Paremiološke enote (paremije) se v sodobni slovenščini uporabljajo v različnih tipih dil omrežij. V príspevku analiziramo, kateri dejavniki vplivajo na njihovo rabo na družbenih omrežjih. V empirični ...analizi se omejimo na paremiološke enote s sestavino kruh. Parametri, ki jih v analizi upoštevamo, so: vrsta in specifika družbenega omrežja, splošna poznanost oz. pogostnost rabe paremiološke enote v sodobni slovenščini ter lastnosti, povezane s kontekstualno umeščenostjo paremiološkega žanra v besedila družbenih omrežij.
The most important aspect of broiler production is feeding, whose costs represent about 70% of total costs. Thus, the growth of poultry production has been based on a strong consumer demand for ...products that are cheap, safe, and healthy. That kind of product is old bread, whose return from the store represent a problem for its remediation. For the use of the old bread as a feed, the European Union has promulgated a series of regulations and directives, which order a ban on its utilization without prior treatment. The most common treatments are pelleting and extrusion. In poultry, the upper limit for the use of the old bread in feedstuff is often prescribed and amounts to 15%. The aim of this paper was to determine a possibility to use 5 and 10% old brown pelleted bread in feed mixtures for broilers fattening. The study has shown that the addition of old bread significantly improves broiler production indicators. The best results and a more favorable ratio of omega 6 and omega 3 fatty acids in the chicken muscles were obtained in the group fed with a 10‐percent share of old brown bread (p<0.05). Such a processed old bread can be used as a new ingredient in animal feed production as a partial replacement for maize component.
Najvažniji aspekt proizvodnje brojlera jest hranidba, čiji troškovi čine oko 70% ukupnih troškova proizvodnje. Tako se rast peradarske proizvodnje temelji na snažnoj potražnji potrošača za proizvodima koji su jeftini, sigurni i zdravi. Takav je proizvod stari kruh, čije vraćanje iz trgovine predstavlja problem sanacije. Za korištenje staroga kruha kao hrane za životinje Europska unija donijela je niz propisa i smjernica kojima se propisuje zabrana korištenja bez prethodne dorade. Najčešći tretmani su peletiranje i ekstruzija. Kod peradi je često propisana gornja granica za uporabu staroga kruha u hrani za životinje, a ona iznosi 15%. Cilj ovoga rada bio je utvrditi mogućnost korištenja 5 i 10% staroga crnog peletiranog kruha u krmnim smjesama za tov brojlera. Istraživanje je pokazalo da dodavanje staroga kruha značajno poboljšava proizvodne pokazatelje brojlera. Najbolji rezultati i povoljniji omjer omega 6 i omega 3 masnih kiselina u pilećem mišiću dobiveni su u skupini koja se hranila s 10% udjela staroga crnog kruha (p<0,05). Takav obrađeni stari kruh može se koristiti kao novi sastojak u proizvodnji hrane za životinje kao djelomična zamjena za kukuruznu komponentu.
Pozadina istraživanja. Rogač je biljka koja se uzgaja diljem Mediterana, ali se njegovo brašno rijetko koristi u proizvodnji kruha. U prethodnim je istraživanjima ispitana kakvoća pšeničnog kruha s ...dodatkom rogačevog brašna, ali su dobiveni kontradiktorni rezultati. Svrha je ovog istraživanja bila ispitati fermentaciju rogačevog kiselog tijesta, njegovu antioksidacijsku aktivnost i reološka svojstva, te mogućnost njegove primjene u proizvodnji kruha. Eksperimentalni pristup. Rogačevo kiselo tijesto fermentirano je s kombinacijom bakterija Lactobacillus brevis ili Lactobacillus fermentum i Saccharomyces cerevisiae tijekom 24 h na 30 °C. Pri završetku fermentacije određeni su sljedeći parametri: broj živih stanica bakterija mliječne kiseline i kvasca, ukupna titracijska kiselost, pH-vrijednost, antioksidacijska aktivnost te udjeli fenolnih spojeva i šećera u kiselom tijestu. Rogačevo brašno (12 % masenog udjela brašna) ili ekvivalent kiselog tijesta (22,5 % masenog udjela tijesta) korišteni su u izradi miješanog polupečenog smrznutog kruha. Reološka svojstva tijesta praćena su pomoću farinografa. Dopečenim uzorcima kruha određeni su: hranjiva vrijednost, fizikalna svojstva, te senzorska svojstva pomoću hedonističkog testa. Rezultati i zaključci. Pri kraju fermentacije rogačevog kiselog tijesta postignuta je pH-vrijednost od 4,2 do 4,5; ukupna kiselost od 9,9 do 12,3 mL 0,1 M NaOH; smanjen je udjel šećera za 8 g/100 g suhe tvari, dok su se udjel fenolnih spojeva i antioksidacijska aktivnost povećali do 21 %, ovisno o korištenoj starter kulturi. Dodatkom rogačevog brašna ili kiselog tijesta u pšenično tijesto dobiveno je tijesto čvršće konzistencije, s duljim vremenom razvoja i manjim kvalitetnim brojem. Unatoč tome, kruh s rogačevim brašnom imao je bitno veći specifični volumen. U usporedbi sa pšeničnim kruhom, rogačev kruh imao je veći udjel prehrambenih vlakana (46 %) i ukupnih fenolnih spojeva (140-200 %), te veću antioksidacijsku aktivnost (240-300 %), zatim je bio višeg oblika, većeg volumena, manje mrvljiv, dok je čvrstoća sredine bila nepromijenjena, a boja kruha tamnija. Preferencije i prihvatljivost rogačevog kiselog kruha kod potrošača bile su usporedive sa pšeničnim kruhom, odnosno u kategoriji ’vrlo mi se sviđa’. Novina i znanstveni doprinos. Prema našim spoznajama, ovo je prvo istraživanje koje je dokazalo mogućnost fermentacije rogačevog kiselog tijesta s pomoću miješanih starter kultura, pri čemu je kombinacija L. brevis i S. cerevisiae bila bolje prilagođena supstratu od kombinacije s L. fermentum. Rogačevo kiselo tijesto moglo bi se koristiti kao prirodni sastojak za poboljšanje hranjive vrijednosti i smanjenje mrvljivosti polupečenog smrznutog kruha.
