Uz uvodne i samo najosnovnije podatke o povijesnim počecima oplodnje in vitro, prilog govori i o razlozima i prakticiranim tehnikama koji pokazuju kako je početna, u sebi posve opravdana želja za ...potomstvom, prateći znanstveni napredak, ubrzo postala izvor sve većih manipulacija čime, u principu, poništava vlastitu opravdanost. Umjetna je oplodnja, naizgled sretno i uspješno rješenje za nimalo zavidne probleme neplodnosti, pružila čovječanstvu čudesno vrijedne rezultate, no istim ga tim rezultatima postavila pred novi izazov ljudskosti. Upravo stoga, poseban je naglasak stavljen na neke od moralno–etičkih problema koji se javljaju pri umjetnoj oplodnji. Doniranje sjemenih stanica, eksploatacija ljudskog tijela i komercijalizacija ljudske produkcije, trgovina embrijima i eksperimentiranje nad njima, pitanje identiteta začetog umjetnom oplodnjom, nisu samo pitanja individualnih odluka i savjesti nego upleću kompletno društvo te mogu imati teške i nimalo bezazlene posljedice za kompletnu ravnotežu čovječanstva. Kako porast i složenost etičkih problema proporcionalno prati usavršavanje i pojednostavljivanje tehničkih mogućnosti, umjetna je oplodnja, već na ovom stupnju, prešla vlastitu početnu svrhu i pretvara se u tihu invaziju nad bračnim činom i tradicionalnom obitelji, kao i prešutno odobrenu tiraniju nad ljudskim životom.
Spoznajom da neoponirani estrogeni, endogenog ili egzogenog porijekla, povećavaju rizik nastanka karcinoma¬ endometrija, započela je primjena progesterona isključivo radi očuvanja zdravlja ...endometrija. Prirodni progesteron, zbog svog brzog metabolizma u jetri i crijevima, slabe apsorpcije i niske bioraspolo‘ivosti u serumu nije se mogao koristiti u tu svrhu. Stoga su sintetizirani potentniji sintetski progesteroni, gestageni, koji imaju dobar učinak na endometrij i štite ga od neoponiranog djelovanja estrogena. Vrijeme je pokazalo da sintetski gestageni mogu imati štetan učinak na metabolizam glukoze, lipoproteine u plazmi, endotel krvnih ‘ila, a moguć je i teratogeni učinak na plod. Određivanje kemijske strukture i klasifikacija gestagena prema afinitetu vezanja na različite receptore ne mo‘e sa sigurnošću predvidjeti učinkovitost i moguće nuspojave gestagena.
Mikroniziranjem progesterona povećana je apsorpcija u crijevima i bioraspolo‘ivost u serumu kod oralne, ali i vaginalne¬ primjene. Takav progesteronski pripravak je pokazao dobar terapijski učinak u pacijentica s premenstruacijskim sindromom, sekundarnom amenorejom te u liječenju prijetećih i ponavljanih spontanih pobačaja i neplodnosti. Kako se u spomenutim indikacijama pokazao vrlo učinkovit, bez nuspojava, preporuča se njegova uporaba umjesto nepredvidivih, a ponekad i štetnih gestagena.
Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom se dijelu na prilično širok način prezentira pitanje posvajanja, njegov smisao, značenje i njegova vrijednosna supstanca. Zatim se u drugom dijelu sasvim ...načelno govori o položaju i mjestu ove teme u naučavanju crkvenoga magisterija te onim moralnim vrednotama i načelima na kojima Crkva naročito inzistira, a koje bi nužno trebalo poštivati i na zakonodavnoj razini.
U trećem dijelu analiziraju se, u svjetlu iznesenih moralnih vrednota i načela, posebni slučajevi i pitanja vezani uz praksu posvajanja. Govori se prije svega o mogućnosti, prihvatljivosti i moralnoj opravdanosti posvajanja djeteta od strane samaca („singl” osoba) i homoseksualnih parova te o još uvijek nedovršenoj raspravi posvajanja ljudskih embrija. Konačno, u završnom dijelu rada zauzima se jasan stav s obzirom na važno pitanje priopćavanja istine posvojenom djetetu.
