Cilj. Svrha je članka, kao i motiv za provedbu ovoga istraživanja, utvrditi prikladnost strukture životopisa koji se unose u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (Lica slovenskih ...pokrajina). Namjera je i ustanoviti kriterije ili strukturne elemente koji mogu pomoći pri odlučivanju koje će se osobe uključiti u mrežni biografski leksikon.
Pristup/metodologija/dizajn. Za analizu strukture zapisa koji se unose u mrežni biografski leksikon, kao i za utvrđivanje kriterija za odabir osoba za unos u mrežni biografski leksikon, korištena je metoda analize sadržaja.
Rezultati. Definirani su kriteriji za odabir osoba za upis u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (OSP) i struktura životopisa na mrežnom biografskom leksikonu OSP. Zaključeno je i da je poželjno da redoslijed strukturnih elemenata bude nepromjenjiv. Također, zaključeno je da je za razvoj biografskih leksikona bitna i suradnja svih ustanova koje mogu pridonijeti kvaliteti biografskih leksikona.
Ograničenja. Ograničenje istraživanja predstavljala je činjenica da svaku osobu čiji se životopisi uključuju u mrežni biografski leksikon OSP povezuju biografski jedinstveni podatci, isključivo vezani za život te osobe, pa je teško odrediti jedinstvenu strukturu elemenata.
Također, prema našim saznanjima, nema istraživanja koja se bave strukturom životopisa u biografskim leksikonima.
Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu pridonijeti kvaliteti unosa u mrežni biografski leksikon OSP, ali i u druge mrežne biografske leksikone. Kvalitetnija struktura životopisa i stručni kriterij za odabir osoba koje će biti uključene u biografski leksikon morali
bi utjecati i na zadovoljstvo korisnika samim portalom. Ovaj je rad i poziv za daljnji istraživački rad na tom području.
This is a very dull book. Like a dictionary, it contains only facts: facts that are not readily to be found elsewhere. People who are important in the study of caves and karst are known for what they ...did, what they wrote and whom they influenced. But as individuals they are often no more than a name. They may perhaps be recognized for other aspects, as a King perhaps, or a novelist or a famous doctor. Some, like Darwin or Freud, have changed the world in other ways~but very many had only normal quiet lives during which they also explored, studied or wrote about caves. It is they whose wider lives are difficult to trace and it is 4634 of them who are recorded here, with information from birth certificates, obituaries, unpublished letters and mentions by other people. It is their wider lives that help to show them as real people. In some cases their interest in caves was a part of their professional lives. In many others it provides stimulation and relaxation in otherwise busy lives. But in every case it was the same person and the same brain that enjoyed both~and it was both that made them the people they were. It is only from the biographical sources recorded here, that each person can be understood.
Plakat je nastal za dve predstavitvi spletnega portala Primorci.si, ki sta bili 19.2.2013 v Goriški knjižnici Franceta Bevka v Novi gorici in 21.2.2013 v Osrednji knjižnici Srečka Vilharja Koper.Na ...spletu je dostopen biografski leksikon Primorci.si, kjer so predstavljene znane Primorke in Primorci, ki so s svojim delom zaznamovali razvoj Primorske v zgodovini in sedanjosti. Vabljeni k ogledu portala!
Plakat je nastal za dve predstavitvi spletnega portala Primorci.si, ki sta bili 19.2.2013 v Goriški knjižnici Franceta Bevka v Novi gorici in 21.2.2013 v Osrednji knjižnici Srečka Vilharja Koper.Na ...spletu je dostopen biografski leksikon Primorci.si, kjer so predstavljene znane Primorke in Primorci, ki so s svojim delom zaznamovali razvoj Primorske v zgodovini in sedanjosti. Vabljeni k ogledu portala!
Markantun (Marko Antonije) de Dominis izazivao je pozornost mnogih znanstvenih i stručnih djelatnika, što potvrđuju i rezultati istraživanja o njegovoj zastupljenosti u hrvatskim enciklopedijama i ...leksikonima. Opseg natuknica o Markantunu de Dominisu u raznim hrvatskim izdanjima različan je i stoga je u članku nekima posvećena veća pozornosti, a neki su samo spomenuti. U obzir je uzeta građa iz devet enciklopedija i sedam leksikona objavljenih u Hrvatskoj u rasponu od 80-ak godina (od 1925. do 2009. god.).
