Ivan Klobučarić jedan je od najznačajnijih hrvatskih kartografa s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Autor je panoramske vedute Rijeke iz 1579. koja se čuva u Ratnom arhivu (Kriegsarchiv) u Beču. U ...Štajerskom zemaljskom arhivu (Steiermärkische Landesarchiv) u Grazu nalazi se karta Riječkog zaljeva s vedutom Rijeke iz 1586. koja se pripisuje Klobučariću. U tom Arhivu, u fondu Clobucciarich – Skizzen čuva se Klobučarićeva kartografska ostavština nastala u razdoblju 1601–1605. Sastoji se od 108 listova. Na većini listova prikazi se nalaze s obiju strana papira. Na pojedinim stranicama postoje dva ili više prikaza, tako da čitav fond sadrži oko 500 kartografskih prikaza. Za područje zapadne Hrvatske, Klobučarićeva ostavština sadrži dvadesetak kartografskih prikaza. U radu je dan popis sadržaja Klobučarićevih kartografskih prikaza koji se odnose na područja Hrvatske. Opisana je skica Kvarnerskog primorja od Rijeke do Sv. Jurja s kopnenim zaleđem i karta dijela Hrvatske od Rijeke do Omiša s kopnenim zaleđem. Provedena je analiza sadržaja dijela skice i karte na kojem je prikazano Kvarnersko primorje, usporedbom zastupljenosti naselja koja je Klobučarić prikazao i onih koja nije te usporedbom toponima sadržanih na karti s toponimima prikazanim na ranije izrađenim kartama na kojima je prikazano Kvarnersko primorje. Ukazano je na pogreške uočene u dosadašnjim radovima o Klobučarićevu životu i njegovu kartografskom djelovanju.
U radu se Hrastina istraživanja (objavljena i rukopisna u upitnicima za Srpskohrvatski/hrvatskosrpski dijalektološki atlas) otočnih govora sjevernoga hrvatskoga primorja provedena 50-ih i 60-ih ...godina 20. st. analiziraju u odnosu na istraživanja istoga korpusa provedena krajem 20. st. Dio je Hrastinih radova, manjega opsega i deskriptivnih, ugrađen u recentnije sintetske radove hrvatske dijalektologije, a dio donosi i do danas najsustavnije prikupljene i obrađene podatke ispitanoga dijalektološkoga punkta.
Jama Bezdan u mjestu Vignji u Konavlima, udaljena 30km od Dubrovnika, koristila se nekoliko godina unazad za speleološke škole SO HPD Sniježnice i HGSS aktivnosti , a izrada topografskog nacrta ...planirala se s novom generacijom speleo crtača SO Sniježnice, stoga je dubina i dužina jame ostala godinama nepoznata. Ulaz u jamu je na 174mnv. Kamp „Jama Bezdan“ bio je smješten u adrenalinskom parku Cadmos Village, vlasnika Gorana Jerkovića (Gogija) i Zorana Ateljevića (Dunda), koji su ujedno članovi i osnivači HPD Sniježnice. Pristup do jame od kampa bio je 5 minuta autom i 7 minuta hoda..
Sve ukupno kroz kamp prošlo je 35 ljudi, od toga 27 speleologa, a ostali bili su planinari iz HPD Sniježnica i PK Subra iz Herceg Novog. U istraživanjima sudjelovali su speleolozi iz SO Ante Bedalov, SO PDS Velebit, SO Mosor, SO Imber, Osmica, SK Ozren Lukić, HBSD, Breganja i SO Sniježnica.
Jama od 140m ugodno je iznenadila sve prisutne speleologe svojom veličinom, ljepotom i poslom kojeg nam je zadala u tri dana istraživanja. Posla u jami ima i dalje za članove SO Sniježnica kojima je ova organizacija speleološkog kampa dala određeno iskustvo za buduće speleološke pothvate i istraživanja.Možemo zaključiti da je 2017.g. bila godina speleologije Dubrovačko-neretvanske županije.
