Enciklika Fratelli tutti slobodno se može smatrati važnim hermeneutičkim ključem za razumijevanje pontifikata pape Franje jer je on i započeo svoju papinsku službu molitvom za bratstvo u svijetu, a ...sada je temi bratstva pristupio na cjelovit i angažiran način. U vremenu kada se ekološka kriza prelijeva na ugrožavanje temeljnih odnosa među ljudima, narodima i nacijama, Papa čini svojom sintagmu sv. Franje – Fratelli tutti. Enciklika, osim teološkog, ima i izraženi politički profil koji se proteže kroz cijeli dokument kojim se želi utjecati na promjenu shvaćanja politike, ali i na svijesti i savjesti onih koji se politikom bave. Papina nakana, naravno, nije napisati politički manifest Crkve ili zauzeti političku stranu, nego pružiti nadahnuće političarima i utjecati evanđeljem na oblikovanje nove političke kulture. Nadahnuće koje enciklika Fratelli tutti želi pružiti politici i političarima sažima se u četiri kriterija za obnovu političkog djelovanja, a to su: tumačenje osjećaja naroda kako bi se omogućilo traganje za općim dobrom (usp.: FT 159), promicanje kulture rada (usp.: FT 161), davanje prednosti posljednjima (usp.: FT 187) i njegovanje duha otvorenosti prema svima (usp.: FT 190). Polazeći od tih kriterija, papa Franjo formulira i stajališta koja dobra politika treba zastupati, a to su: davanje prvenstva općoj namjeni dobara u odnosu na privatno vlasništvo (usp.: FT 120), pozitivna diskriminacija siromašnih i nerazvijenih zemalja (usp.: FT 138), prioritet multilateralne politike u odnosu na onu bilateralnu (usp.: FT 153), prihvaćanje i integracija migranata (usp.: FT 129), uključivanje manjina u širi pojam državljanstva (usp.: FT 131) i isključivanje rata kao političke opcije (usp.: FT 257-258).
Malo je poznato prijateljstvo koje je postojalo između dvojice uglednih ličnosti kulturnog i političkog života Dalmacije u prvoj polovici XIX. stoljeća. O njemu svjedoči bogata prepiska koja se ...čuva u arhivu obitelji Borelli. To se dopisivanje odnosi samo na pisma koja je Borelliju uputio F. Carrara, dok su Borellijeva pisma nažalost izgubljena.
Cilj je rada istražiti kod adolescenata manifestacije korištenja Facebook društvenom mrežom i utvrditi dimenzije ponašanja adolescenata na društvenoj mreži. Uzorak ispitanika (N = 134) čine učenici i ...učenice drugih razreda srednje škole. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje tri dimenzije virtualnog djelovanja adolescenata: intrinzična, ekstrinzična i rizična dimenzija. Svaka od dimenzija obuhvaća različite domene aktivnosti koje potencijalno ukazuju na odgojne implikacije virtualnog djelovanja (informacije i komunikacija, socijalizacija, ovisnost i nasilje). Rezultati t-testa pokazuju da nema razlike u intrinzičnom i ekstrinzičnom ponašanju s obzirom na spol, ali postoji razlika u implikacijama za rizično ponašanje – adolescentice su sklonije od adolescenata poistovjećivanju virtualnog svijeta sa stvarnim socijalnim mrežama te su izloženije virtualnom nasilju; dok su adolescenti skloniji od adolescentica sudjelovati u virtualnom nasilju te njihovo virtualno djelovanje pogoduje stvaranju virtualne ovisnosti.
Cilj istraživanja je utvrditi da li kvaliteta interakcije s vršnjacima može objasniti osjećaj usamljenosti i ponašanje predadolescenata i adolescenata. Teorijsku osnovu čini Sullivanova ...interpersonalna teorija u kontekstu koje su rezultati i interpretirani.Rezultati ukazuju na zaključak o značajnoj povezanosti između kvalitete interakcije u dijadi, osjećaja usamljenosti, agresivnog i prosocijalnog ponašanja. Kvaliteta interakcije s najboljim prijateljem značajan je prediktor usamljenosti, te prosocijalnog i agresivnog ponašanja. Adolescenti koji kvalitetu dijadne interakcije procjenjuju višom osjećaju se manje usamljeno i u repertoaru ponašanja koriste prosocijalne obrasce ponašanja, za razliku od adolescenata koji nisu zadovoljni interakcijom s najboljim prijateljem i koji pokazuju višu razinu usamljenosti, a u repertoaru ponašanja koriste agresivno ponašanje.Utvrđene su i spolne razlike. Mladići se osjećaju usamljenije od djevojaka i češće koriste agresiju u svom ponašanju. Djevojke se osjećaju manje usamljeno i prosocijalno ponašanje je češće u repertoaru njihovog ponašanja.
