Limfocele su jedna od češćih kirurških komplikacija transplantacije bubrega. Retrospektivno smo analizirali bolesnike s transplantiranim bubregom u našem centru u kojih su dijagnosticirane limfocele. ...Tijekom 39 godina učinili smo 922 transplantacije bubrega, a limfocele su dijagnosticirane u 45 (4,9%) bolesnika. Limfocele smo liječili na sljedeći način: perkutana drenaža s instilacijom povidon-jodida u 36 (80%) bolesnika, perkutana drenaža s instilacijom tetraciklina u jednog (2,2%), perkutana aspiracija u četiri (8,9%) i kirurško liječenje u četiri (8,9%) bolesnika. U četiri (8,9%) bolesnika s recidivom sekundarni postupak bio je uspješan. Ukupno smo otvorenim kirurškim zahvatom liječili pet (11,1%) bolesnika, a laparoskopski četiri (8,9%) bolesnika. Perkutana drenaža limfocele, s instilacijom sklerozirajućeg sredstva ili bez instilacije, je metoda izbora u liječenju limfocele. Laparoskopska fenestracija limfocela je alternativa perkutanoj drenaži, posebno kod recidiva.
Učinci CO2 pneumoperitoneuma na jetrenu funkciju tijekom izvođenja laparoskopskih kirurških zahvata u većine bolesnika nemaju većega kliničkog značenja. Međutim, s porastom broja i vrsta kirurških ...zahvata danas se laparoskopskim zahvatima podvrgavaju i visokorizični bolesnici. U skupinu visokorizičnih bolesnika ubrajamo i bolesnike s prijeoperacijskim oštećenjem jetre kod kojih tijekom izvođenja spomenutih zahvata može doći do vrlo ozbiljnih komplikacija uključujući i akutno zatajenje jetre. Budući da je poslijeoperacijsko oštećenje jetrene funkcije zbog pneumoperitoneuma često precijenjeno, cilj je ovog članka dati pregled brojnih čimbenika koji utječu na oštećenje jetre tijekom laparoskopskih zahvata te pregled terapijskih mogućnosti za njihovo smanjenje
Laparoskopija se najčešće koristi kod žena za koje se mislilo da imaju benignu bolest, ali se tijekom operacije ispostavilo da se radi o malignoj bolesti. Neki kirurzi koriste laparoskopski pristup ...za stupnjevanje bolesti i to najčešće za pretpostavljeni I ili II stadij. Također, laparoskopija može biti korisna za odabir žena kojima se može primarno napraviti „debulking“. Postoji nekoliko briga prilikom korištenja laparoskopskog pristupa: pojava metastaza na mjestu ulaska troakara, mogućnost intraoperacijske rupture tumora i učinak pneumoperitoneuma. Studije su pokazale da je udio metastaza na mjestu ulaska troakara nizak i da se najčešće javlja kod žena koje imaju karcinomatozu peritoneuma i udaljene metastaze. Također, čini se da laparoskopija s CO2 pneumoperitoneumom ne smanjuje ukupno preživljenje žena s intraabdominalnim metastazama. Preoperacijska ruptura, površinska invazija kapsule i pozitivan peritonealni ispirak su važniji za prognozu od intraoperacijske rupture, no daljnja istraživanja su potrebna. Konvencionalna i laparoskopija pomoću robota su usporedivei u ranoj i u proširenoj bolesti.Ovi pristupi nisu inferiorni laparotomiji i prihvatljivi su kod odabranih pacijenata.
Dobroćudni multicistični peritonejski mezoteliom je rijetka bolest koja nastaje iz abdominalnog peritoneja. Obično se
razvija na zdjeličnom peritoneju, najčešće u žena generativne dobi. ...Najuobičajeniji način liječenja je potpuno kirurško uklanjanje.
Prikazujemo slučaj 21-godišnje djevojke koja nam se javila s nejasnom difuznom boli. Transvaginalni ultrazvuk i
magnetna rezonanca trbuha i zdjelice otkrili su višestruke funkcionalne ciste u projekciji desnog i lijevog jajnika i u Douglasovu
prostoru. Učinjena je laparoskopija i nađen je multicistični tumor s tankim glatkim zidovima ispunjenim bistrom
seroznom tekućinom u maloj zdjelici, koji se širio u lijevu parakoličnu regiju i ispod slezene. Multicistična masa je uklonjena.