Cilj: Cilj istraživanja bio je utvrditi vrijednost rutinskog određivanja hormona štitnjače, autoprotutijela (antiperoksidazna – A-TPO, antitireoglobilinska A-Tg) u serumu te ultrazvučnog (UZ) ...pregleda štitnjače u procjeni ishoda liječenja neplodnih parova postupcima medicinski pomognute oplodnje. Ispitanice i metode: U istraživanje su uključene pacijentice (n = 222) s dijagnozom neplodnosti liječene u razdoblju od 2009. do 2015. godine postupcima medicinski pomognute oplodnje na Zavodu za humanu reprodukciju i Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra u Rijeci. Pacijenticama je uzeta anamneza, učinjen je klinički i ultrazvučni pregled štitnjače, a određene su i koncentracije hormona i protutijela u serumu. Rezultati: Udio spontanih pobačaja bio je 29 % kod pacijentica s urednom funkcijom štitnjače, a 52 % kod pacijentica s autoimunom ili supkliničkom bolesti štitnjače. Zaključak: Povišene vrijednosti serumskih mikrosomalnih protutijela povezane su s češćim spontanim pobačajima nakon postupka medicinski pomognute oplodnje i u pacijentica koje imaju normalne serumske vrijednosti hormona štitnjače. Rutinsko određivanje hormona štitnjače i antitireoidnih antitijela u serumu te UZ pregled štitnjače može pomoći u utvrđivanju uzroka neplodnosti, probiru pacijentica s rizikom za spontani pobačaj te praćenju i liječenju neplodnosti.
Opisan je jedinstven slučaj nemjerljive serumske razine anti-Müllerova hormona (AMH) u žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS) koja je razvila sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS) tijekom ...in vitro oplodnje (IVF). Prikazujemo slučaj 28-godišnje žene s kliničkim simptomima PCOS-a i razine AMH u serumu ispod analitičke osjetljivosti (<1,0 pmol/L). Nakon što je prošla kroz kontroliranu stimulaciju jajnika, bolesnica je razvila OHSS. Aspiracijom folikula dobiveno je sedam jajnih stanica. Tri su oplođene metodom intracitoplazmatskog ubrizgavanja spermija (ICSI), ali s neuspješnim ishodom trudnoće. Do trudnoće je došlo u drugom ciklusu IVF/ICSI sa šest oocita i tri prenesena zametka. U 39. tjednu trudnoće žena je rodila zdravo dijete teško 3930 g i dugo 50 cm. U zaključku, iako se AMH smatra korisnim testom u procjeni rezerve jajnika i u predviđanju odgovora na kontroliranu hiperstimulaciju jajnika, ovaj slučaj pokazuje da se AMH ne smije rabiti kao samostalan test procjene rezerve jajnika.
Neplodnost je u najnovije doba u razvijenim zemljama velik zdravstveni problem koji zahvaća otprilike 15% populacije reprodukcijske dobi. Definira se kao izostanak željene trudnoće uz redovite, ...nezaštićene spolne odnose u razdoblju od najmanje godinu dana. U članku su opisani uzroci neplodnosti, moderne metode za njihovu dijagnostiku te terapijske mogućnosti liječenja neplodnog para.
Osnovna i neizostavna pretraga u ispitivanju neplodnosti je transvaginalni ultrazvuk. U članku su opisane mogućnosti otkrivanja pojedinih uzroka neplodnosti ovom metodom, kao i moguća dobrobit
transvaginalnog ultrazvučnog pregleda uz dodatak doplera u boji i/ili trodimenzionalnog ultrazvuka. Prikazane su mogućnosti detekcije prohodnosti jajovoda, od neinvazivnih ultrazvučnih sonohisterosalpingografija do invazivnih operacijskih metoda, laparoskopije i histeroskopije, koje predstavljaju zlatni standard u dijagnostici neplodnosti. Otkrivanjem uzroka neplodnosti prilikom laparoskopije i/ili histeroskopije moguće je istovremeno i otklanjanje uzroka. Par se uključuje u postupke pomognute oplodnje ako prethodne postupke ne slijedi željena trudnoća.
