Seksting među adolescentima Šimić, Katarina
Acta Iadertina,
01/2022, Letnik:
18, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rad nudi pregled prirode sekstinga među adolescentima s jasnim određenjem sekstinga, njegove rasprostranjenosti, motivima sekstinga i posljedicama. Pregledom literature vidljivo je kako se seksting ...definira kao slanje, primanje i razmjena seksualno eksplicitnih sadržaja (tekstualnih poruka, fotografija ili videozapisa). Posljednjih godina seksting postaje sve popularniji način komunikacije među adolescentima. Kao motivi upuštanja u seksting navode se flert, želja za intimnosti i uzbuđenjem, privlačenje pažnje, nagovaranje partnera na seksting, želja za iniciranjem seksualne aktivnosti i dosada. Posljedice sekstinga uobičajeno se ogledaju u niskom samopouzdanju, povećanom stresu, simptomima depresije, anksioznosti i rizicima suicida. U literaturi često nailazimo na negativne ishode sekstinga (anksioznost, depresija, prekomjerna upotreba alkohola), dok pozitivni ishodi sekstinga (normativno seksualno ponašanje, zadovoljstvo u vezi, uzbuđenost, sreća, flert) nisu dovoljno naglašeni. U radu će se dati pregled dosadašnjih istraživanja o sekstingu, njegove rasprostranjenosti, motiva za sudjelovanje u sekstingu te samih posljedica sekstinga.
Il presente articolo propone il confronto delle tre versioni del fabliau La housse partie, partendo da alcune considerazioni riguardanti i motivi letterari che permeano i componimenti e ...l’appartenenza degli stessi al genere fabliolostico. Il confronto dei tre testi ha messo in luce elementi interessanti di questo fabliau da un punto di vista narratologico e letterario, ma anche peculiarità che hanno diviso la critica, come il suo carattere moraleggiante, i personaggi messi in scena e il tipo di pubblico al quale si rivolge. Infine, lo studio approfondito de La housse partie ha permesso di formulare ipotesi circa la circolazione di questa storia in epoca medievale, la sua destinazione e il suo scopo.
U radu je analiziran prozni opus Frana Galovića koji obiluje prizorima smrti i ostalim motivima povezanima s njom. Prikazi smrti predstavljeni su kronološki prema godini nastanka djela, ali i ...grupirani i objašnjeni prema stilskim odrednicama. Galović neprekidno mijenja i modificira svoj stav o smrti, a osobito u kasnijim radovima zanima ga i problem onoga što dolazi poslije smrti. Sve to rezultira vrtlogom samoubojstava, danse macabre-a, fascinacije smrću i rušenjem svih barijera te, po nekim istraživačima, njegovim ponajboljim djelima, ali i povezanošću s biografskim elementima. Prikaz smrti i sa smrću povezanih fenomena u manje istraživanom području Galovićeve proze nametnuo nam se stoga kao potreban način tumačenja ovoga pisca.
This paper analyses the prose of Fran Galović, which abounds in death scenes and motifs related to it. The depictions of death are arranged chronologically according to the year of origin, but also grouped and explained according to stylistic determinants. Galović constantly changes and modifies his attitude about death, and especially in later works he is interested in the problem of what comes after death. His thoughts result in a whirlwind of suicides, dance macabre, fascination with death and breaking down all barriers. According to some theorists, those represent his best works, and a connection with biographical elements. The portrayal of death and death-related phenomena in the less researched area of Galović's prose has therefore imposed as a necessary way of interpreting this writer.
