Medijska pismenost, kao predmet poučavanja, donosi inovacije u obrazovni sustav stoga je profesionalna obveza svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa i budućnost njihova stručnog usavršavanja ...razviti pripadajuće kompetencije. Na taj bi se način nastavni proces osuvremenio metodama poučavanja usmjerenim na učenika u svrhu oblikovanja samog nastavnog procesa, te sudjelovalo u poučavanju medijske pismenosti u nastavnom procesu. U ovom se radu analizira medijska pismenost učitelja razredne nastave kao i utjecaj navedene kompetencije na stvaranje pozitivne slike škole. Cilj istraživanja bio je ispitati koliko često i učinkovito učitelji primjenjuju medije u nastavnom procesu, koliko na temelju svoje funkcije pridonose ugledu osnovne škole uporabom medija, te ispitati ima li stručno usavršavanje utjecaj na primjenu medija u nastavnom procesu. Istraživanje je provedeno pomoću anketnog upitnika na prigodnom uzorku od 130 učitelja s područja Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Dobivenim rezultatima istraživanja medijskih kompetencija učitelja razredne nastave utvrdila se iznadprosječna razina medijskih kompetencija učitelja i utvrdilo se da medijski kompetentniji učitelji, primjenjujući medije u nastavnom procesu, ostvaruju učinkovitu komunikaciju. Ovo istraživanje upućuje i na zaključak da učitelji razredne nastave u nastavnom procesu daju prednost suvremenijim pristupima poučavanja zbog ograničenih mogućnosti tradicionalnih izvora znanja.
Cilj istraživanja bio je provjeriti kvalitetu pisanog stvaralaštva učenika na trima obrazovnim razinama: a) u razrednoj nastavi, b) u predmetnoj nastavi i c) u srednjoj školi i prema spolu. U ...istraživanju su korišteni upitnici: Upitnik pisanja i čitanja (Nikčević-Milković, 2010), Upitnik ponašanja čitanja i pisanja (Nikčević-Milković, Jerković i Brala-Mudrovčić, 2016, u objavi), Sociodemografski upitnik, a primijenjeni su sljedeći kriteriji ocjenjivanja pisanih radova: ostvarenost teme, kompozicija sastavka, originalnost, povezanost rečenica (tekst), bogatstvo rječnika i stila, gramatička i pravopisna točnost, čitljivost i urednost, razvidna struktura teksta. Pisano izražavanje predmet je ovog istraživanja jer je ono važno za razvoj kritičkog mišljenja učenika, dubokog kognitivnog procesiranja informacija, suradničkog učenja te je ovladanost ovom djelatnošću najjači pokazatelj ovladanosti jezikom u cjelini. Ono je i generička sposobnost učenika o kojoj ovisi njegovo cjelokupno akademsko postignuće. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici razredne nastave imaju najveće sklonosti i interese za čitanje i pisanje, najviše traže pomoć, ali su i najsavjesniji u ovim jezičnim djelatnostima. Pišu po „šabloni“, pri čemu im pomažu učitelji, ujednačenim stilom i kompozicijom te se isključivo pridržavaju konkretnih materijala. Učenici predmetne nastave također pišu po planu, međutim, opširnije i bogatijim rječnikom, rečenice su im spretnije, točnije oblikovane, s više detalja. Učenici srednje škole potpuno su samostalni u pisanju, kompozicija sastavaka im je razrađenija, uočljiv je kritički stav, a stupanj je usvojenosti pravopisnih i gramatičkih pravila visok. Učenici predmetne nastave i srednje škole više se koriste suvremenim medijima za čitanje i pisanje. Djevojčice/djevojke pokazuju bolje rezultate u čitanju i pisanju na svim obrazovnim razinama. Na srednjoškolskoj razini mladići su se približili kvalitetom napisanih sastavaka djevojkama. Istraživanje dokazuje da se u vertikali osnovnoškolskog i srednjoškolskog hrvatskog obrazovnog sustava ostvaruje sve veća razina pismenosti učenika, koja je posljedica i prirodnoga razvoja kognitivnog mišljenja i sve većih obrazovnih zahtjeva.
