Procjena stoka slatkovodnog cipla, Liza abu (Heckel, 1843), provodila se u močvarama Istočni Hammar, Huwazah i Chybaish na jugu Iraka od listopada 2005. do rujna 2006. godine. Relativna zastupljenost ...ove vrste bila je 35,9, 37,1 i 62% od ukupnog ulova u trima močvarama. Dobivene vrijednosti dužinsko-masenih odnosa kod L. abu bile su: W = 0,0149 L2.899 (Istočni Hammar), W = 0,0132 L2.910 (Huwazah) i W = 0,0252 L2.662 (Chybaish). Srednje vrijednosti kondicijskog faktora triju istraživanih močvara iznosile su 1,00, 1,02 i 0,98. Parametri rasta i mortaliteta pojedine vrste bili su: L∞ = 23.2 cm, K = 0,37, Z = 2.125, M = 0,903 i P = 1.222 (Istočni Hammar) , L∞ = 21.1cm , K = 0,44 , Z = 1.688 , M = 1.055 i F = 0.632 (Huwazah) i L∞ = 20.0 cm, K = 0,41, Z = 2.297, M = 1.006 i F = 1.291 (Chybaish). Stok L. abu u močvari Huwazah bio je neiskorišten (E = 0,375), dok su močvare Istočni Hammar i Chybaish bile previše iskorištavane (E = 0.575; E = 0.562). Nužna je provedba ribolovnih mjera za riblji fond na istraživanim lokacijama, a to se može procijeniti jedino primjenom nacionalnog zakona o upravljanju u ribarstvu.
U radu se analizira pojava španjolske gripe 1918. i 1919. među civilnim stanovništvom Pule, što je moguće rekonstruirati zahvaljujući matičnim knjigama umrlih Pule, bolničkom registru civilne bolnice ...i onodobnom tisku. Pojava i tijek pandemije u Puli podudarat će se s uobičajenim europskim trendom, što znači da će se svojim morbiditetom pojaviti krajem kolovoza 1918., mortalitetom u rujnu, vrhunac doživjeti u listopadu iste godine, te pokazati svoj dobni trend smrti koji je navodio izrazito stradavanje najvitalnijeg segmenta društva iz dobne skupine od 16 do 40 godina. Putem podataka iz matičnih knjiga i ocrtane mreže pulskih ulica socijalno izdiferenciranih pulskih kvartova, u radu se problematizira također i socioekonomska komponenta pandemije te navodi na zaključak da je na primjeru Pule mortalitet od španjolske gripe mogao biti socioekonomski uvjetovan, tj. brojem je više stradalo ljudi u kvartovima koji su nudili skromnije stambene uvjete i u kojima su živjeli ljudi nižeg ekonomskog standarda i slabijih higijenskih navika.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ukupne stope smrtnosti do 180. dana u živorođene teladi mliječnih goveda, uzgajanih na otocima Malta i Gozo. Istraženo je i pet čimbenika rizika: otok rođenja, ...spol teleta, prosječna veličina stada te godina i sezona teljenja. Skup podataka uključivao je ukupno 44 078 teladi, oteljene između 1. siječnja 2004. i 31. prosinca 2011. godine u svim stadima mliječnih goveda s oba otoka. Od navedenog broja 28 848 oteljeno je na Malti, a 15 230 na otoku Gozo. Ukupno 2 821 tele uginulo je prije postizanja dobi od 180 dana, što čini ukupnu stopu mortaliteta od 7,08 %. Na otoku Malta ukupna stopa smrtnosti bila je 6,05 %, a na otoku Gozo 8,80 % (P<0,001). Ukupna stopa smrtnosti za mušku telad bila je 8,48 %, a za žensku telad 5,99 % (P<0,001). Držaoci goveda s nižom prosječnom veličinom stada imali su značajno nižu stopu smrtnosti teladi (P = 0,01), što nije bilo kada se u obzir uzela sezona teljenja. Značajna razlika (P<0,001) utvrđena je kada se smrtnost teladi razvrstala prema godini teljenja, pri čemu je smrtnost u posljednje 3 godine istraživanja manja u odnosu na smrtnost u prvih 5 godina istraživanja. Istraživanje je važno s obzirom na prvi opis stope mortaliteta i čimbenika rizika u teladi s otoka Malta i otoka Gozo.
U postranzicijskom razdoblju, glavna prirodna komponenta porasta stanovništva je natalitet; stoga je fertilitet određujući čimbenik u planiranju strukture stanovništva. U populaciji kod koje je ...fertilitet već vrlo nizak i ne osigurava više niti jednostavnu reprodukciju stanovništva, izuzetno je važno projektiranje strukture stanovništva koja bi nastala kada bi vitalnostatističke stope bile konstantne. Cilj ovakvih projekcija obično je upozorenje vlastima pojedine zemlje za poduzimanjem pronatalitetne populacijske politike. Kretanje dobne strukture stanovništva moguće je modelirati Lesliejevim matričnim modelom. Model je vremenski diskontinuiran, te stanovništvo modelira u konstantnim vremenskim ciklusima. Stanovništvo u Hrvatskoj modelirano je u tri petogodišnja ciklusa koji se temelje na rezultatima popisa stanovništva iz 2001. godine. Multiplikacijom modela pokazuje se da se kontingent mladih kontinuirano smanjuje, dok udio starijeg stanovništva postaje veći od udjela mladih, a daljnje projekcije upozoravaju na sve veću disproporciju u starosnoj strukturi stanovništva Hrvatske. Istraživanje upozorava na nužnost kontinuirane primjene mjera pronatalitetne politike.