U radu se u šest poglavlja problematizira tema religijskih motiva u romanu Vjenceslava Novaka Posljednji Stipančići. U prvome se poglavlju iščitava simbolika nabožnih predmeta u Stipančićevoj kući. ...Tumači se značenje križa te se spominju slike svetaca koje vise na zidovima spomenute kuće. Opisuje se poznata slika "Majke Milosti"(čiji se original danas čuva u trsatskome svetištu). U Stipančićevoj su kući na vidnim mjestima predmeti koji pripadaju kršćanskomu kulturnom i civilizacijskom kompleksu i koji zrcale kršćansku simboliku (bol, trpljenje, kušnje, ali i vjeru i nadu u bolji svijet), koji čuvaju legende i prošlost, tradiciju i sjećanja. U drugome se poglavlju ovoga rada problematizira pitanje vjere i molitve u Novakovu romanu. Iako često u skrušenoj molitvi (popraćenoj postom), u poniznu i pokornu obraćanju Bogu, u svakodnevnoj praksi i majka Valpurga i kći Lucija pokazuju da su slaba i grješna bića: majka poticanjem Martina Tintora na pisanje pisama Luciji u Alfredovo ime krši osmu Božju zapovijed (koja zabranjuje laž), a kći upuštanjem u izvanbračnu spolnu ljubav s Alfredom krši šestu ("Ne sagriješi bludno!") te, pobačajem, petu Božju zapovijed ("Ne ubij!"). U trećem se poglavlju analizira, s katoličkoga motrišta, problematika pobačaja u romanu. Pobacivši plod abortivnim sredstvom koje joj je poslao Alfred, Lucija je prekršila petu Božju zapovijed "Ne ubij!". Iako Lucijin slučaj budi razumijevanje i suosjećanje, iakonse Alfreda smatra glavnim moralnim krivcem i poticateljem Lucijina pobačaja, činjenica je (s gledišta katoličke moralne teologije) da je Lucija ubila svoje dijete. Prema nauku Katoličke crkve čovjek je stvoren na Božju sliku i priliku. Čovjekov je život svetinja, a Bog je jedini gospodar ljudskoga života. U četvrtome poglavlju raspravlja se o uzništvu, patnji, obiteljskim sukobima i kajanju. Valpurga i Lucija žive siromašno, osamljeno, poput uznica i patnica. Za razliku od majke koja se miri s teškim životom i koja pokorno prihvaća svoju sudbinu, Lucija iskazuje nezadovoljstvo, gorčinu, razočaranje, duboku tugu, gubitak povjerenja u Boga i u ljude. Patnja guši Lucijinu volju, snagu i nadu. Umjesto da uživa u svojoj mladosti i zdravlju, Lucija se suočava s bolešću. Umjesto ljepote prijateljevanja i druženja, osuđena je na samoću. Zamjera ocu što ju je zatvorio u kuću, što je bratu omogućio sve, a njoj pak uskratio sve. Često se protivi ocu, prema njemu je neljubazna i drska, ali kaje se zbog svojih postupaka (osobito kad otac oboli i onemoća). Zamjera majci što joj daje lažne nade za ozdravljenje i što stvara spletku s lažnim pismima. Kaje se zatim zbog podizanja tona na majku i zbog svoje srditosti.Ante se kaje zbog nepravde učinjene Luciji. Prema kršćanskome shvaćanju svaki je grijeh udaljavanje od Boga. Kajanjem čovjek pokazuje da žali zbog učinjenog te se iskupljuje za svoje postupke. U petome poglavlju govori se o milostinji (koja seu kršćanstvu drži činom milosrđa, činom suosjećanja s braćom u potrebi i činom dobrovoljnog davanja, činom ljubavi i nutarnje radosti, a ne posljedicom želje da se čovjek oslobodi dosade i tereta): u tom se kontekstu istražuje religijski pogled na milostinju te se zamjećuje običaj davanja milostinje u senjskoj sredini tridesetih godina 19. stoljeća. Zaključuje se da je sačuvan osjećaj za bližnjega u potrebi. Postoji samilost prema propadajućemu plemstvu i siromasima, ima onih koji daruju javno, ali i onih koji daruju u skrovitosti. Milosrdna kršćanska ruka ne dopušta da bližnji umre od gladi te mu nastoji pomoći (barem do određene mjere) sačuvati ljudsko dostojanstvo.
U šestome poglavlju navode se primjeri retoričkih figura u kojima se spominju vjerski pojmovi i izrazi. Razvidno je da su vjerske asocijacije, pojmovi i frazeprisutni u svakodnevnoj komunikaciji – u izrazima čuđenja, poslovicama, retoričkim pitanjima, usporedbama, metaforama, eufemizmima, hiperbolama itd. U Zaključku se sintetiziraju temeljne spoznaje o odabranoj temi te se naznačuje mogućnost daljnjega istraživanja.U radu se ostvaruje interdisciplinarni odnos književnosti, religije i teologije.
Prispevek obravnava poezijo Michelangela Buonarrotija še zlasti iz zornega kota njegovega upesnjevanja teme ljubezni, ki nastopa v triadi renesančno zastopanih vrlin skupaj z Dobroto in Lepoto. ...Omenjeno razumevanje je prikazano z očrtom širšega nazorsko-filozofskega ozadja (Giovanni Pico della Mirandola, M. Ficino, C. Landino, A. Poliziano) tedanje visoke renesanse. Izpostavljena je kompleksnost obdobja in razmerje do florentinske pesniške preteklosti (Dante, Petrarca). Michelangelova navezanost na besedni izraz, ki je bila neločljiva od njegovega umetniškega ustvarjanja, je predstavljena kot miselno preciznejša in ontološko poglobljena, saj ponuja umetnikovo samorefleksijo smrti. Za umetnika samega so bili njegovi stihi povsem enakovredni likovnemu izrazu, saj so mu z mislijo o nesmrtnosti pomenili premagovanje zavesti o minljivosti (lastnih) umetnin.