Dronovi i male bespilotne letjelice korišteni su dosad u stvarnosti i medijskim opisima, nažalost, pretežno u ratnim situacijama kada su stradavali i nedužni civili. Ljudska kreativnost, istraživački ...i umjetnički duh pomaknuo je simboliku posredovanja i korištenja ove vrste tehnologije prema dosad nepoznatim mogućnostima. Premda korištenje dronova u civilne – komercijalne ili umjetničke – svrhe još uvijek nije do kraja definirano, medijske mogućnosti otkrivanja novih zračnih perspektiva, snimanja i fotografiranja šire se u praksi i na Internetu velikom brzinom. Uz nagli trend upoznavanja s tehnologijom dronova i bespilotnih letjelica, kao i digitalnog zapisa i pohranjivanja memorije svakodnevnih događanja, kao da ostaju zaboravljene i mogućnosti daljnje zloupotrebe i opasnosti. Odgovarajućim promišljanjem o budućnosti ovakve vrste kreativnosti medija kojoj valja dati i ljudsku dimenziju, moramo se zapitati se jesu li to normalni i očekivani produžeci Čovjeka ili njegovi novi zatvorski okviri?
Nasilje je česta pojava u suvremenom društvu, problem s kojim se podjednako susreću i odrasli i djeca. Na pojavu vršnjačkog nasilja utječu sve promjene koje se događaju u političkim, socijalnim, ...znanstvenim, medijskim i obrazovnim strukturama u društvu. Međutim, ne možemo čekati popravljanje situacije u društvu da bismo se prihvatili rješavanja problema s nasiljem među mladima. U radu se analizira uloga i značenje medijskih kompetencija u radu školskih pedagoga. Poseban naglasak u radu usmjeren je na nužnost obrazovanja školskih pedagoga u stjecanju medijskih kompetencija u preduhitrenju i suzbijanju vršnjačkog nasilja.
Cilj ovog rada je istražiti u kojem smjeru bi se trebali razvijati masovni mediji da bi imali bolju budućnost. U radu se analizira što dominira u sadržajima masovnih medija u svijetu i je li ono što ...se piše, govori i prikazuje u masovnim medijima u skladu s Božjim zapovijedima. Na osnovi toga ukazat će se kakve korake bi trebali poduzeti zaposleni u masovnim medijima kako bi omogućili bolju budućnost i sebi i svojoj publici. U ovom radu se izvodi zaključak da je budućnost masovnih medija u pokajanju. U sadržajima masovnih medija dominiraju informacije o ratovima, ubojstvima, krađama, svađama, nemoralu, zlu. Kako bi masovni mediji postali mediji Dobrog i poveli svoje čitatelje, slušatelje i gladatelje k spasenju, trebali bi proći put pokajanja i očišćenja.
Mediji i novinarstvo su u stalnoj neizvjesnosti uzrokovanoj utjecajem online zajednice. Izvjesna je promjena: kao načina distribucije sadržaja konzumentima, medijskog sadržaja i njegove produkcije. ...Promjene izazvane metamedijem – internetom mijenjaju poziciju medija na tržištu i osnovnu ulogu novinarstva. Kao odgovor na navedene izazove u SAD-u se još prije nekoliko godina počeo razvijati koncept „poduzetničkog novinarstva“ (entrepreneurial journalism) koji je još uvijek nedovoljno poznat u europskoj javnosti. Računala već pišu vijesti, a stručnjaci za umjetnu inteligenciju u kompaniji Google, predviđaju da će do 2029. računala biti pametnija od ljudi, da će u narednih 15 godina postajati sve inteligentnija i da će moći razumjeti što govorimo, učiti iz iskustva, šaliti se, pričati priče, pa čak i očijukaju. Novinarstvo još uvijek nije pronašlo obrise svog novog identiteta, ali ga dijelom određuju logika brzine, kratkotrajnosti, konkurencije i površnosti. Uloga urednika se drastično mijenja – urednik treba osmisliti viziju, kut promatranja i stvoriti okruženje različitih specijalista koji će zamišljeno provoditi to u djelo. Kako bismo imali veće efekte po oglašivače, od novinara i urednika se očekuje da se ne ponašaju izolirano u odnosu na medijski biznis i da poznaju mehanizme o kojima ovisi hoće li se i kako oglašivači pojaviti u sklopu online medija. Poštujući uređivački integritet, novinari su ti koji bi trebali utjecati na veći angažman čitatelja. Nova profesija u medijskoj sferi je priređivač sadržaja (Content Curation), gdje su od velike koristi novinarska i urednička iskustva. Kompjuterski posredovana komunikacija zamjenjuje stvarnu komunikaciju, a mediji više ne reprezentiraju stvarnost već je kreiraju. U