Ukazujući kako je medijska komunikacija Crkve prikazana u crkvenim dokumentima koji se odnose na sredstva društvenog priopćavanja, u članku se osvrćemo na broj i različitost katoličkih sredstava ...društvenog priopćavanja na području Hrvatske biskupske konferencije. Analizirajući pastoralne smjernice HBK Crkva i mediji, propitujemo što je od njih zaživjelo u hrvatskome crkvenom medijskom prostoru. Polazeći od specifičnosti vjerskih glasila razlikujemo, na temelju naputaka crkvenih dokumenata, crkvene medije od medija vjerske tematike. Na osnovi provedenog istraživanja naglasak stavljamo na djelovanje crkvenih ureda za odnose s javnošću te govorimo i o percepciji katoličkih glasila među publikom. Ukazujemo na važnu ulogu koju katolička glasila imaju u dijalogu unutar Crkve, a dijalog shvaćamo u duhu Drugoga vatikanskog koncila kao otvaranje Crkve svijetu i njezina poslanja da rasvijetli čitav svijet evanđeoskom porukom (usp. GS 92). Posebnu pozornost posvećujemo komunikaciji u župi preko župnih glasila.
Rad se bavi česticama od kojih je današnje društvo satkalo rascjep u koji je dovelo mlade generacije, a znanstvenici, mediji i javnost nazivaju ih genaracijom Y, rascjep između društva znanja, u svoj ...svojoj pojmovnoj siromašnosti i apsurdnosti te društva medija s jedne strane i zahtjeva prosperitetnog tržišta, s druge strane. U prvom dijelu rada bit će predstavljeni pojmovi i glavne markacije generacije Y, društveno-povijesni kontekst njihova odrastanja. Potom će biti govora i o medijskom koloritu koji reproducira, ali i u velikom dijelu i fabricira uvjete i okolinu u kojoj ove generacije egzistiraju, u kojoj su podvrgnute tehnološkoj socijalizaciji, dakle, socijalizaciji ne jedni s drugima, već s tehnološkim dostignućima preko kojih međusobno ostvaruju tek kontakt, a ne ljudski odnos, kakav su poznavale ranije generacije. Nadalje, dotaknut će se i tehnologija, koje je uvriježeno zvati „novima“, iako, dok pišem ove retke, neke od njih su već zastarjele i zamijenjene novijima. Toliko brzo se svijet mijenja.
During the last several years, the Croatian public has been shaken by tragic violent events involving children within the family. In 2017 a mother killed her threeyear-old son, and in 2019 a father ...attempted to murder his four minor children. When such things occur, the media and the public try to determine why they were not prevented and who is responsible for their prevention, and the ones who are most frequently considered as responsible are social workers. The aim of this research is to analyse discursive constructions (narratives, rhetorical techniques) within media articles on social workers on the occasion of high-profile cases of child abuse. Discursive psychology was used as an analysis method. 76 articles published on the most frequented news portals in Croatia were analysed. The portals were selected on the basis of the number of actual users according to the data by Gemius Rating and a Reuters survey of users’ self-reports about visiting web sites. The analysed articles were published in the period from May 24, 2017 to October24, 2018 and in the period from February 28, 2019 to July 1, 2019. Results indicate that in reporting on critical events of child abuse the most frequent narrative in the media is “inadequate action of social workers”. In that narrative the media and the public criticise social workers for failure to provide adequate protection to children and consider that they are not professional enough. In response to that narrative, there are narratives about “social workers as the victims of inadequate system”, “social welfare system in crisis”, and “positive attitude towards social workers”. Within these narratives, social workers and professional organisations educate the public on shortcomings and difficulties within the social welfare system that hinder the work of social workers, which can lead to violations of the users’ rights. They also call upon relevant authorities to undertake necessary reforms. Social workers are characterised as professional and committed to their work. Two additional narratives also appear: “problems in public services” and “a call for making changes”. In the narrative about problems in public services, lawyers and judges mention problems in court proceedings related to the protection of the rights of children, but they also question the knowledge and professionalism of social workers. In the narrative about the need to make changes, professional organisations demand that the authorities and the public turn towards reforms instead of criticism of social workers. Key words: social work; media; child abuse; discursive psychology