Izvantjelesna oplodnja u Hrvatskoj ima dugu i uspješnu tradiciju, a prvo dijete rođeno je 1983. godine. Indikacije za inseminacije su lošiji nalazi spermiograma, idiopatska neplodnost i udruženi uzroci neplodnosti. Indikacije za izvantjelesnu oplodnju su neprohodnost jajovoda, teža muška neplodnost, udruženi uzroci, idiopatska neplodnost i endometrioza. Uspješnost izvantjelesne oplodnje izražava se postotkom ostvarenih trudnoća koji se može izražavati u odnosu na započeti ciklus, na učinjenu aspiraciju oocita te, konačno, u odnosu na učinjeni transfer embrija. U našoj Klinici u razdoblju od 2001. do 2004. učinili smo 378 aspiracija s 269 učinjenih prijenosa zametaka
koji su rezultirali s 96 trudnoća (25% po aspiraciji i 35% po prijenosu zametaka).
Iako je metoda oplodnje in vitro i intracitoplazmatskog injektiranja sperme (in vitro fertilization-intra-cytoplasmic sperm injection, IVF-ICSI) danas široko rasprostranjena u čitavom svijetu, ...njezina primjena u bolesnica s autoimunim bolestima još uvijek predstavlja velik izazov. Cilj ovoga istraživanja bio je pokazati ishode IVF-ICSI kod neplodnih žena s obiteljskom mediteranskom groznicom (familial Mediterranean fever, FMF). Podaci bolesnica prikupljeni su iz registriranih slučajeva od siječnja 2006. do siječnja 2014. godine. Retrospektivna analiza provedena u Zekai Tahir Burak Women’s Health Education and Research Hospital u Ankari obuhvatila je 6152 ciklusa potpomognute oplodnje (assisted reproductive technology, ART). U istraživanje je bilo uključeno deset neplodnih žena s FMF. Uzeti su bazalni podaci o kliničkim i laboratorijskim značajkama
uključenih žena, kao i perinatalnim ishodima. Srednje vrijednosti dobi (godine), trajanja neplodnosti (godine) i indeksa tjelesne mase (kg/m2) bile su 29,9±5,3; 5,7±5,3 odnosno 27,9±5,7. Srednje vrijednosti folikul-stimulirajućeg hormona (FSH; IU/L), estradiola (E2; pg/mL) i broja antralnih folikula bile su 7,0±2,4; 48,1±15,8 odnosno 7,9±2,9. Raspodjela ovarijskog odgovora bila je heterogena. Procijenjeno je 14 ciklusa u deset žena. Transfer embrija bio je moguć u samo deset ciklusa, a trudnoća je postignuta u tri od deset žena. Nije zabilježen nikakav štetni perinatalni ishod. Naši nalazi ukazuju na to da FMF možda nema nikakvog utjecaja na cikluse ART.
