From the viewpoints of regional and agrarian geography and regional planning the author systematically analyze all main natural features and many regional social factors of the municipality of ...Moravče: bedrock, type of relief, altitude, inclination, water conditions (including flood conditions), climate conditions (particularly insolation), soil and vegetation, land use, population, settlements, and economy. On the basis of the analysis, a detailed partition of the municipality into small homogenous units is made, three in the valley and four in the hills. The book also deals with the evaluation of the landscape from the viewpoint of individual types of agricultural land use~determines the suitability of areas for cultivated fields, meadows, and orchards~and considers the quality of locations from the viewpoint of settlement. The book concludes with recommendations for the most suitable land use and a survey of the current irrational use of land.The synthetic maps and theme maps showing individual natural factors can be used to advantage in regional planning. Emphasis is placed on determining the interdependence of landscape factors and their joint influences, on the laws and causes governing individual phenomena, and on the comparison of microregions.
Moravče je mjesto u sesvetskome Prigorju; u suvremenoj administrativnoj podjeli dio je Grada Zagreba, na njegovu krajnjem sjeveroistočnom rubu. Kajkavski govor Moravča prema Ivšićevoj podjeli pripada ...konzervativnoj zagorsko-međimurskoj skupini, što znači da se u njemu u velikoj mjeri čuva tzv. osnovna kajkavska akcentuacija, odnosno da nije zahvaćen naglasnim inovacijama u pogledu intonacije dugih naglasaka ili pomicanja naglasnoga mjesta. Time to rubno prigorsko mjesto pokazuje neke osnovne akcenatske karakteristike koje velikim dijelom obilježavaju govore središnjega dijela Hrvatskoga zagorja. Govor je troakcenatski, bez nenaglašenih dužina (uz jednu iznimku) i bez oksitoneze. Sekundarno naglašeni predzadnji slogovi, jednako oni s polaznom dužinom kao i oni s polaznom kračinom, naglašeni su akutom (pere 'pero', im. petạ 'peta'). Akut je u zadnjem ili jedinom slogu zamijenjen cirkumfleksom. Inventar dugih naglašenih samoglasnika broji devet fonema; taj je broj rezultat vokalsko-akcenatskog razvoja u kojem je došlo do duženja sekundarno naglašenoga polazno kratkog sloga, pri čemu se u dijelu vokala naknadno produženi samoglasnici razlikuju od polazno dugih.
Govor je u radu analiziran prvenstveno s gledišta fonologije, a donose se i neki osnovni morfološki podaci.
PDF