Fenomen lažnih vijesti i neprovjerenih informacija vrlo je ozbiljan izazov suvremenih, osobito online medija u kojima je etički relativizam postao općeprihvaćena kategorija, a istina vrlo često ...izložena pritisku komercijalnih vrijednosti. U 2016. godini politički se establishment Sjedinjenih Država kao i Europske unije po prvi put suočio s činjenicom da komunikacijska revolucija ubrzava širenje laži i dezinformacija, ali i da dominantni liberalni sustav društvenih vrijednosti, nekritički podržan od strane mainstream medija, zapravo gubi podršku. Jesu li lažne vijesti tek dio ruske propagande i hibridnog ratovanja pokrenutih s ciljem podrivanja vrijednosti zapadnih demokracija ili su najutjecajniji liberalni mediji glavni izvori lažnih i pristranih vijesti? U radu se propituju razlozi zbog kojih klasični mediji, čak i svojim online izdanjima, gube presudan utjecaj na kreiranje stavova javnosti, te posljedično na usmjeravanje društvenih procesa.
The paper analyses the provisions of Directive (EU) 2018/1808, which amends and supplements the Directive on Audiovisual Media Services 2010/13/EU. In the analysis of the new legal regulation of ...audiovisual media services by Directive (EU) 2018/1808, the author compares the de lege lata provisions and gives de lege ferenda proposals for the new legal regulation of electronic media in the Republic of Croatia. The paper analyses the new provisions that regulate the principle of the country of origin of audiovisual services, the novelties brought by the legal regulation of video sharing platforms as a new form of audiovisual media services, better protection of minors from harmful content in audiovisual media services, new provisions related to enhanced protection from program content that incites hatred, violence, and public incitement to terrorist acts. Furthermore, the paper deals with provisions that increase the requirements regarding the share of European works in programmes and provisions that regulate the quantity and quality of audiovisual commercial communications in traditional audiovisual media services. Along with the analysis of the new provisions of Directive (EU) 2018/1808, the relevant practice of courts and national regulatory authorities are also discussed. Finally, the author deals with the strengthening of the role of independent regulators and makes de lege ferenda proposals for the legal regulation of electronic media and audiovisual media services after the transposition of Directive 2018/1808 into the Croatian legislation.
Instagram, kao jedna od platformi društvenih medija, prisutan je u društvu već cijelo jedno desetljeće. Od pojave društvenih mreža upravo je Instagram jedna od najbrže rastućih što ukazuje na važnost ...i utjecaj koju ima. Kao takva, donosi promjene u društvu na brojnim razinama. Premda je nastala s ciljem dijeljenja fotografija i videozapisa i to u svrhu zabave, Instagram kao društvena mreža pruža i mogućnosti komunikacije i interakcije među njezinim korisnicima. Time otvara prostor za istraživanje različitih (društvenih) aspekata ove platforme. Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva korištenja Instagrama među mladima u Splitu, s obzirom na nedostatak takvih istraživanja u Hrvatskoj. Posebnim istraživačkim ciljevima ispitivala se aktivnost mladih na Instagramu i razlike u komunikacijsko-interakcijskim aspektima Instagrama s obzirom na spol. Istraživanje je provedeno 2019. godine na području Splita i okolice na prigodnom uzorku (N=566). Rezultati istraživanja pokazali su kako većina mladih u Splitu posjeduje profil na Instagramu. S obzirom na to da pretežno imaju privatni profil, ne iznenađuje to da se interakcija i komunikacija odvijaju s korisniku bliskim i poznatim osobama. Među načinima komuniciranja među mladima, posebno se ističu objava sadržaja i reakcija lajkom na sadržaj drugih. Premda su većina mladih u Splitu aktivni akteri u virtualnoj stvarnosti jedne od najpotentnijih društvenih mreža, analiza je pokazala razlike s obzirom na spol, pri čemu žene učestalije objavljuju i reagiraju na tuđe objave (lajkom i komentarom). Ujedno, žene u većoj mjeri pripremaju pozadinu i namještaju pozu prije fotografiranja i uređuju fotografiju te koriste filtre što ukazuje na to da one daju više pozornosti o dojmu koji ostavljaju na Instagramu.