Speleološka istraživanja dubrovačkog područja započeo je Miho Kusijanović, a o svojim istraživanjima pisao je u časopisu Hrvatski planinar te u Dubrovačkom listu (Ozimec i Basara 2018). Iako su ...zapisi o njegovim istraživanjima uglavnom dostupni, još uvijek nisu pronađeni svi speleološki objekti koje je istraživao. Kasnije su istraživanja provođena uglavnom nasumično, a sustavna istraživanja na inicijativu Koordinacijskog odbora za vodoistražne radove provedena su pod vodstvom Marijana Čepelaka u organizaciji SO PDS Velebit na području mjesnih zajednica: Riđica, Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača i Ljubač. Najsustavnija istraživanja provedena u novije vrijeme bila su za potrebe izrade katastra speleoloških i biospeleoloških objekata Dubrovačko-neretvanske županije (Ozimec i sur. 2011) te za potrebe projekta „Istraživanje špiljskih staništa i izvorišnih područja šireg dubrovačkog područja s ciljem vrednovanja bioraznolikosti i ocjena prihvatljivosti izgradnje hidroenergetskih objekata“ (Ozimec i sur. 2015), masiva sv. Ilije na Pelješcu u organizaciji SD Karlovac te Općine Dubrovačko primorje (Rnjak i Hanžek). Područje Neretve istraživano je u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 1998. godine, a nastavljeno je u organizaciji udruge Baštinik od 2016. U novije vrijeme sve veći doprinos speleološkim istraživanjima daje i SO Snježnica iz Dubrovnika, ponajprije radom na poluotoku Pelješcu, u okolici Stona, te na području Konavala. Članovi HBSD-a također intenziviraju speleološka i biospeleološka istraživanja poluotoka Pelješca, počevši od 2018. godine. Znatan doprinos poznavanju speleoloških objekata dao je Ivo Baučić koji je vodio istraživanja za vojne potrebe 1958., a u istraživanjima su sudjelovali i mnogi aktivni speleolozi iz tog vremena. Mnogi tada istraživani objekti nalaze se na nepoznatim lokacijama i tek ih treba ponovo pronaći i istražiti. Najznačajniji takvi elaborati odnose se na poluotok Pelješac, ali nekoliko objekata nalazi se i u elaboratu Priobalno područje FNRJ.
U sklopu ovog članka obrađena su četiri objekata na području Dubrovačkog primorja te tri na području Konavala. Među istraživanim speleološkim objektima uglavnom je riječ o špiljama i jamama jednostavnog karaktera (dubine i duljine do 30 m). Najdublja istražena jama je Jama na Ciju (73 m).
Dance is viewed through a lens of tourism in the Dubrovnik area. The study notes Dubrovnik-area villagers (from Konavle and Dubrovnik Primorje) performing their own dances out of their village ...context in Dubrovnik during the 1940s and 1950s, traces the changes in village lifestyle and its dancing contexts due to the thrust of tourism infrastructure in the 1960s, and shows a later introduction of an authored staged version of a Primorje dance, lindo, into a city amateur dance ensemble established in 1965. The study uncovers integrated layers of kinetic relationships influenced by changing lifestyles brought on by an economic base of tourism and adaptation of local dances as a touristic commodity.
Abandonment of rural areas in Dubrovačko Primorje in the last 50 years resulted with changes of its spatial characteristics and identity. This process defi ned this place as a virtually derelict ...area. The main goal of this work is to determine landscape types based upon survey and spatial analyses. They can be helpful in a process of determination of spatial qualities. Landscape division was made according to the natural and anthropogenic features of this area. Therefore, landscape was divided on natural (coast, karst terrain and landscapes of the macchia) and cultural (settlement and agriculture) landscapes. Working methods consisted of several research stages. The fi rst stage comprised a review of relevant literature concerning natural and sociological features of the explored area. Working methods of prof. dr. Marušič were inspiration for evolvement of this research 16. The next stage of research was the fi eld work by means of observation method which resulted in detailed photo documentation, showing different types of the agricultural landscapes. Indoor work consisted of the orthophoto production, which was a base for further exploration. Consequently, detailed map of the land use, as well as an agricultural map of the area was made according to the structural husbandry character. Digital mapping of the thematical maps in GIS – Arc View software program, produced a database of social and natural elements of the area. Overlapping of all these maps helped in determination of causal processes. Comparison of these outcomes with terrain photo documentation led to the research results and fi nal conclusions. This research showed interesting structural features of agricultural landscapes. Its division was made according to its form which emerged from the land use and its natural character. Consequently, agricultural landscapes are divided into fi elds (with regular parcels and those with irregular land division), dry stone walls with organic and polygonal forms and terraced landscapes in different scales and dimensions. Results pointed to many interesting and various landscape types which are articulating with different spatial elements, thus making an overall landscape picture more complex. This spatial variety is giving an identity to this space which is based upon tense spatial dynamics. Exploration has also shown developing tendencies of different landscape types. Future development will certainly cause completely different landscape scenery, therefore there remains a legitimate reason for controlled development. Main developing strategies are based on tourism and agricultural development. Since tourism is a more aggressive element in this system its further development has to be better supervised in order to achieve their balanced coexistence. Tourism and its spatial distribution must be more dispersed, as it is currently concentrated alongside a particularly sensitive natural coastal area.
The book deals with erosion processes in the Slovenian part of Istrian peninsula. In the introductory chapters the fluvial-denudation relief in Slovenia, erosion processes, and their influential ...factors, as well as the extent of erosion processes in Slovenia and Slovene Istria are presented. The largest section of the book is devoted to the presentation of measurements of erosion processes in the Dragonja river basin. Measurements included soil erosion measurements (interrill erosion on three different land uses, rill erosion and wind erosion), measurements of rockwall retreat and movements of debris through an erosion gully, as well as chemical denudation in the river basin.
