U životu mladunčadi mačića neonatalno razdoblje predstavlja prva dva do tri tjedna života. U tom razdoblju novorođenčad je u potpunosti ovisna o majci. Mladučad reagira samo na bol, dodir i miris, a ...razvijene su im samo motoričke funkcije. Smrtnost mačića u dobi od jednog do sedam dana je do 85 %, što je vrlo visok postotak uginuća. Glavni uzrok neonatalnog mortaliteta je hipoksija, gotovo uvijek praćena s hipotermijom, hipoglikemijom i dehidracijom. Ova četiri hitna stanja najčešće se pojavljuju odjednom i potrebno ih je rješavati pravilnim redoslijedom da ne bi prouzročili veću smrtnost. Za liječenje i dijagnosticiranje ova četiri hitna stanja potrebno je razumjeti fiziologiju novorođenčadi. Novorođenčad prespava 80 % tijekom dana, a jesti trebaju svaka dva do četiri sata. Centar za termoregulaciju nije potpuno razvijen do dobi od šest tjedana. Tjelesna temperatura novorođenčadi ovisi o temperaturi okoliša, imaju mali postotak masnog tkiva i stoga su skloni razvoju hipotermije, koju uvijek treba riješavati zbog začaranog kruga koji se može razviti ako se hrani hipotermično novorođenče prije hipoglikemije. Jetra nije potpuno razvijena do dobi od osam tjedana pa stoga procesi glukoneogeneze i glikogenolize nisu aktivni, a razina glukoze ovisi samo o gutanju, odnosno o hranjenju. Zbog nedostatno razvijenih bubrega i nemogućnosti koncentriranja urina, povećane propusnosti kože i smanjene mogućnosti autoregulacije protoka krvi kroz bubrege neonatalni su bolesnici skloni i razvoju dehidracije. Nerazvijena jetra i bubrezi tako utječu i na lijekove koji se mogu koristiti. Klinički znaci bolesnog mačića su: neprestalni plač, anemična ili cijanotična sluznica, proljev i slabost, nedobivanje na tjelesnoj težini, mršavljenje i bradikardija. Za svakog bolesnog neonatalnog pacijenta potrebno je napraviti kompletan pregled uz vađenje krvi i određivanje hematoloških i biokemijskih parametara. Tumačenje krvnih parametara je drugačije nego u odraslih jedinki i potrebno ga je u skladu s time tumačiti. U slučaju zastoja ili perzistentne bradikardije potrebno je napraviti ABCD protokol.
Dugotrajnu hipotezu da se neonatalni mikrobiom stječe tijekom i nakon rođenja izazvale su nove studije na ljudima koje su identificirale bakterije, bakterijski DNK i RNK u plodnoj vodi, placenti i ...mekoniju naprednim molekularnim tehnologijama. Isto je nedavno
otkriveno i u novorođenih pasa gdje su prve studije opisale crijevnu mikrobiotu novorođenih psića i usporedbu različitih vrsta porođaja na njegov razvoj. U ovom preglednom članku, dajemo sažetak trenutnih spoznaja o mikrobiomu i promjenama mikroorganizama u crijevima, vagini i usnoj šupljini tijekom gravidnosti kuja koje utječu na
mikrobiom placente i mekonija novorođenih psića. Nadalje, uspoređujemo saznanja o mikrobiomu stečena tijekom posljednjih deset godina na ljudskoj novorođenčadi i povlačimo paralele sa psećom gravidnosti i neonatalnim mikrobiomom.
Nedavno je ustanovljeno da se štenad i mačići ne kote u sterilnom okruženju. Stjecanje, kolonizacija i održavanje mikrobiota u ranom životu područje je istraživanja koje se brzo razvija. U ljudi je ...ustanovljeno da je mikrobiota novorođenčeta ključan za ljudsko zdravlje, a njegov sastav određuje razmjena mikrobiota između majke i potomstva. Iako je i u pasa i mačaka to područje sve važnije, točna uloga neonatalnog mikrobiota još nije poznata. U ovom su radu prikazane dosadašnje spoznaje o neonatalnom mikrobiotu štenadi i mačića.
Pretpostavka regionalne organizacije perinatalne skrbi su dobro izobraženi kadrovi, odgovarajući prostorni uvjeti i vrlo skupa i sofisticirana oprema uz dostupnost skupih lijekova. Cilj ovog rada je ...prikazati sadašnje stanje opremljenosti hrvatskih rodilišta neonatološkom opremom i kadrovima, uspoređujući je s prethodnim razdobljem, te prikazom potreba. U radu su korišteni podaci iz ankete o opremljenosti rodilišta – stanje na dan 1. 1. 2004. Uspoređujući broj živorođenih 1999. i 2003., u Hrvatskoj je došlo do njegova smanjenja za oko 13%. Najmanji je pad bio u Istri i Primorju (svega 3,4%), a najveći u Zapadnoj Slavoniji (24,8%). Smanjen je i broj živorođenih porodne težine manje od 1500 g za čak 16% u državi, a porast je zabilježen jedino u Istočnoj Slavoniji. Nedonoščadi lakše od 1500 g se rađa u Zagrebu 1,25%, u Primorju i Istri se rađa 0,87% takve novorođenčadi, dok ih se najmanje rađa u Istočnoj Slavoniji, Središnjoj Hrvatskoj, Bilogori i Podravini. U Hrvatskoj manjka 21 neonatolog. Na jednog neonatologa u Istočnoj Slavoniji otpada 1060, a u Dalmaciji 693 živorođenih. Na jedno živorođeno novorođenče dolazi 0,15 m2 prostora namijenjenog novoro¬đenčadi, a na jedno intenzivno mjesto u Hrvatskoj otpada 9 m2. U Hrvatskoj nedostaje 45 običnih i 54 intenzivna inkubatora, 50 kardiorespiratornih monitora, od čega 2/3 u Zagrebu, 92 pulsna oksimetra i 19 respiratora. U ostatku države postoji relativni manjak inkubatora u odnosu na rodilišta s novorođenačkim jedinicama intenzivne terapije, uz relativni višak respiratora, što je u nesrazmjeru i nelogično. U hrvatskoj neonatologiji postoji znakovit nedostatak kadrova, opreme i prostora, a nema formalno priznate regionalizacije ni nacionalnog transporta bolesne novorođenčadi. Potrebne su promjene koje će poboljšati učinkovitost skrbi i njenu kakvoću, pri čemu je nabavka opreme samo jedan od uvjeta.
PDF