Glavno je obilježje iskrenog i zrelog prijateljstva zajedništvo. Iako je još Aristotel rekao da nitko ne bi odabrao život bez prijatelja iz brojnih razloga, danas ta tvrdnja nije ništa manje ...istinita. U procesu humaniziranja medicine jačanje prijateljstva kao vrline nasuprot jakom prodoru tehnologije poticajni je oblik razvoja vlastite osobnosti. Osim kompetencija znanja i vještina struke, medicinska je sestra kvalitetni procjenitelj procesa zdravstvene njege, edukator, provoditelj istraživanja i uspješni komunikator. Uspjeh ne ovisi samo o tehničkom napretku struke nego i o zajedničkom cilju svih zdravstvenih profesija, a to je ozdravljenje bolesnika. Opseg djelovanja svih članova tima ovisi o ostvarivanju temeljnih moralnih vrednota kao što su: pravednost, istina, časnost, mudrost, ljubav, strpljivost, skromnost, brižnost, suosjećajnost, ljudska toplina i prijateljstvo. Prema Aristotelu, fenomeni i značajke prijateljstva kao što su: dobrohotnost, uzajamnost, stalnost ili vjernost, jakost i zajedništvo žele potaknuti svaku osobu na poštivanje vrijednosti drugih osoba. Promišljanja u tekstu koji slijedi prikazat će kratki životni put Aristotela, gdje je značajno da je uvijek bio vođen težnjom za znanjem. Sadržaj njegovih spisa dokaz je enciklopedijskog znanja i velike svestranosti. Središnji dio teksta prikazat će neke filozofe koji su se bavili tom temom u svrhu isticanja i približavanja vrijednosti prijateljstva. Glavna analiza međuljudskih odnosa iznjedrena je iz VIII. i IX. knjige Aristotelove Nikomahove etike. U ovom radu ona ima zadatak humanizacije sestrinstva. Zaključak bi trebao opravdati hipotezu: ako je čovjek (medicinska sestra) pravi prijatelj i djeluje po naravi benevolentne ljubavi, intervencija pravde nije potrebna.
Rad se bavi različitim filozofijskim aspektima pojma slušanja u svezi s oblikovanjem i obustavljanjem totalitarnih zajednica. Tradicionalna filozofija uglavnom je kritički nastrojena prema čulnom ...znanju, dok se suvremena misao usmjerava na slušanje kao značajan i kompleksan fenomen koji može biti promatran kao kognitivna kategorija i kroz različite filozofijske perspektive (politika, etika). Za Heideggera, slušanje ima egzistencijalni status i predstavlja jedno od Daseinovih obilježja. Po njegovu mišljenju, slušanje je razumijevanje onoga tko nam je blizak (koga nosimo u sebi) – prijatelja. U Heideggerovoj filozofiji slušanja, Derrida prepoznaje mogućnost oblikovanja zajednice istih i bliskih. Aludira na homogenizaciju i neprijateljstvo. Napuštajući Heideggerovu tezu o slušanju prijatelja, Derrida piše o mogućnosti slušanja sablasti koja predstavlja afirmaciju egzistencije apsolutne drugosti. Slušanje sablasti jedina je ispravna etika putem koje se uspostavlja udaljenost i izbjegava totalitarnu zajednicu. Poput Derridaa, Nancy vidi opasnost u oblikovanju totalitarne zajednice u istosti i bliskosti članova društva. Način izbjegavanja mogućnosti oblikovanja takve zajednice Nancy vidi u izravnom (čulnom) dodiru sa svijetom. Za Nancyja, slušanje je dodir sa svijetom neposredovan označavanjima i razumijevanjima. Slušanje predstavlja metaforu otpora prema aspiracijama predstavničkih političkih sustava u oblikovanju potpunih i zatvorenih zajednica. Predstavljajući nekoliko suvremenih filozofijskih pojmova, ovaj rad pokušava demonstrirati da slušanje, osim stvaranja bliskosti, može održavati nemoguću zajednicu karakteriziranu nepredstavništvom i heterogenošću te, što je važnije, može funkcionirati kao otpor prema totalitarnim sustavima.
Na temelju teza Hannah Arendt i posebno Judith Butler, u tekstu se promišlja o „krizi” u suvremenoj umjetnosti u uvjetima ideološke prekarizacije. Postoje li savezništva u razmišljanju i djelovanju? ...Metodom slobodne navigacije kroz recentnu umjetničku praksu nailazi se na geste koje je moguće dovesti u vezu s oblicima savezništva, zajedništva i prijateljstva.
Članak obrađuje poimanje zajedništva kod Terezije Avilske, svetice i Crkvene Naučiteljice (1515. – 1582). Iako se nije sustavno bavila teologijom, Terezija nam je u svojim djelima ostavila pravo ...duhovno-teološko bogatstvo. Ono nam je glavni izvor Terezijina poimanja zajedništva. Terezija misli o zajedništvu kao redovnica. Njezina vizija zajedništva proizlazi iz njezina odnosa s Bogom, ostvarenom kao redovnička egzistencija. I njezina su djela istodobno opis nutarnjih iskustava, vlastitog iskustva vjere, i pedagogija redovničkog života (posebno molitve), poticaji za redovnice svojih samostana. Upravo te dvije neodvojive stvarnosti određuju strukturu ovoga članka. Zato su kod Terezije neodvojivi teološki temelj i konkretne upute vezane uz življenje i promišljanje zajedništva. S obzirom da se članak objavljuje u Godini posvećenog života, u nekim momentima uz Terezijina promišljanja navodimo i misli i poticaje pape Franje sadržane u Apostolskom pismu svim posve-ćenim osobama u prigodi Godine posvećenoga života. Time želimo pokazati kako su Terezijine misli i danas aktualne.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost samopoštovanja i sociometrijskog statusa kod učenika četvrtoga razreda osnovne škole. U istraživanju se koristio dorađeni Coopersmithov upitnik ...samopoštovanja koji autor definira kao samoevaluaciju kojom pojedinac odražava stav prihvaćanja ili neprihvaćanja sebe, te sociometrijski postupak. Istraživanje je provedeno s učenicima četvrtih razreda osnovne škole. Uzorak je činilo 50 učenika (26 dječaka i 24 djevojčice). Nalaz istraživanja pokazao je da postoji statistički značajna pozitivna povezanost između samopoštovanja i sociometrijskog statusa učenika te između samopoštovanja i indeksa sviđanja prihvaćenosti u razredu). Također, nalaz pokazuje da dječaci imaju više samopoštovanje od djevojčica.