnik:
5, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Tema ovog članka je korupcija u Hrvatskoj i aktivnosti koje su Vlada Republike Hrvatske i druga tijela vlasti, udruge i građani kao pojedinci poduzeli na suzbijanju korupcije njezinom otkrivanju i ...sankcioniranju.
Korupcija potkopava i razara mnoge vrijednosti i stoga se smatra velikim zlom koje se, ako se ne suzbija, širi i raste do neslućenih razmjera.
Svjesna ozbiljnosti problema korupcije Vlada RH odlučna je u svojim nastojanjima da iskorijeni korupciju iz društva. Sprječavanje korupcije na svim razinama ključ je uspješne antikorupcijske politike, ali i obveza RH koja proizlazi iz Konvencije UN-a protiv korupcije, te relevantnih dokumenata Vijeća Europe i Europske unije.
Lk 3, 12–14 pripovijeda o odgovorima Ivana Krstitelja na pitanja carinika i vojnika. Ti odgovori se u ovom radu tumače kao mjere protiv korupcije. Tekst stoga pruža uvid u neetičke prakse u ...novozavjetno doba i pokušaje vjerskih predstavnika da govore protiv njih. Koristeći sinkronijski pristup povijesno kritičke metode egzegeze, rad zaključuje da poruka Ivana Krstitelja daje uvid u razloge korupcije među carinicima i vojnicima iz doba Novoga zavjeta. Ti razlozi uključuju »neživljenje u skladu sa svojim mogućnostima« i »nepostupanje u skladu sa zakonom«. Ovaj rad potiče vjerske predstavnike da govore protiv korupcije i budu uzorni u svom ponašanju.
Sukob interesa u posljednjih je nekoliko godina vrlo aktualna tema u hrvatskom političkom, ali i općedruštvenom diskursu. Tako se sukob interesa definira kao pojava u kojoj osoba koja obnaša javnu ...funkciju stavlja privatni interes ispred interesa javnosti. Od osnivanja i profesionaliziranja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Hrvatska je i službeno započela borbu s ovim gorućim političkim problemom za kojeg se smatra da je predvorje korupcije. Samo Povjerenstvo je gotovo svakodnevno na dnevnom redu mnogih hrvatskih medija te njegove odluke počinju raditi bitne pomake ka većoj transparentnosti političke scene. Autorice u ovom radu istražuju rad navedenog Povjerenstva tako da analiziraju svaku odluku donesenu 2017. godine te rezultate prikazuju kroz socijalne i političke karakteristike javnih dužnosnika koji su se našli na dnevnom redu Povjerenstva. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su se u sukobu interesa najčešće našle osobe koje nemaju jasno iskazanu političku pripadnost u vidu pripadnosti političkoj stranci, najčešće dolaze iz redova lokalne/regionalne vlasti te su to pretežito muškarci visokog stupnja obrazovanja.
Ovaj se rad bavi analizom predstave Hard Ground / Tvrda zemlja (2011) Ahmeda Yerimaea da bi pokazao kako se autor koristi dramskim elementima u ispitivanju manifestacija korupcije i unutarnjeg ...kolonijalizma potaknutih nasilnom borbom za naftnim bogatstvom u regiji delte Nigera. Neki znanstvenici iz regije tvrde da Yerimaeova Tvrda zemlja nije „realističan“ prikaz naftne krize u delti rijeke Niger i da je to samo predstava u službi establišmenta. Međutim, ovo istraživanje pokazuje da Yerimaevo predstavljanje korupcije i unutarnjeg kolonijalizma u krizi nema svrhu ni podcijeniti ulogu vladajućih elita ni zanemariti patnje ljudi u regiji. Dramski prikazi korupcije i različitih oblika unutarnjeg kolonijalizma, koji generiraju naftnu krizu, prikazuju postkolonijalne, višestruke, oprečne i komplementarne stvarnosti/istine, koje otkrivaju složenost društveno-ekonomske i političke krize u postkolonijalnoj afričkoj državi. Studija otkriva da su egoizam i neuspjeh upravljačkih struktura među ključnim faktorima koji pogoršavaju strahovite krize koje se javljaju u regiji. U zaključku, rad tvrdi da različiti pogledi o naftnoj krizi koje donosi Tvrda zemlja pozivaju na zajedničke napore posebno unutar regije delte Nigera, ali i Nigerije u cjelini, kako bi se pronašla trajna rješenja za krizu orkestriranu silovitom borbom za naftnim bogatstvom.