takvim uvjetima mediji više nisu određeni svojim monopolskim ili oligopolskim statusom, već je njihova pozicija na tržištu određena kreiranjem vlastitog identiteta u online okruženju bez granica. Klasični mediji su i dalje u procesu traženja efikasnih poslovnih modela i modela zarade koji će zamijeniti modele koji više ne funkcioniraju. U narednih nekoliko godina kreiranje sadržaja kao oblast bit će okosnica formiranja budžeta kompanija za tri zavisna područja – mediji, marketing i PR. Ignoriranje promjena u medijima i novinarstvu koje se u razvijenom dijelu svijeta pokreću samo znači da neki mediji neće preživjeti, da će neki novinari ostati bez posla ili postati priređivači sadržaja. Promjene kao stalan modus vivendi i u Srbiji i regiji su vidljive kroz promjene u načinu korištenja medija, ali i kroz promjenu strukture mesijskog sadržaja, što je tema istraživanja provedenog za potrebe ovog rada. Za predviđanje budućnosti medija i novinarstva potrebne su činjenice u čijem je odsustvu moguće osloniti se na promišljanja i iskustva razvijenih medijskih zajednica. Jedno je sasvim izvjesno: novinarstvo i mediji neće funkcionirati na način kako je to bilo dosada.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Međusobni utjecaj medija i suvremene obitelji veoma je važan, jer s jedne strane potonje kao zajednice i pojedini njihovi članovi ...predstavljaju medijsku publiku, a s druge strane mediji svojim sadržajem utječu na obiteljski život, od dnevnog rasporeda obitelji pa do shvaćanja same obitelji i pojedinih uloga unutar nje. Zahvaljujući, među ostalim čimbenicima, medijima suvremena obitelj više nije onakva kakvu je poznaje tradicionalna kultura – utemeljena na crkveno sklopljenom braku i koja obuhvaća oca, majku, djecu, te očeve ili majčine roditelje. Višegeneracijska tradicionalna obitelj nestaje najprije zahvaljujući urbanizaciji i industrijalizaciji, pa se suvremena obitelj sužava na svoju jezgru - roditelje i njihovu djecu. Na promjenu njezine strukture utječu gospodarske i društvene promjene, a mijenja se i samo shvaćanje u javnosti potpune ili cjelovite obitelji, te smisla braka (Obradović i ČudinaObradović, 2006: 297). Moderno doba brzih promjena, razvoja tehnologije i znanosti, širenje političkih ideja i brzi protok informacija donose i promjene u poimanju pojedinca i njegove uloge u obitelji i društvu. Sustav vrednota u suvremenom društvu ima individualistički značaj, brak se promatra u funkciji samoostvarenja osobe a ne više u funkciji potomstva, društva i Crkve (Baloban J, 2004: 182-183). Unatoč tome što se i u Hrvatskoj i u europskim zemljama smanjuje broj sklopljenih brakova a raste broj razvoda, zbog čega se može govoriti o krizi braka i obitelji, još uvijek su to vrijednosti kojima se teži i koje se nalaze iznimno visoko na ljestvici vrednota većine ljudi. Iz navedenoga slijedi kako danas poimanje obitelji stoji između dviju krajnosti. S jedne strane joj se predviđa kraj ili bar kraj modela obitelji kakvu poznajemo, a s druge strane 98,8% građana Hrvatske koji su anketirani u Europskom istraživanju vrednota iz 1999. godine izjavilo je da je obitelj u njihovu životu važna ili veoma važna (Aračić i Nikodem, 2000: 295). U istome istraživanju, koje je provedeno u 33 europske zemlje, većina je ispitanika u svim državama rekla kako se ne slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela ustanova (Aračić i Nikodem, 2005: 151).- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Radiotelevizija postaje važan sudionik na slobodnom tržištu. U novonastalim prilikama su se karakteristike javne televizije, koja je u počecima bila vrlo ukrućena i nekomercijalna, promijenile. Čini ...se da se komercijalne mreže i javna radiotelevizija ponašaju kao dva sasvim drugačija modela društva, no slični principi njihovog
djelovanja sužavaju prazninu između njih. Činjenica je da se uloga i pozicija televizije kao institucije u našem društvu mijenja. Komercijalizacija je najznačajniji trend svih javnih radiotelevizija u Europi. Javne i komercijalne radiotelevizije se bore za jednakeciljeve. U članku sam željela objasniti nužnost novog radiotelevizijskog modela u Europi.
