Unatoč političkim i aktivističkim rezultatima feminističkog pokreta koji su doveli do priznavanja seksualnih i reproduktivnih prava kao ljudskih prava u drugom dijelu 20. stoljeća, danas diljem ...svijeta svjedočimo derogiranju već stečenih prava žena, kao i uskraćivanju i otežavanju (reproduktivnog) samoodređenja žena i parova. Ovaj radistražuje na koji se način taktika pravne mobilizacije i unutarinstitucionalno djelovanje, kojim se antirodni pokret u Hrvatskoj služi za promicanje uskraćivanja reproduktivnih prava žena, koriste za osporavanje i ograničavanje prava žena. Naime, znanstvena je literatura utvrdila transnacionalni karakter antirodnog pokreta i identificirala podudarne taktike u mnogobrojnim državama, a jedna od taktika je pravna mobilizacija. Korištenjem kritičke analize diskursa prikazano je na koji način hrvatski antirodni pokret koristi pravnu mobilizaciju tako što unutarinstitucionalno djeluje pokretanjem postupaka za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom, a istovremeno i izvaninstitucionalno poduzima niz aktivnosti, poput okupljanja i prosvjeda, kojima nastoji ograničiti seksualna i reproduktivna prava žena. Rezultati pokazuju da hrvatski antirodni pokret u korpusu analiziranih tekstova djeluje u kontekstu triju temeljnih diskurzivnih okvira: zaštite svjetonazora većine postignutog oblikovanjem scenarija prijetnje, diskreditiranja pravana prekid trudnoće tako što se to pravo prikazuje kao nasljeđe prethodnoga socijalističkog političkog sustava bivše Jugoslavije i prijetnje “rodnom ideologijom”.
Despite the political and activist achievements of the feminist movement, which led to the recognition of sexual and reproductive rights as human rights in the second half of the 20th century, a worldwide derogation of women’s acquired rights and the denial and erosion of (reproductive) self-determination for women and couples alike is occurring. This article examines how legal mobilisation and the use of intra-institutional means are deployed as tactics by the Croatian anti-gender movement. Scientific literature has established the transnational character of the anti-gender movement and identified similarities in their tactics across various countries, one of which is the legal mobilisation and strategic use of democratic tools to undermine women’s reproductive rights. By applying discourse analysis, we present how the Croatian anti-gender movement uses legal mobilisation through intra-institutional actions, such as initiating procedures to assess the compliance of regulations with the Constitution. At the same time, it undertakes a series of activities outside institutions, such as gatherings and protests, which seek to limit women’s sexual and reproductive rights. The results show that the Croatian anti-gender movement, within the analysed texts, operates within three fundamental discursive frameworks: protecting the majority’s worldview, achieved by creating a threat scenario; discrediting the right to abortion by portraying it as a legacy of the former socialist political system of Yugoslavia; and the threat of “gender ideology”.
Za Južno Korejo sta bila v preteklosti značilna hiter gospodarski in urbani razvoj, ki so ju spodbujali intervencionistična država in špekulativni trgi. Javnost je bila iz odločanja večinoma ...izključena. Na preobrazbo južnokorejskih mest so poleg tega vplivale obsežne rušitve revnih sosesk in nasilne deložacije prebivalcev. Tako so se na lokalni ravni pojavile različne oblike družbene mobilizacije, katerih cilj je bil zaščititi interese prebivalcev in lokalnih skupnosti ter uveljaviti njihovo skupno pravico do mesta. Članek obravnava razvoj skupnostnega gibanja na območju Geumho-Haengdang-Hawangsimni v Seulu kot primeru družbene mobilizacije na lokalni ravni. Kvalitativna študija primera temelji na longitudinalni analizi vzrokov za nastanek, ciljev, organiziranosti in delovanja skupnostnega gibanja, s čimer želimo celoviteje razumeti pomen družbene mobilizacije na lokalni ravni za preobrazbo južnokorejskih mest. Izsledki študije kažejo, da je skupnostno gibanje pomembno vplivalo na krepitev skupnostnega povezovanja in s tem na preobrazbo mesta na različnih ravneh. Poleg tega študija opozarja na protisloven položaj skupnostnih gibanj v razmerju do države, saj morajo za uresničitev svojih ciljev z njo dejavno sodelovati, a hkrati ohraniti svojo finančno, organizacijsko in politično samostojnost. Skupnostno gibanje na območju Geumho-Haengdang-Hawangsimni v Seulu je bilo pri tem razmeroma uspešno, zaradi česar lahko predstavlja zgled samostojnega in dolgoročno vzdržnega skupnostnega povezovanja v mestih.
This paper examines, from the perspective of philosophy of media, our comprehension of space in the context of media culture and entertainment industry. The notion of space, while being based on ...Kant’s assumptions of unity and infinity of pure spatiality, will be discussed mostly regarding its technological genesis and applications within the domains of arts and contemporary media. Consequently, we will look into the phenomena of virtual space (VR) and augmented space (AR). After the period during which they were treated as “technological attractions”, they are being increasingly used by creative industries – VR cinema, partly theatre, and video games. Their fate is thus related to the commercial exploitation which, reversibly, leads to their complexification and multiplication, as well as the further development carried out for profit. The paper attempts to address – from the critical standpoint – these transformations of their primary roles: from technological attraction, through artistic media, to the resource for commercial exploitation.