During the last few years, there is a rapidly expansion of new
diagnostic techniques improving the detection of genetic causes of
infertility. It is followed by a precise risk assessment of genetic
...change transmission and possibility to chose the most adequate methode
of medically assisted reproduction. The treatment of severe forms of
both male and female infertility became possible by the development of
very sofisticated in vitro fertilising techniques. Such patients carry
the significantly higher risk of having mutational change in one of the
disease genes involved in regulation of human reproduction. The
detection of mutation in these patients improve the treatment and
prognostic assessment in potential future pregnancies. The unique
guidelines for the diagnosis and the treatment of infertile couples
still doesn't exist. There are several categories of patients selected
by clinical features and associated with some forms of genetic
abnormalities. For particular genetic disorders such as cystic fibrosis
and fragile X syndrome, their role in pathogenesis of infertility is
very well known. Every day, new genetic mutations associated with
infertility are discovered. The recent studies involving investigations
of significance of molecular mutations, particulary in the gene for the
β-subunit of FSH and LH , showed thier diagnostic and clinical
value in evaluation both male and female infertility.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodanog β-karotena i vitamina A na ovarijalnu aktivnost tijekom periovulatornog razdoblja u mliječnih krava s kroničnim funkcionalnim sterilitetom. Za ...ovo istraživanje odabrano je 46 negravidnih krava holštajnske pasmine s funkcionalnim sterilitetom, u dobi od 5 do 7 godina. Životinje su podijeljene u tri pokusne skupine, s kombinacijom β-karotena i vitamina A, samo β-karotena i samo vitamina A. Kontrolna skupina bile su krave bez dopunske terapije. Svim životinjama na početku istraživanja izvršen je ginekološki pregled, sinkronizacija estrusa i umjetno osjemenjivanje. Mjerena je početna razina β-karotena u krvi, razina u vrijeme oplodnje i tijekom luteinske faze, zatim corpus luteum i razina P4, kao i postotak koncepcije. Značajan porast folikula kao i luteinskog tkiva zabilježen je kod životinja kojima smo dali kombinaciju β-karotena i vitamina A i samo vitamin A. Pozitivna korelacija između serumske koncentracije β-karotena tijekom oplodnje i 7. dana u luteinskoj fazi i koncentracije progesterona i stope oplodnje, upućuje na zaključak da periovulatorno davanje β-karotena i vitamina A može poboljšati folikularni rast i razvitak žutog
tijela u krava s funkcionalnim sterilitetom.
Ispitivali smo kromosomsku nestabilnost u limfocitima periferne krvi (engl. peripheral blood lymphocytes - PBL) bolesnika s poremećajima reproduktivnog sustava u odnosu na parametre dobi, navike ...pušenja, spola, spontanih pobačaja i kvalitete sjemena. Ispitivanje je uključivalo 36 pojedinačnih ispitanika s poremećajima reproduktivnog sustava (18 muškaraca i 18 žena) u Kliničkom centru u Kragujevcu, Srbiji, te 30 zdravih ispitanika (15 muškaraca i 15 žena). Učestalost pojave mikronukleusa (MN) utvrđena je u PBL-ima primjenom mikronukleus-testa s tehnikom blokirane citokineze (engl. cytokinesis-block micronucleus - CBMN). Učestalosti MN bile su značajno povišene (p=0,031; p<0,001) kod muških (9,22±4,70) MN na 1000 BN stanica i ženskih bolesnika (13,50±2,5) MN na 1000 BN stanica u odnosu na osnovne vrijednosti utvrđene u muških i ženskih zdravih kontrolnih ispitanika (6,27±2,66) MN na 1000 BN stanica; (6,80±2,98) MN na 1000 BN stanica. Prosječna se učestalost MN nije značajno razlikovala među skupinama kod kojih je došlo do spontanih pobačaja te među skupinama koje su imale normalne vrijednosti parametara kvalitete sjemena i onih koje nisu imale takve vrijednosti. Korelacije između niske koncentracije spermija (<20x106 mL-1), smanjene pokretljivosti spermija (<25 %), normalne morfologije (<30 %) i učestalosti MN bile su negativne, ali ne i statistički značajne. Utvrdili smo da je samo spol značajno utjecao na pojavnost MN u svih ispitanih bolesnika. Nije bilo značajnih razlika između dobnih skupina, kao ni između pušača i nepušača kod bolesnika i kontrolnih ispitanika. Zaključujemo da pojavnost MN u limfocitima bolesnika s poremećajima reproduktivnog sustava prati porast razine kromosomskih oštećenja koja nastaju kao posljedica složenih događaja koji uzrokuju poremećaje reproduktivnog sustava.
PDF