Prepoznajući da korupcija postoji u svim zemljama, neovisno o ekonomskom ili političkom sustavu i njihovu stupnju razvijenosti, u članku se najprije kratko razmatra negativni utjecaj korupcije na ...ostvarenje ljudskih prava, posebno građanskih i političkih prava, te se skiciraju obaveze država stranaka prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (ICCPR). Središnja je tema kritička analiza prakse UN-ova Odbora za ljudska prava (HRC), koji je osnovan kao ugovorno tijelo na temelju ICCPR-a 1976. godine, kroz njegove tri glavne funkcije: monitoring – nadzor nad državama strankama kroz “konstruktivni dijalog”; usvajanje odluka (stavova) o pojedinačnim komunikacijama i razvijanje općih komentara, koji služe kao tumačenja prava ICCPR-a i mjerodavne smjernice za domaće i međunarodne vlasti. Dokazuje se da se korupcija više ne spominje samo povremeno u puno dužim odlomcima zaključnih zapažanja, već se naglašava na istaknutom mjestu, često kao samostalno istaknuto zapažanje, nakon čega slijede konkretne i detaljne preporuke. Takav razvoj događaja upućuje na to da HRC prepoznaje važne poveznice između korupcije i ozbiljnih učinaka na niz prava ICCPR-a. U zaključku su ponuđena neka razmišljanja o mogućem razvoju pristupa pitanju u okviru HRC-a, također prepoznajući transnacionalni karakter korupcije, zbog čega svaka učinkovita strategija borbe protiv nje mora biti specifična za kontekst, sveobuhvatna i često zahtijeva međunarodnu suradnju. HRC davanjem smjernica državama strankama, preporučujući im potrebne zakonodavne, političke i druge mjere za učinkovito sprečavanje i suzbijanje korupcije, mobilizaciju resursa za borbu protiv korupcije i osiguravanje pune reparacije za žrtve korupcije, može znatno pridonijeti naporima usmjerenima na uklanjanje korupcije kao glavnog inhibitora ljudskih prava s ciljem osiguravanja njihova punog ostvarenja i uživanja.
Primanje mita je, prema zakonskoj inkriminaciji, jedno od vodećih koruptivnih kaznenih djela, što nam pokazuje i potvrđuje i sudska praksa. Službena ili odgovorna osoba zahtijeva ili prima mito, ili ...prihvaća ponudu ili obećanje mita, za sebe ili za drugoga, da unutar ili izvan granica svoje ovlasti nešto učini odnosno propusti čime čini kazneno djelo protiv službene dužnosti, kazneno djelo primanja mita. Afera Hipokrat u kojoj je protiv 400-tinjak osoba (liječnika obiteljske medicine, ljekarnika, stručnih suradnika i zaposlenika trgovačkog društva Farmal kao i osoba koje zastupaju navedeno društvo pa na kraju i same pravne osobe Farmal d.d.) podnesena kaznena prijava zbog koruptivnih kaznenih djela među kojima primanje mita čini vodeće kazneno djelo, predstavlja najveću istragu, i na kraju najveću do sad, u povijesti hrvatskoga kaznenoga zakonodavstva, podignutu optužnicu.
Autorica u radu, uz prikaz relevantne sudske prakse, analizira kazneno djelo primanja mita (pravo, nepravo i naknadno pasivno podmićivanje) kao delictum proprium koruptivnog kaznenog djela protiv službene dužnosti. Istraživanjem donesenih pravomoćnih presuda u predmetu Farmal ukazuje na koliziju između akata nadležnih institucija u području zdravstva (Ministarstva Zdravlja, Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske liječničke komore) i Kaznenog zakona. Shodno tome, ukazuje i na nužno potrebite promjene u zdravstvenom sistemu u pogledu načina obveznog stalnog usavršavanja liječnika kao i njihove suradnje s tvornicama lijekova.Kroz komparativni pregled i analizu u odnosu na hrvatsko kazneno zakonodavstvo dat je prikaz svih oblika kaznenog djela pasivnog podmićivanja, pravog, nepravog i naknadnog, u kaznenim zakonodavstvima zemalja Europske unije Njemačke i Slovenije, ali isto tako i zemalja bivše Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i Srbije.
U radu se, uz navođenje stajališta pravne doktrine i sudske prakse, te statističkih podataka, daje prikaz i analiza kaznenog djela primanja mita, s posebnim osvrtom na policijske službenike kao ...počinitelje ovog kaznenog djela. Navedeno kazneno djelo čini službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito da bi postupila nezakonito ili da bi zakonito obavila službenu ili drugu radnju odnosno kada mito traži ili primi nakon što je završila službeno postupanje, a zahtijevanje ili primanje mita u vezi je s obavljenom ili neobavljenom radnjom. Zaključak autora jest da je primanje mita, kao oblik korupcije, štetno za društvo, a kada to čine policijski službenici ̶ tada se ruši povjerenje građana u policiju i znatno otežava izvršenje policijskih poslova.
PDF