Svrha je rada predstaviti hindske frazeme sa sastavnicom iz semantičkoga polja hrane, točnije sa sastavnicom roṭī (hrv. kruh) te ponuditi njihove prijevodne ekvivalente u hrvatskome jeziku ...ilustrirajući ih pritom primjerima njihove uporabe. Prema tipologiji frazeološke ekvivalencije u radu izneseni hindski frazemi bit će podijeljeni u četiri skupine: frazemi potpune, djelomične, samo semantičke i nulte ekvivalencije. U radu će se navesti dvadeset i dva hindska frazema od kojih je sedamnaest izlučeno iz hindskoga frazeološkog rječnika, dok je preostalih pet pronađeno mrežnim pretraživanjem i dodatno potvrđeno usmenom komunikacijom s izvornim govornikom hindskoga jezika. U radu će se također pokazati da relativno mali broj frazema nulte ekvivalencije proizlazi iz činjenice da je uloga roṭī u indijskoj kulturi usporediva s ulogom kruha u hrvatskoj, odnosno da su hindski i hrvatski frazemi motivirani usporedivom frazemskom pozadinskom slikom. Pojedinim će se primjerima uporabe hindskih frazema pokušati ukazati i na poteškoće koje se mogu javiti pri njihovu prevođenju.
Cilj je ovoga rada pod svjetlom antropologije istražiti važnost simbola kruha u činu euharistijskoga blagovanja. Uzimanje hrane, jedenje, blagovanje, sastavnica je života svakog bića, bez koje ono ne ...može opstati. Hranom se uspostavlja komunikacija među ljudima, osobito u zajedničkom objedu, gdje se prenosi čitav niz izričito formativnih poruka koje se blagovanjem usvajaju. Antropološko promatranje simbola euharistijskoga kruha nalaže propitivanje njegova značenja u suvremenom svijetu kako bi što vjernije komunicirao i sa što većom uvjerljivošću prenio informaciju koju u liturgiji naznačuje i kao simbol prenosi. Simbol u liturgiji pretpostavlja antropološku dimenziju znaka kako bi na njoj gradio govor o svetomu i mogao uspostaviti razgovor između čovjeka i Boga. Autor, na temelju pastoralne prakse, upućuje na neke od razloga oslabljenosti znaka kruha u euharistijskom slavlju te daje mogućnosti ispunjenja i davanja tona suvremenosti tom sakramentalnom znaku uporabom euharistijskoga kruha koji bi i stvarnije bio nalik kruhu, a ne oblati, kako je to moguće vidjeti u euharistijskim susretima prve Crkve. U članku se daje i nekoliko prijedloga za bolju pastoralnu i katehetsku praksu u svrhu poboljšanja shvaćanja kruha kao simbola u euharistijskom slavlju.
U ovom se istraživanju ispituje utjecaj stavova, subjektivne norme, percipirane bihevioralne
kontrole i brige o zdravlju na namjeru kupnje ekološkog kruha i pekarskih proizvoda. Model
se temelji na ...teoriji planiranog ponašanja (Ajzen, 1991). Istraživanje je provedeno na uzorku
od 110 potrošača ekološke hrane na području Grada Zagreba. Analiza podataka je provedena
u statističkom programu SPSS, pri čemu je korištena višestruka regresijska analiza. Rezultati
istraživanja su pokazali da je subjektivna norma najvažniji prediktor namjere kupnje ekološkog
kruha i pekarskih proizvoda. Namjera kupnje ekološkog kruha i pekarskih proizvoda je pozitivno
povezana sa stvarnim ponašanjem (kupnja tih proizvoda). Rezultati ovog istraživanja pružaju
važne informacije za marketinške stručnjake u sektoru ekološke hrane, te daju smjernice za
buduća istraživanja.
PDF