Patohistološka analiza je otkrila cistične formacije ispunjene sluzi i građene od vezivnog tkiva izvana i jednorednim epitelmezotelom
iznutra. Konačna dijagnoza je bila dobroćudni multicistični mezoteliom abdominalnog peritoneja. Bolesnica se
redovito kontrolira bez znakova bolesti.
Laparoskopska apendektomija metoda je izbora većine stručnih društava zbog dokazanih mnogobrojnih prednosti. Pitanje je da li se u slučajevima nejasne dijagnoze kirurzi ranije odlučuju na ...laparoskopsku eksploraciju u odnosu na opservaciju zbog manje invazivnosti i bržeg oporavka i eksploracije cijelog abdomena. Na KBC Zagreb retrospektivno je analizirano 1899 bolesnika u razdoblju od 2009. do 2016. godine kod kojih su operacije započete izmjeničnim rezom ili laparoskopskim pristupom (lap) kod sumnje na akutni appendicitis kod djece i odraslih (stariji od 16 godina). Analizirane su: 1) ukupno negativne apendektomije, 2) negativno-negativne apendektomije (uredan apendiks i nije nađena druga patologija) i 3) negativno-pozitivne apendektomije (uredan apendiks, ali je nađena druga patologija). Nije bilo statistički značajne razlike u stopama negativne apendektomije (djeca) – lap prema izmjeničnom rezu (p=0,24); negativne apendektomije (odrasli) – lap prema izmjeničnom rezu (p=0,15); negativno-negativne apendektomije (djeca) – lap prema izmjeničnom rezu (p=0,36); negativno-negativne apendektomije (odrasli) – lap prema izmjeničnom rezu (p=0,21); negativno-pozitivne apendektomije (djeca) – lap prema izmjeničnom rezu (p=0,53); negativno-pozitivne apendektomije (odrasli) – lap prema izmjeničnom rezu (p=0,56); negativne laparoskopske apendektomije – djeca prema odraslima (p=0,56). Utvrđena je statistički značajno viša stopa perforacija izmjeničnim rezom ukupno (p<0,0001), kod djece do 16 godina (p<0,0001) i kod odraslih (p=0,02). Nije bilo statistički značajne razlike u stopi perforacije kod laparoskopskog pristupa između odrasle i dječje populacije (p=0,24) te stopi perforacije kod pristupa izmjeničnim rezom između odraslih i djece (p=0,29). Rezultati upućuju na zaključak da niti u jednoj podskupini laparoskopska apendektomija ne rezultira višom stopom negativne apendektomije, no uz niže stope perforiranog apendicitisa pa se laparoskopska apendektomija preporuča kao metoda izbora kod sumnje na akutni apendicitis kod djece i odraslih.
Piezoelektrična svojstva nekih prirodnih kristala i nekih polimera moguće je koristiti i u kirurgiji. U tu svrhu konstruiran je prototip endoskopskog instrumenta na čijem je radnom dijelu ugrađen ...piezoelektrični materijal s ciljem prepoznavanja pulzirajućih krvnih žila tijekom laparoskopskih operacija. Za ispitivanje svojstava novoga instrumenta u laboratorijskim uvjetima korišten je simulirani krvotok s mogućnošću mijenjanja tlaka i frekvencije. Rad instrumenta je ispitivan u rasponu tlakova 40-180 mm Hg uz konstantnu frekvenciju 72/min, te u rasponu frekvencija 36-130 otkucaja u minuti uz konstantan tlak 120 mm Hg. Rezultati ispitivanja pokazuju da instrument sa sigurnošću prepoznaje pulzirajuću „krvnu žilu“ u očekivanom rasponu tlakova i pri različitim frekvencijama rada krvne pumpe. S obzirom na to da se radi o vrlo malim dimenzijama i prilagodljivim oblicima piezoelektričkog materijala, moguće ga je postaviti na radni dio većine standardnih laparoskopskih instrumenata i time značajno povećati sigurnost prepoznavanja arterija tijekom operacijskog zahvata, što bi smanjilo mogućnost njihove ozljede ili slučajnog podvezivanja.
Krvarenje iz žutog tijela je česta pojava u žena reprodukcijske dobi. Zbog bolova u trbuhu praćenih hemoperitoneumom krvarenje iz žutog tijela ima sličnu kliničku sliku kao ektopična trudnoća. ...Postupak kod krvarenja iz žutog tijela ovisi o simptomima i laboratorijskim nalazima i može se sastojati samo od opservacije pacijentice, ali može zahtijevati i dijagnostičku laparoskopiju ili hitnu eksplorativnu laparotomiju. Hemperitoneum zbog krvarećeg žutog tijela u trudnoći je iznimno rijedak. U radu prikazujemo pacijenticu koja je primljena na naš odjel s amenorejom, pozitivnim ßhCG-om i znacima akutnog abdomena. Učinjena je hitna laparoskopija prilikom koje nije nađena ektopična trudnoća, nego krv, ugrušci i krvareće žuto tijelo. Dan nakon laparoskopije je ultrazvučno nađena intrauterina trudnoća koja je završila porođajem zdravog djeteta u terminu.