Leta 2004 je Knjižnica Mirana Jarca biografska gesla, ki jih je Karel Bačer predhodno objavljal v Dolenjskih razgledih in reviji Rast, izdala v knjižni obliki.
Utjecajni Allgemeines Gelehrten-Lexicon (1750-1751) njemačkoga leksikografa Christiana Gottlieba Jochera (1694-1758) u svojem trećem svesku sadržava natuknicu o creskom renesansnom filozofu Frani ...Petriću (Franciscus Patricius, 1529-1597). U nastojanju da doznam kojim je podacima Jocher raspolagao i ustanovim kojim se podacima pritom poslužio, proučio sam izvore njegove natuknice o Petriću. Od devet izvora, koliko ih je popisao na kraju natuknice, njemački se leksikograf poslužio samo djelom Les Eloges des hommes savans Antoinea Teissiera iz 1683. godine i drugim izdanjem djela Dictionaire historique et critique Pierrea Baylea iz 1702. godine. Pritom ističem da podaci o Petriću uopće nisu uvršteni u najstariji i najmlađi od Jocherovih izvora: ni u djelo Elogia illustrium Belgii scriptorum Auberta Le Mirea iz 1602. godine, kao ni u jedan od 43 svezaka djela Memoires JeanPierrea Nicerona objavljenih u razdoblju od 1727. do 1745. godine. Preostalih pet izvora sadržavaju dragocjene podatke o Petriću, ali se Jocher njima nije poslužio. Primjerice, u svojem djelu Pinacotheca iz 1645. godine Gian Vittorio Rossi je najboljim Petrićevim djelom smatrao Paralleli militari, pri čemu nam je posredovao rečenicu u kojoj je Joseph Juste Scaliger pohvalio Petrića kao vojnoga teoretičara. Iacopo Gaddi nas je, a u drugom svesku djela De scriptoribus iz 1649. godine, izvijestio o sadržaju Petrićevih djela Della historia diece dialoghi i Della Poetica, dok je Lorenzo Crasso u svojem djelu Elogii d’huomini letterati iz 1666. godine zaključio da je Petrić, jer je u djelu Discussiones peripateticae nastojao srušiti peripatetičku filozofiju, pripremio put kojim su kasnije krenuli Pierre Gassendi i Rene Descartes. Engleski biograf Thomas-Pope Blount je, pak, u djelu Censura celebriorum authorum iz 1690. godine bibliografski obradio pet njemačkih izdanja Petrićeva djela Magia philosophica, a Niccolo Comneno Papadopoli je u djelu Historia gymnasii patavini iz 1726. godine donio podatke o dvojici Petrićevih profesora na studiju filozofije (Lazzaro Bonamico iz Bassana i Marco Antonio Passeri iz Genove), no zabilježio je i to da je Petrić u imenik Dalmatinaca bio dvaput upisan kao njihov Consiliarius. Uvid u Jocherove izvore osvjetljava nam njegov leksikografski rad, ali i otkriva putove kojima su se podaci o životu i djelu Frane Petrića probijali kroz biografske leksikone i srodna im izdanja. Osim izvora Jocherove natuknice o Petriću, u članku sam obradio i neke druge biografske leksikone te srodna im izdanja koji su također sadržavali podatke o Petriću, a objavljeni su u razdoblju od početka 17. do sredine 18. stoljeća. Nažalost, nijedna od pet dosadašnjih bibliografija o Petriću koje obrađuju jedinice od Petrićeva vremena do trenutka svojega objavljivanja ne sadrži bibliografske podatke o dvadesetak biografskih leksikona i srodnih im izdanja objavljenih u tom razdoblju. No, novu, odnosno šestu bibliografiju o Petriću ne bi trebalo izraditi samo zbog toga, nego i zbog toga što svih pet dosadašnjih bibliografija obiluje nepotpunim i netočnim bibliografskim jedinicama, kao i zbog toga što je u njima potpuno zanemarena metodološka ujednačenost u bilježenju jedinica. U skladu s tim, podatke iz pet dosadašnjih bibliografija o Petriću nužno je koristiti i pri eventualnoj izradi nove bibliografije: da bi nam poslužili kao podsjetnik na to kako se zahtjevan posao poput sastavljanja nečije bibliografije ne bi trebao i smio raditi.