Prilikom proglašenja ratnog stanja vršila se opća mobilizacija ne samo vojske i vojnih obveznika, nego i onoga bez čega vojska također nije mogla: prijevoznih sredstava, hrane i pomoćnih snaga. Vrela ...o ovakvoj vrsti mobilizacije u Dalmaciji u Prvom svjetskom ratu su rijetka. U radu su konzultirani arhivski izvori iz Državnog arhiva u Zadru, fond Tajni spisi c. k. Dalmatinskog Namjesništva (1814-1918). Gradivo navedenog fonda pohranjeno je u četiri kutije i najviše se odnosi na mobilizaciju pripadnika pomoćnih snaga narodnog ustanka, dobrovoljaca, konja, stoke i prijevoznih sredstava u dubrovačkom kotaru tijekom 1914. Analizom spisa autori su utvrdili kako se mobiliziralo u općinama dubrovačkog kotara. Na isti način se prema vojnom zakonu Dvojne Monarhije mobiliziralo i u drugim austrijskim pokrajinama. Uočava se važnost neophodnih sredstava bez kojih vojska nije mogla djelovati. U mobilizaciji pripadnika narodnog ustanka, dobrovoljaca, konja, stoke, klaone marve i prijevoznih sredstava primjetna je krajnja disciplina civilnih kotarskih i općinskih vlasti u obavljanju zadataka koje su nalagale vojne vlasti. Na temelju analize arhivskih izvora primjećujemo razne društvene i gospodarske osobitosti dubrovačkog kotara neposredno uoči Prvog svjetskog rata, s obzirom na broj motornih vozila, konja, stoke i raznih prijevoznih sredstava u pojedinim općinama.
In this paper, the author shows the three levels of the fundamental turnover in the way in which the total dynamics of the binary opposition of war and peace unwinds in the planetary-defined space of ...postnational sovereignty: 1. Transition from modern history metaphysics with binary nation-state machine into the biopolitical production of power on global scale conflict between the “empire” (United States of America, Russia, China) and “rouge states”, which brings into question the ontological definition of modern war as civil, guerrilla or ethnic conflict; 2. The definition of world as total mobilization (of techno-science and capital) which necessarily leads to the possibility of total war as the absolute construction of event on planetary level; 3. Re-examining Kant’s Enlightenment idea of “perpetual piece” in correlation with the state of permanent “state of emergency” on global scale, which leads to, instead of Manichean logic “either war or peace”, living in the age marked by the logic “both war and peace” within the intervals of world safety crisis. This is the reason why the question on the essence of “human nature” as either evil or good does not seem to be the key philosophical topic, and neither theological because the ethics of responsibility becomes merely a powerless appeal to preserve life on Earth, whilst the theology of salvation presupposes battle against evil in the form of negative theodicy anyway. What, then, remains of the idea of not only world history but various versions of “just war” in the age during which terror, total control and biopolitics decide about the events in the world? The answer is not in the pseudo-humanization of world, and inflation of ethical doctrines as the means of therapy for the frenziness of technologically constructed apocalypse. Instead in utopias and apocalyptics, perhaps the solution is hidden in thinking about the constellation of techno-cybernetic thinking as a danger which enables the mentioned inbetween-state of “total mobilization” and “absolute construction”.
Straipsnyje aptariamas klausimas, kokie struktūriniai veiksniai įtakojo Lietuvos persitvarkymo sąjūdžio rėmėjų gretų augimą Klaipėdoje 1988 m. rudenį. Šioje struktūrinėje analizėje Sąjūdis ...apibrėžiamas pasitelkus mobilizuojančio komunikacijos tinklo sąvoką, kuri sutelkia dėmesį į struktūrinius informacijos perdavimo mechanizmus ir jų efektyvumo klausimą. Remiamasi prielaida, kad kuo efektyviau perduodama informacija tinklo viduje ir kuo daugiau žmonių ji pasiekia, tuo greičiau jie mobilizuojami kolektyviniam veiksmui, o pilietinė parama įgyja aiškesnę išraišką. Sąjūdžio struktūros augimą Klaipėdoje galima traktuoti kaip socialinio komunikacijos tinklo plėtrą, kai pereinama nuo gana individualizuotų informacijos perdavimo kanalų, dažnai apsiribojančių atskiro individo socialiniu tinklu ir pažįstamų būreliu, prie labiau formalizuotų komunikacijos formų. Tokiomis prielaidomis grindžiama analizė rodo, kad aktyvus Sąjūdžio rėmimo grupių gausėjimas Klaipėdoje prasideda ne nuo ideologinio lūžio visuomenės sąmonėje, o nuo organizacinių klausimų sprendimo. Sąjūdžio formalizavimas leido peržengti individualizuotos komunikacijos tinklo ribas, išsprendė Sąjūdžio vadovybės teisėtumo klausimą, atvėrė platesnius kanalus centralizuotam informacijos perdavimui, kur kas didesnei auditorijai ir leido mobilizuoti masinę piliečių paramą. Šie teiginiai grindžiami 1988 m. Sąjūdžio ir oficialios spaudos analize, Sąjūdžio dokumentais ir Klaipėdos Sąjūdžio iniciatyvinės grupės narių interviu medžiaga.