U kliničkoj praksi abdominalni dren se često postavlja na mjesta insercije troakara promjera većih od 10 mm, te je pojava hernije, kao vrlo rijetke ali ozbiljne komplikacije ovih zahvata moguća. U ...prikazanom slučaju, na mjestu insercije troakara promjera 12 mm lijevo postavljen je dren veličine 24 Fr koji je dodatno reducirao prostor dostupan za hernijaciju na oko 4 mm. Kroz ovaj otvor ipak je došlo do hernijacije i inkarceracije tankog crijeva, što je opisano u svega nekoliko slučaja. Smatramo kako je važno odgovarajuće zatvaranje defekata fascije na mjestu postavljanja troakara i postavljanje abdominalnog drena na mjesta insercije troakara promjera manjih od 10 mm.
Krajem 80-tih i u početcima 90–tih godina prošlog stoljeća uspjesi laparoskopskog pristupa kod kolecistektomije otvorili su put za upotrebu ove tehnike u raznim bolestima. U posljednjih 20 godina, ...laparoskopski pristup je postao popularan izbor za liječenje pacijenata s rakom debelog crijeva.
U mnogim studijama dokazana je prednost laparoskopskog pristupa u usporedbi s otvorenom operacijom koji se očituje kroz manje gubitke krvi, raniju uspostava motiliteta crijeva, nižoj učestalosti komplikacija i kraćim trajanje boravka u bolnici. Sve navedeno je dovelo do prihvaćanja laparoskopskog pristupa kao jednog od modaliteta liječenju raka debelog crijeva. Smanjenje trajanja boravka u bolnici dovodi do smanjenja ukupnih troškova liječenja, unatoč činjenici da su veći
inicijalni operativni troškovi.
Laparoskopski pristup u liječenju raka debelog crijeva pokazuje bolji kratkoročni ishod, ima jednaku onkološku sigurnost i jednaki dugoročni ishod kao i otvorene operacije. Prednosti minimalno invazivne kirurgije mogu poboljšati kvalitetu skrbi onkoloških bolesnika i dovesti do dodatnih ušteda u liječenju uvođenjem programa multimodalne perioperativne skrbi.
O izboru između otvorene i laparoskopske apendektomije postoje kontroverzni stavovi. Dobro su poznate prednosti i nedostatci laparoskopije. Tijekom 3 godine proveli smo prospektivnu studiju (1. ...siječnja 2008.- 31. prosinca 2010.) 123 bolesnika operiranih zbog akutne upale crvuljka. Bolesnici su slučajno odabrani, a podijeljeni su u dvije skupine: (LA) - laparoskopska apendektomija sa 42 i (OA) – otvorena apendektomija sa 81 zapisom. Proučavali smo: dob, spol; vrijednosti broja leukocita prije operacije, CRP, nalaz ultrazvuka (UZ), prepisanu analgeziju i poslijeoperacijski PHD nalaz, te usporedili duljinu trajanja kirurškog zahvata, duljinu hospitalizacije i komplikacije. Provedena je telefonska anketa s pitanjima o osobnom zadovoljstvu nakon operacije. U 90% bolesnika PHD nalaz bio je pozitivan na upalu. CRP je u 42 bolesnika preoperacijski (34%) bio sa srednjom vrijednosti 59; u 31 (74%) bolesnika s povišenim preoperacijskim vrijednostima CRP PHD nalaz bio je pozitivan. UZV je učinjen u 68 bolesnika (55%): u 44 (65%) pozitivni UZV bio je sukladan PHD nalazu. Prosječno vrijeme operacije u LA/OA bilo je 75/72 minute. Jedina statistički značajna razlika između dviju skupina bila je za duljinu hospitalizacije: 4 prema 6 dana (p<0,01 ). U zaključku treba istaknuti da je LA i OA moguće usporediti brojem komplikacija. Neznatna prednost LA nudi kirurgu slobodu odlučivanja u hitnom kirurškom liječenju akutne upale crvuljka.
PDF