Cilj je ovoga rada prikazati adventske običaje u narodnoj kulturi stanovnika Makarskoga primorja, kako one koji su se zadržali do današnjega vremena, tako i one koji su na žalost nestali. ...Proučavanjem adventskih običaja stanovnika Makarskoga primorja doznat ćemo više o načinu života stanovništva toga područja tijekom priprema i za vrijeme velikoga blagdana Božića. Riječ je o običajima koji su se u najvećoj mjeri prenosili s koljena na koljeno i tako ostali zapisani u kolektivnoj svijesti zajednice. Rad donosi pregled do sada objavljene literature o adventskim običajima u narodnoj kulturi Makarskoga primorja, pregled relevantnih zapisa objavljenih u listovima župa Makarskoga primorja. Dodatnu autentičnost prikaza adventskih običaja Makarskoga primorja daje terensko istraživanje, provedeno u razdoblju od 10. ožujka do 9. travnja 2018. godine, tijekom kojeg su prikupljeni i zapisani iskazi 12 kazivača (6 žena i 6 muškaraca).
Svrha je ovog rada pokazati vrijednost i primjenjivost biblioterapije, posebice razvojne biblioterapije u prostoru knjižnice. Biblioterapija, s naglaskom na razvojnu biblioterapiju, pridonosi ...adekvatnom razvoju socioemocionalnih kompetencija djece i mladih, ali i pozitivno utječe na korisnike starije životne dobi. Upravo je knjižničari unutar programa svoje knjižnice i/ili ustanove mogu provoditi. Rad je proizašao analizom i usporedbom tekstova nastalih na temu biblioterapije te prikazom provedbe i vrednovanja biblioterapijskog ciklusa radionica. Nakon provedenih biblioterapijskih radionica uočeno je da je za uspješnost radionice potrebna dobra komunikacija s korisnicima, razvijanje grupne povezanosti i atmosfere podržavanja i međusobnog uvažavanja te izbor adekvatne literature i tehnika rada koje će se koristiti u biblioterapijske svrhe. Rezultati pokazuju provođenje biblioterapijskih radionica u knjižnicama Primorsko‑goranske županije, s posebnim osvrtom na provedbu programa „Pričam ti priču“ u suradnji Gradske knjižnice Rijeka i Udruge za promicanje dobrobiti djece „Portić“. Iz rezultata provedbi radionica vidljivo je zadovoljstvo kako neposrednih korisnika (djece u dobi do 4 do 6 godina), tako i posrednih korisnika (roditelja, skrbnika). Nedostatak takvog tipa radionica u knjižnicama Primorsko‑goranske županije te želja korisnika provedenih radionica za njihovim nastavkom, pokazuje da biblioterapijske radionice i dalje trebaju biti dio knjižničnih usluga, koje bi se trebale nastaviti razvijati u tom smjeru. Pritom su se ovdje istakli upravo knjižničari različitih ustanova koji bi za provedbu takvog tipa radionica trebali, uz stručne knjižničarske kompetencije, imati i pedagoške kompetencije, razvijen senzibilitet u radu s ljudima te biti otvoreni za dodatne edukacije i interdisciplinarni pristup čitanju. U radu se govori o ulozi knjižničara u primjeni razvojne biblioterapije u radu s djecom, na primjeru ciklusa biblioterapijskih radionica u sklopu programa „Pričam ti priču“ Gradske knjižnice Rijeka. Na praktičnoj razini opisane biblioterapijske radionice mogu poslužiti kao smjernice za izradu sličnih programa u praksi narodnih i školskih knjižnica, kao i za unaprjeđivanju prakse u drugim knjižnicama sa sličnim iskustvom.
U hrvatskom obrazovnom kontekstu poseban izazov predstavlja poučavanje hrvatskog standardnog varijeteta u neštokavskim sredinama u kojima se od djece očekuje ili ovladavanje dvama kodovima ili ...postupno prelaženje sa zavičajnog na standardni kod koji je od zavičajnoga nerijetko i vrlo udaljen na strukturnoj razini. Polazeći od ideje da jezičnu politiku čine jezične ideologije, prakse i upravljanje jezikom (Spolsky 2004, 2009), cilj je rada analizirati jezične prakse osnovnoškolaca u Makarskom primorju u formalnim i neformalnim domenama, posebno u školi i izvan nje, te utvrditi način na koji su jezične prakse povezane sa stavovima prema standardnom varijetetu i lokalnim govorima, odnosno koje su dominantne ideologije koje su makarski osnovnoškolci internalizirali i koje utječu na njihov stav prema lokalnom govoru, učestalost i kontekste njegove uporabe. Analiza jezičnih praksi osnovnoškolaca temelji se na materijalu prikupljenom tijekom terenskog istraživanja provedenog 2018. i 2019. godine u Makarskome primorju. Dio podataka prikupljen je sociolingvističkim upitnikom, a dio etnografskim istraživanjem koje je uključivalo i intervjuiranje nastavnika kao ključnih dionika u procesu upravljanja jezikom na lokalnoj razini.