U Državnom arhivu u Zadru čuva se arhivski fond Međunarodni sajam pomorstva, ribarstva i turizma u Zadru u količini od približno dva dužna metra. Ovaj rad daje pregled djelovanja i rada Međunarodnog ...sajma pomorstva, ribarstva i turizma te sačuvanog gradiva nastaloga njegovim djelovanjem. Nadalje su predstavljeni struktura, ustroj i djelovanje ustanove, popratne manifestacije kao i promjene u gospodarskom i turističkom razvitku grada Zadra koje proistječu iz njegova osnivanja i djelovanja.
Istočni dio splitske luke koristi se već od antičkih vremena. U rimsko se doba uvala koju tvore prirodni grebeni koristi kao luka za brodove. U doba autonomne komune (13. - 15. st.) luka se širi, ...grade se crkvice, lukobrani i prva brodogradilišta. Za venecijanske uprave (16. - 18. st.) ovaj se dio grada utvrđuje te se u njemu grade lazareti. I austrijska uprava širi luku, a obalni pojas se industrijalizira. Godine 1877. željeznica dolazi u Split pa se trgovina te brodski i željeznički promet intenziviraju.
U razdoblju od 1943. do 1945. veliki dijelovi luke i Istočne obale stradavaju u savezničkim bombardiranjima. Nakon 1945. luka se širi, grade se gatovi i terminali, a teretni promet seli se u Sjevernu luku, dok u gradu ostaje putnički promet.
U ovome radu analizirani su svi nazivi i karakteristike brodova i brodica registriranih u Hrvatskim pomorskim regestima I. sv. Riječ je o 4.890 dokumenata s podacima iz 18. st. o ulascima i izlascima ...brodova iz više jadranskih luka. Pronađeno je sveukupno 6.479 jedrenjaka 55 različitih naziva, a komparativnom analizom njihovih karakteristika i specifičnosti, dokazano je da se u 18. stoljeću između luka istočne i zapadne obale Jadrana svakodnevno intenzivno trgovalo. Iz raščlambe je vidljivo da su se trgovci te mali paruni radije koristili manjim brodovima, nosivosti između 20 i 300 tona, koji su bili brži i lakši za upravljanje te s dobrim plovidbenim svojstvima. Radilo se ponajprije o trabakulu (22,7% prisutnosti u trgovini), zatim o peligu (21%) i o tartani (15,4%). Za njima su slijedili bracere (5,2%), marsilijane (2,7%) pulake (2,4%), barke (1,6%) i gripi (1,4%). Malim brodovima ispod 300 t nosivosti pripadalo je čak 76% sveukupno navedenih brodova, dok veliki brodovi, s više od 300 tona nosivosti, među kojima fregaduni (5,3%) i goleme nave to jest vašeli (5,2%), su zadržavali 14% sveukupnog, ponajviše izvanjadranskog ali i izvanmediteranskog prometa. Prema prosječnoj veličini broda zaključeno je da su XVIII. stoljeće na Jadranu obilježili unutarnja plovidba i iznimna dinamičnost malog i srednjeg poduzetništva: gradili su se brodovi, njima se prevozilo robu i putnike te se trgovalo prekomorskim putevima duž cijele talijanske obale.
U radu je analizirana uloga pomorske politike kao integralnog dijela prometne politike i ukupne gospodarske politike u funkciji održivog razvoja prometnog i pomorskog sustava. Ta je uloga razmotrena ...u poveznici nacionalne pomorske i prometne politike Republike Hrvatske s pomorskom i prometnom politikom Europske unije, a u sklopu globalnog pomorskog tržišta kao jedinstvene kategorije. Na temelju provedene analize nameće se zaključak kako su jasno određene strateške mjere i precizno zacrtani ciljevi temelj učinkovite prometne i pomorske politike, a usklađenost nacionalne politike s odrednicama pomorske i prometne politike Europske unije, uz uvažavanje globalnih značajki svjetskog pomorskog tržišta, nužan je preduvjet razvoja učinkovitog prometnog i pomorskog sustava u funkciji ostvarivanja gospodarskog rasta utemeljenog na konceptu održivog razvoja. Održivi razvoj, razmotren kao svojevrsni koncept strateškog usmjerenja, predstavlja osnovu na kojoj je moguće temeljiti javne politike u funkciji razvoja prometa i pomorstva, a harmonizacija pomorske i prometne politike Republike Hrvatske s politikom Europske unije predstavlja važno razvojno opredjeljenje Republike Hrvatske. Takvo razvojno opredjeljenje može pridonijeti ubrzanju razvoja pomorskog gospodarstva utemeljenog na jasno definiranoj integralnoj pomorskoj i prometnoj politici.
U ovom radu razmatra se povijesni prikaz Dubrovnika iz XVIII. stoljeća. Naglašava se značenje Dubrovnika u to doba u pogledu razvoja književnosti i znanosti.
Daje se presjek života Ruđera Boškovića ...te se apostrofira njegova značajna uloga u Dubrovačkoj Republici ali i znanstvenika koji je pospiješio razvoj ne samo dubrovačkog nego i svjetskog pomorstva.