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonomskom dijelu i cijele Austro - Ugarske Monarhije. Od 31. ožujka 1912. je u Hrvatskoj ukinuto ustavno ...stanje i proglašen komesarijat s kraljevskim povjerenikom
Slavkom Cuvajem na čelu. Njegovi zakoni o tisku i o slobodi sakupljanja u mnogome određuju mogućnost praćenja situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom Balkanskih ratova. Zbog reakcionarnog zakona prestale su izlaziti brojne novine među kojima i lokalne novine sjeverozapada Hrvatske Podravska hrvatska straža iz Koprivnice i Hrvat iz Virovitice. Istraživanje ove teme svodi se na dokumente Hrvatskog državnog arhiva te tekstove iz nacionalnih novina koje su nastavile izlaziti. Raspuštanje Hrvatskog sabora iz veljače 1912. doveo je do brojnih demonstracija među kojima su najvažnije zauzimanje sveučilišta od strane studenata, opći đački štrajk i skupštinski pokret po cijeloj Hrvatskoj. U đačkom štrajku
sudjelovali su i gimnazijalci te učenice strukovne škole iz Koprivnice. Najznačajniji miting sjeverozapadne Hrvatske održao se u Varaždinu u organizaciji pravaša i socijaldemokrata. Izbijanjem Balkanskih ratova te proglašenjem moratorija na plaćanje balkanskih zemalja
u cijeloj Monarhiji dolazi do inflacije, rasta kamatnjaka i niza stečajeva kojih Hrvatska nije bila pošteđena, ali ih je imala u manjem broju od ostatka Monarhije. Stanovništvo je mobilizirano za slučaj rata bilo sa Srbijom, bilo s Rusijom, a među mobiliziranima brojni su
i oni s područja sjeverozapadne Hrvatske. Mobilizacija još više usložnjava ekonomsku situaciju. U cijeloj Hrvatskoj brojni su izrazi solidarnosti prema balkanskim saveznicima, ali je sjeverozapadna Hrvatska nešto rezerviranija u tome od Dalmacije ili Slavonije i Srijema. Prikupljana su sredstva za Crveni križ balkanskih država, dobrovoljci i liječnici su odlazili na ratište, veliki je broj veleizdajničkih procesa. Sve se to događalo i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali u puno manjem obimu. Nakon rata u kolovozu 1913. u Slavoniji i Srijemu
izbija epidemija kolere čiji zapadni kraci dolaze do Bjelovara i izazivaju paniku bez velikog broja oboljelih. Sjeverozapadna Hrvatska je tijekom ratova bila puno umjerenija od ostatka zemlje zbog manjeg utjecaja Koalicije i omladine na stanovništvo koje je uz tradicionalno pravaško opredjeljenje počelo pristajati uz ideje braće Radić.
In analysing the dynamics and mechanisms of mass protest from 1987 to 1988 in Lithuania, this article explores what kind of social ties – strong or weak – are conducive to the mobilisation of ...collective action in a (post-)totalitarian society. The empirical analysis is based on data collected as part of the 2009-2011 research project ‘The Phenomenon of Sąjūdis: Network Analysis of a Civic Movement’. First, the article defines the distinction between strong and weak ties, and highlights the importance of social networks for the mobilisation of collective action. Second, it analyses the micro-structure of Lithuanian society in the Soviet period. Based on the type of network ties, three distinct social arenas are distinguished: underground society, alternative legal society and official society. Finally, the article analyses which of these arenas could be seen as the seedbed of the Sąjūdis movement. Also demonstrated is the distinct role of different kinds of social ties at different stages in the development of the movement.
This article deals with the main oppositional stances and their manifestations in Kaunas during the late Soviet period, employing the theoretical model of ‘unobtrusive practices of contention’ as ...formulated by H. Johnston and C. Mueller.
During the analysed period the main oppositional groups in occupied Lithuania were of a rather non-conformist nature. One of the socially recognisable and visible forms of ideological protest was represented by ethno-cultural and Catholic movements, based on traditional values, another, by pro-western subcultures or artists’ gatherings. Even though the activities of these groups allow us to comprehend them analytically as the main hotbeds of resistance, strong negative stances towards the Soviet regime were widespread in the rest of society. Such stances didn’t acquire the form of evident, declarable or socially visible practices, yet they contributed to the success of Sąjūdis as a social movement. Social movements are largely connected with a collective identity and the securing or preservation of it. The oppositional stances discussed in the article grounded such a collective identity. Its existence provides an explanation of the rapid mobilisation of the movement – in just three weeks after its establishment in the rallies of Sąjūdis tens of thousands and very soon afterwards hundreds of thousands participated.