Upravo tako bio bi predstavljen hibridni model radiotelevizije kao jedan od mogućih oblika radiotelevizije u Europi.
Glavna metoda istraživanja je recenzija relevantne literature i opsežna studija radiotelevizijskog
modela. Analiziram i konstrukciju regularnosti i povijesne prilike
u Europi. Sudeći po opsežnoj studiji rezultat bi mogao donijeti odgovore na pitanje, dali je moguće realizirati ekonomski uspjeh ispunjavajući istovremeno i zahtjeve javnosti.
Rezultati bi pomogli predložiti primjerene pristupe programskom upravljanju u Europi gdje je nova konstrukcija regularnosti obračunala ekonomske pobude svih javnih medija te promjene u tehnološkom razvoju. Komercijalne aktivnosti javnih medija su samo odgovor na agresivne zahtjeve tržišta. Očito je da će promjene medijske okoline značajno promijeniti trenutni status
javne radiotelevizije i komercijalnih medija. Moguće rješenje možemo vidjeti u novim pristupima upravljanju koji oblikuju novi hibridni model javne radiotelevizije, gdje medijska institucija može istovremeno uspješno zadovoljiti kulturološke i ekonomske dimenzije društva.
Rad istražuje ulogu, svojstva i etičke implikacije prikrivenog oglašavanja u današnjim medijima. Objašnjava se temeljna razlika između prikrivenog i klasičnog oglašavanja i razlažu temeljni razlozi ...sve većeg korištenja prikrivenog oglašavanja te ukazuje na nužnost njegova razlikovanja u informativnim od onog u zabavnim medijskim sadržajima. Posebno se osvrće na situaciju u Republici Hrvatskoj i daje pregled nazočnosti prikrivenog oglašavanja u hrvatskim medijima. Primjenom kriterija istinitosti, normativne postavke svake komunikacije, dolazimo do spoznaje etičke neopravdanosti prakse takvog oglašavanja. U radu se objašnjavaju i svojstva zakonske regulative prikrivenog oglašavanja u svijetu i RH te analiziraju razlozi učestalog kršenja te regulative
U ranim devedesetim godinama dvostruki prijenosni sustav u mladoj državi u srcu Europe omogućio je razvitak emitiranja televizijskih programa na razinikoju gledatelji do tada nisu mogli ni sanjati. ...Komercijalno emitiranje televizijskog programa prevladalo je u pet i pol milijunskoj zemlji. Privatno emitiranje steklo je nadmoć nad
više od četrdeset godina starim državnim TV emitiranjem koje je poslano na statističke margine. Povjerenje prema prvoj - i kasnije drugim privatnim televizijama – raslo je brže od broja publike. Ravnatelji s utjecajem na zakonodavce, menadžeri su koji određuju vrijeme prijenosa programa iz tjedna u tjedan. To je nazvano kao
pronalaženje optimalnog vremena temeljenog na željama publike. Rezultat je današnji veliki kaos televizije za gledatelje, koji , radi nepredvidljivih promjena u emitiranju televizijskog programa
prestaju biti zainteresirani. Već dugi niz godina najgledaniji kanal je pao na razinu podcijenjenog rivala i radi panike, počeli su raditi još više fatalnih promjena. Sve u ime publike i izvrsnih koje daju tzv. People-metri. S istim problemom se također sučeljavaju i druge post-komunističke zemlje, kao npr. drugi dio bivše Čehoslovačke,
Češka Republika. Rad se usredotočuje na analizu i evaluaciju slovačke televizije sfere (dijelom u odnosu na češku televiziju), koja čini se, nakon dvadeset godina dualnog emitiranja, okuplja
pravu medijsku konkurenciju. No, ne sviđa se to svima.
