Mljekarska industrija Nizozemske koja se već nekoliko stoljeća nalazi u stalnom prosperitetu određena je nekim osnovnim karakteristikama: a) proizvodnja mlijeka je osnova industrije, a proizvođač ...osnovni faktor svakog udruživanja i u preradi mlijeka; b) prirodni uvjeti su još od najranijeg vremena opredjeljivali mljekarstvo na izvoz; c) sistem pripreme kadrova, koji je potpuno prilagođen potrebama industrije, kako u praktičnom tako i u naučnom pogledu; d) razvijena kooperativnost koja je omogućila visoku podjelu i racionalizaciju rada i u uvjetima sitnog posjeda, i e) sistem regulativnih mjera koje su prepreka za bilo kakvo rješavanje problema na račun drugog i u isto vrijeme predstavljaju veliki stimulans za stalne napore na usavršavanju metoda rada i proizvodnje.
U god. 1965. proizvedeno je u Holandiji 7.142.000 t mlijeka. Samo 9,2 % od ukupne proizvodnje upotrijebljeno je na farmi za napajanje teladi i druge stoke, za ličnu upotrebu farmera i za proizvodnju ...farmerskog sira (za sir je utrošeno manje od l %).
Autor je boravio u Nizozemskoj u periodu septembar 1966. - maj 1967. i u Holandskom institutu za mljekarstvo (NIZO) proučavao organizaciju i metode unapređenja kvalitete proizvodnje mlijeka i ...mliječnih proizvoda. Nizozemska je kako po obimu proizvodnje i eksporta, tako i po kvalitetu i ekonomičnosti proizvodnje među prvim zemljama u svijetu.
S braćom Snoek imao sam dvostruki susret u Holandiji. Upoznali smo se na njihovoj farmi koja se nalazi u neposrednoj blizini Amsterdama, u mjestu Abcoude. Njihova staja za goveda stara je preko 250 ...godina, a to najbolje svjedoči o dugogodišnjoj tradiciji govedarstva koja se prenosi s koljena na koljeno.
Autor razmatra stanje arhivskoga obrazovanja u svijetu, udio obrazovanja u postupku profesionalizacije struke, te navodi primjer Nizozemske arhivske škole. U imeniku Međunarodnog arhivskog vijeća ...popisano je preko 200 škola i programa za obuku arhivista. Razlike u obrazovnim programima su znatne. Arhivsko obrazovanje uvelike ovisi o organizaciji arhivske djelotnosti, o statusu i usmjerenju arhivske znanosti te o utjecaju struke. Arhivska djelatnost je, ovisno o specifičnim prilikama, definirana i organizirana različito. Arhivistika je, u zemljama gdje se javni arhivski sustav razvio za Francuske revolucije, više okrenuta povijesti, dok je u mlađim zemljama više usmjerena k administraciji. U državama starog svijeta arhivistika je izdanak diplomatike, u Novom svijetu arhivistika u svom početku uopće nije niti priznavana za znanost. U dijelu zemalja struka je čvrsto ukorijenjena u društvu te potrebe struke utječu na obrazovni program, dok je u drugim zemljama rad u arhivu jedini način obuke arhivista. Da bi se shvatio ovaj fenomen, treba proanalizirati koncept profesionalizacije, što je sociološki termin i znači proces u kojem ljudi istog zanimanja, rabeći svoj monopol u određenom području znanja, zajednički nastoje steći i zadržati određenu poziciju moći, kako bi kontrolirali vrijednost svoje struke. U procesu profesionalizacije, glavno sredstvo kojim se održava vrijednost struke je arhivsko obrazovanje. Njime se povećava kompetentnost stručnjaka i jača pozicija struke u cjelini. Dobru povijesnu ilustraciju procesa profesionalizacije pruža arhivsko obrazovanja u Nizozemskoj. U Nizozemskoj je 1802. godine osnovana javna arhivska služba, 1892. utemeljeno je Udruženje nizozemskih arhivista, 1898. tiskan je znameniti priručnik Mullera, Feitha i Fruina, 1918. objavljen je prvi nizozemski arhivski zakon, a 1919. nizozemska vlada utemeljila je arhivsku školu, pa je od tada svatko tko je želio ući u struku morao završiti neki od programa škole i položiti arhivski ispit. Struka je kontrolirala školu čija je najvažnija zadaća bila obuka viših arhivista. Glavni udžbenik bila je knjiga Mullera, Feitha i Fruina, što je uzrokovalo da su nizozemski arhivisti dugo bili poznatiji po svojoj pragmatičnosti i “zanatstvu” nego akademskim raspravama. Nakon II. svjetskog rata, brz napredak informacijske znanosti i tehnologija komunikacije utjecao je u cijelom svijetu na temelje arhivske struke. Redefiniran je svaki dio profesije, a ujedno i struktura i kontekst arhivskog obrazovanja. Potreba za promjenama je očevidna, no mogućnosti i želje njena zadovoljenja se razlikuju od zemlje do zemlje, ovisno o profesionalnoj fleksibilnosti.
O tom pitanju bilo je govora u članku "Nadzor nad kvalitetom mliječnih, proizvoda namijenjenih za izvoz u Holandiju" (Mljekarstvo br. 10, listopad 1953., str. 224 i dalje). Tamo je bilo pitanje ...kontrole obrađeno s gledišta kvalitete izvozne robe, pa ipak je pored toga prikazan i rad nekih kontrolnih stanica i ureda, spomenuti su kriteriji kontrole i svojstva, koja se općenito zahtijevaju od proizvoda. Zato ću ovdje dati samo opći pregled o organizaciji kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda, pa usto nekoliko dopuna.