As one of the most prominent social media platforms, Instagram has been present in society for a whole decade now. Since the very emergence of social media, Instagram has been one of the high growing networks, which speaks to its importance and influence. As such, it brings about changes in society on numerous levels. Although it was created for the purpose of sharing photos and videos for the fun of it, being a social network, Instagram also provides opportunities for communication and interaction among users, thus opening a space for exploring various (social) aspects of this platform. The objective of the research was to examine the experiences of young Instagram users from Split, since there has been little research in Croatia on this topic. Having specific research objectives in mind, the authors studied the activity of young people on Instagram and the differences in the communicational-interactional aspects of Instagram with regard to gender. The research was conducted in 2019, within the area of Split and its surroundings, on a convenience sample of 566 respondents. The results of the research have shown that most young people from Split have an Instagram profile. Usually these profiles are set to private, thus it is not surprising that interaction and communication mostly occurs between the user and their friends, family and acquaintances. Regarding the means of communication, young people usually post their own content and/or like and comment on other user’s posts. Although most young people from Split are active participants in this virtual reality, the analysis has noted certain differences according to gender, with women posting and reacting to other people’s posts (via likes and comments) more frequently. At the same time, women are more likely to take their time choosing a perfect background and adjust the pose before taking the photo, as well as edit the photo using filters, which indicates that they pay more attention to the impression they leave on Instagram.
Kruha i igara Dujmović, Lucija
In medias res,
09/2022, Letnik:
11, Številka:
21
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom preglednom članku se analizira odnos između igre i sreće, kocke, države i zakona. U prvom dijelu rada se predstavlja igra i igre na sreću te njen značaj za čovjeka i tranzicija u područje ...ovisnosti. U drugom dijelu se govori o kocki, hazardnim igrama, državi i zakonima. Spominju se pravni akti i uplitanje etike i morala u priređivanje igara na sreću i njihovo oglašavanje. Zaključak objedinjuje sve navedeno te iznosi neka pitanja na koje se tek trebaju dati cjeloviti odgovori.
This review article analyzes the relationship between play and luck, gambling, the state and the law. The first part of the paper is about the games and the games of chance.; its impact on man and the transition into the field of addiction.The second part is about gambling, high risk games, the state and state’s law, legal acts and the interference of ethics and morality in the organization of games of chance and their advertising. The conclusion brings together all of the above and presents some questions that need to be answered.
Pandemija uzrokovana koronavirusom imala je dubok utjecaj na načine na koji živimo, kao i na društvenu stvarnost u svijetu oko nas. Osim ogromnog opterećenja na javno zdravstvo te pojedinačna ...zdravstvena stanja, utjecala je na čitav niz promjena vezanih uz socijalno funkcioniranje. Ubrzala je digitalizaciju i prijelaz društvenih aktivnosti na digitalno područje u dosad neviđenom opsegu, a s druge strane je ograničila društvene aktere na lokalna zemljopisna područja. U svemu tome pružila nam se prilika da zauzmemo novu točku promatranja ljudskog bivanja u svijetu kasne modernosti. Moguće je pretpostaviti da navedena društvena situacija posjeduje potencijal utjecaja na osjećaj ontološke sigurnosti društvenih aktera, kao i na njihovo iskustvo prostora. Kontradiktorne implikacije prijelaza društvene aktivnosti na digitalne komunikativne prostore u trenutnom opsegu također se promišljaju.