The indicators of health condition and providing medical protection are necessary for making assessment of health condition at the level of population, improvement of the healthcare system and making ...health-related and
political decision with an aim to improve the citizens’ health.
Qualitative and reliable original data is necessary for the preparation of indicators. According to the indicators of mortality
and morbidity, cardiovascular diseases (CVD) are the prioritized public health problem in Croatia. They are the major cause of mortality, in men with a share of 42.6% and in women
with a share of 56.4% in total mortality. In CVD hospital morbidity, they are represented in men in the first place with a
share of 14.9% and in women, they take the second place
with a share of 12.5% in total number of hospitalizations. Totally, more women die of CVD and men die of CVD more frequently at younger age, however, women are hospitalized less
frequently.
Godine 1873. kolera je u Drenovce stigla u lipnju. Lokalni prirodno-geografski uvjeti, društveno-gospodarske prilike i socijalna struktura stanovništva pogodovali su njezinu širenju, a neadekvatna ...zdravstvena zaštita i nedostatak osobne i stambene higijene doprinijeli su visokom udjelu smrtnosti. Kolera je tada odnijela 71 ljudski život i opću stopu mortaliteta učinila natprosječno visokom ( 64,09‰), puno višom od stope nataliteta i time znatno ugrozila prirodno obnavljenje stanovništva. Specifična stopa smrtnosti od kolere dosegnula je 26‰ (jednako toliko iznosila je opća stopa nataliteta) i najvećim dijelom zahvatila radno sposobno stanovništvo. Prouzročena šteta utjecala je na daljnji tijek demografskih procesa, prvenstveno na proces demografske tranzicije, koji je tada u većini dijelova Hrvatske već bio započeo ili bio na samom pragu početka, dok je u Drenovcima taj proces, zbog visokog mortaliteta izazvanog učestalim epidemijama, bio usporen. Kako bi posljedice po daljnji društveni i gospodarski razvoj bile što manje stanovništvo je odmah reagiralo. Obrambene mjere poput rane ženidbe, žurnih ponovnih brakova, većeg broja poroda i bržeg tempa rađanja, predstavljale su osnovna sredstva kojima su se obitelji štitile od negativnih demografskih trendova prouzročenih ekscesnim situacijama, poput epidemija. Tako je stanovništvo Drenovaca na povećanje mortaliteta tijekom razdoblja epidemije, odgovaralo povećanjem nupcijaliteta i nataliteta u razdoblju nakon epidemije, kako bi se čim prije obnovila narušena obiteljska struktura i nadoknadilo stanovništvo izgubljeno ovom epidemijom.
Smješten između istarskog poluotoka i gorskog trupa Velebita, Kvarner zauzima 3 264 km površine i broji 309 759 stanovnika (1991. godine). Demografska slika, inače promjenjiva u prostoru i vremenu, ...ukazuje na nisku stopu prirodnog kretanja, neujednačenu strukturu stanovništva i njegovu pretežnu koncentraciju u gradska središta. Opće značajke Kvarnera mogu se svesti na sljedeće: populacija stari, Hrvati neprestano i uvjerljivo drže brojčanu prevagu, tercijarni sektor djelatnosti apsorbira većinu aktivnog stanovništva, ruralna naselja pretežno stagniraju ili opadaju, urbana središta mahom bilježe porast broja stanovnika tako da stupanj urbanizacije prati uzlazni trend.
Autor vrši analizu i usporedbu demografskih kretanja na kopneno-otočnom dijelu Kvarnera.
Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj (negativna prirodna promjena, negativni migracijski saldo i starenje stanovništva) imaju sve značajniji utjecaj na društveno-gospodarski razvoj zemlje. Već ...na početku 21. stoljeća dugotrajno smanjenje broja rođenih i povećanje broja umrlih prepoznati su kao destabilizirajući čimbenici demografskog razvoja u Hrvatskoj. Nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, zabrinutost za budući demografski razvoj zemlje znatno je porasla zbog intenzivne emigracije stanovništva u ostale zemlje članice Europske unije uz istodobno povijesno niske stope rodnosti i smrtnosti. Ovaj rad bavi se trendovima mortaliteta u Hrvatskoj u prva dva desetljeća 21. stoljeća. U navedenom razdoblju na mortalitet u Hrvatskoj utjecali su različiti društveno-gospodarski, demografski i epidemiološki čimbenici.S obzirom na nedostatak novijih radova vezanih uz istraživanje mortaliteta u Hrvatskoj, glavni cilj ovoga rada je analizirati promjene odabranih pokazatelja mortaliteta te pridonijeti raspravi o suvremenim trendovima mortaliteta u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da su u Hrvatskoj zabilježene određene pozitivne promjene vezane uz mortalitet (posebice povećanje očekivanog trajanja života pri rođenju te smanjenje stopa smrtnosti dojenčadi u prvom analiziranom razdoblju), ali neki trendovi nisu povoljni, posebice oni vezani uz uzroke smrtnosti. Iako je došlo do smanjenja udjela umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava, zabilježeno je značajno povećanje broja umrlih od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, što se može pripisati nezdravom načinu života i različitim bihevioralnim čimbenicima.
U ovom članku analizira se razvoj mortaliteta u Hrvatskoj prema spolu i starosti od 1950. do 1998. godine i nastoji se objasniti kako je mortalitet određenih dobnih grupa utjecao na prosječnu dužinu ...života živorođenih. S tim u vezi provedena je i analiza strukture umrlih prema uzrocima smrti.
PDF