This article offers a philological commentary on the ‘Calpurnia Cycle’ present within the letters composed by Pliny the Younger, concentrating particularly on the analysis of
7.5. The author behaves ...like a true elegiac lover and a loving husband, since the letters that he writes to his wife Calpurnia can be set in the context of the elegiac genre, given the lexicon and motifs present in them. Calpurnia is transformed into a
not in the sense of a metaphorical figure, but in the sense of ‘literary material’. The aim is to adapt the elegiac motifs to his declared intention of creating a positive image of his persona in the world and for posterity (
) through the
. Although Pliny presents himself as
, albeit while innovatively setting the scene at midday, his interest is not in the typical elegiac conduct of
or
, which would run counter to his self-presentation as an active and politically engaged citizen; rather, his theme is the praise of the beloved and reflections upon his own importance as a poet.
Tomislav Žigman is an author who belongs to the mainland, northern and Pannonian sections of the literary corpus, according to many world-philosophical, traditional-cultural and linguistic ...determinants of his work. Bunjevački blues is a collection of lyric songs / letters, which was released in two editions. This article deals with the second, extended edition from 2003. (Subotica). The collection is based on Bunjevci traditionalcultural stock such as linguistic heritage, traditional life, worldview and mentality characteristics, a clash of traditional and modern etc. First of all, these stocks are implied and visible in the motif-themed layer, which is absolutely rooted in the ikavian dialect of Bunjevci. Therefore, the article partly focuses on the stylistic stigmatization of the Bunjevci ikavian and and lexical forms in the rhythmic, melodic and semantic fabric of the poetic text. In addition, the traditional stimuli in the philosophical consciousness of the poem and the motif-thematic fabric of the poem are questioned, which give it quite characteristic features and make it a representative work of the Pannonian literary circle. An attempt is made to detect the inspirational and affective springs that lead the text to regional colourfulness and to establish a process of nuance of traditional and mentality specificities. Particularly noteworthy is the title entry, which is woven into poetic texts as a thought leitmotif and atmosphere omen, thus stimulating the recipient’s horizon of expectation, inaugurating the text as a melancholy cantilena and referring to a commonly known musical jeremiad.
Pripadnici dijaspore osjećaju snažnu povezanost s domovinom. Njihovi motivi za putovanje u domovinu kreću se od posjeta domovini, rodbini i prijateljima, traženja »korijena«, odlaska na važne državne ...i vjerske praznike, konferencije i obrazovne programe do korištenja zdravstvenih usluga, obilaska turističkih atrakcija i odmora. Svrha je istraživanja identificirati i analizirati osobne motive pripadnika hrvatske dijaspore koja boravi u Kanadi za posjet domovini, njihov sociodemografski profil, karakteristike putovanja, turističko iskustvo i buduće namjere putovanja. Empirijsko istraživanje provedeno je meðu pripadnicima hrvatske kanadske zajednice. Temelji se na online anketi provedenoj u razdoblju od siječnja do ožujka 2022. godine. Rezultati pokazuju da su hrvatski Kanaðani atraktivan tržišni segment za dijasporski turizam. Primarni motivi putovanja u Hrvatsku povezani su s posjetom obitelji i prijateljima, posjetom domovini i odlaskom na odmor na more. Za iseljeničku populaciju nostalgija/čežnja za domom drugi je najvažniji motiv putovanja u Hrvatsku, dok je za njihove potomke to razgledavanje/posjećivanje turističkih atrakcija. Ispitanici roðeni u Kanadi zadovoljniji su razvojem turizma od onih roðenih u Hrvatskoj. Više od 80% pripadnika hrvatske dijaspore koja živi u Kanadi sigurno planira posjetiti ili ponovno posjetiti svoju domovinu u budućnosti. Rad daje novi uvid u motivaciju i ponašanje hrvatskih Kanaðana kao potencijalnih turista koji posjećuju Hrvatsku, što je u literaturi o turizmu nedovoljno istraženo. Omogućuje se bolje razumijevanje jedinstvenih karakteristika i prirode putovanja pripadnika dijaspore dviju generacijskih skupina, što donositeljima odluka omogućuje prilagodbu njihovim potrebama. Studija daje smjernice za bolje upravljanje dijasporskim turizmom.
PDF