Problemsko područje rada je informiranje i manipulacije informacijama. Fokus se stavlja na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti jer to postaje sve veći problem, posebno u ...digitalnim medijima koji omogućuju njihovo viralno širenje. U radu su opisane vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i
lažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim njih, terminološki se determiniraju pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se načini širenja lažnih vijesti, od onih koje šire ljudi – najčešće putem društvenih mreža, pa do upotrebe „botova“. Da bi se što bolje prepoznali
informacijski poremećaji, te na pravilan način reagiralo na njih, iznose se smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. Dostupna istraživanja ukazuju da je prisutnost lažnih vijesti u medijskom prostoru globalan problem, pogotovo u vrijeme
pandemije koronavirusa, ali nije zastupljen u svim zemljama istim intenzitetom. Hrvatska se navodi kao zemlja čiji stanovnici znaju izbjegavati lažne vijesti. Vlastitim istraživanjem dobio se uvid u učestalost i najčešće oblike informiranja kod studenata, te njihovu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Studenti preferiraju informiranje putem digitalnih medija (web, društvene mreže), dok je upotreba tradicionalnih medija značajno manja. Smatraju da su najpouzdaniji izvor informacija televizija i radio, a internet (izuzimajući društvene mreže) je na drugom mjestu. Iako smatraju da su uspješni u prepoznavanju lažnih vijesti, iskazali su značajno manju stvarnu sposobnost njihovog prepoznavanja.
The problem area of this paper is informing and information manipulation. The paper studies the issues on information disorder and identifying fake news, as it is becoming a growing problem, especially in digital media that allow their viral dissemination. The paper describes the types of information disorders, with an emphasis on disinformation and fake news that are most often published with the aim of manipulating the audience. In addition, the terms misinformation, malinformation and infodemic are terminologically determined. The work analyses the ways of fake news spreading, from those spread by people – most often through social networks, to the use of computer programs (bots). In order to properly identify and respond to information disorders, guidelines and tools providing credibility verification of information content (online fact-checkers) are presented. Available researches suggest that the presence of fake news throughout the media is a growing global problem, especially at the time of the coronavirus pandemic, but it is not equally present in the countries worldwide. Croatia is mentioned as a country where people are able to recognize fake news. This original research provides the insight into the frequency and the most common ways the students get information, as well
as their ability to identify fake news. Students prefer to be informed through digital media, while the use of traditional media is significantly less common. They consider television and radio to be the most reliable sources of informing, while the Internet (excluding social
networks) comes second. Although most students consider themselves successful at recognizing fake news, the research findings indicate that
their real ability to do so is significantly lower.
U Sloterdajkovim analizama možemo da razlikujemo dvostruku funkciju medija. Sa jedne strane, mediji za njega, slično kao i za klasične autore imaju negativnu ulogu: oni prikrivaju „istine“ postojaćeg ...sveta. Pod obiljem informacija gubi se važnost celine dešavanja i čovek postevropskog sveta koristi medije za zabavu, igru i za maskiranje onoga što se zbilja događa. Informacije služe čisto radi informacija i takvo fragmentarno mišljenje onesposobljava subjekta da se suoči sa realnošću. Sa duge strane, uloga medija može da bude i konstruktivna. Savremeni mediji imaju sposobnost da razobruče postojaće zatvorene šeme koje rade u cilju obogotvorenja države ili neke posebne institucije. Ako se informacije na pravilan način slože i uobliče pokazuje se da vest ne mora biti fragmentarna već da može da predstavlja jedinstvo. To jedinstvo je živo i u kretanju jer novi sadržaji konstituišu okvire kroz koje se onda može posmatrati određen fenomen. Tako se iz maskirane realnosti ulazi u proces raskrivanja istine, tačnije demaskiranja istine od slojeva zabluda kojima se prezentuje stvarnost.
PDF
