Predmet analize ovog rada je stanje prerađivačke industrije u Primorsko-goranskoj županiji bazirano na odabranim ekonomskim pokazateljima u odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj. Cilj rada je ...odrediti korelaciju među dobivenim ekonomskim rezultatima i čimbenicima obrazovne strukture uposlenih u prerađivačkoj industriji. U svrhu ovog rada provedeno je terensko istraživanje putem upitnika kojeg su popunili članovi uprava najvažnijih industrijskih tvrtki u županiji, a čiji su rezultati prikazani u ovom radu. Analiza je pokazala da je nivo korelacije između obrazovne strukture uposlenih i određenih ekonomskih indikatora pojedinih grana industrije nizak. Predlažu se mjere i aktivnosti kojima bi se postigao viši nivo obrazovanja, znanja i vještina uposlenih u prerađivačkoj industriji, u svrhu bržeg razvoja i značajnijeg doprinosa gospodarstvu Primorsko-goranske županije.
Crkva sv. Antuna Padovanskog u Fužinama valorizira se kao reprezentativan
primjer implementacije arhitekture klasicizma na prostoru Gorskog kotara. Donosi se
povijesnoumjetnički kontekst njezina ...postanka i karakteristika arhitektonskog oblikovanja.
Upozorava se na zapretene elemente izvornog oblikovanja crkve. Elementi njezina
oblikovanja povezuju se s onima župne crkve u obližnjim Delnicama i drugih crkava u
bližem i daljem okruženju. Objelodanjuju se arhivski podatci o teškoćama oko izgradnje
te o opremanju crkve nakon izgradnje i znatnijih popravaka.
Objavljivanje pravnih izvora poput statuta, zakona, urbara i notarskih knjiga ima u hrvatskoj historiografiji tradiciju dužu od jednog stoljeća. Tijekom druge polovine 19. st. hrvatska ...historiografija je više pažnje posvećivala statutima, zakonima i urbarima s područja Kvarnera. Objavljivanju i istraživanju statuta s područja Istre u istome periodu posvetili su se tamošnji Talijani. S podjednakim intenzitetom takva su se kretanja nastavila i kroz prvu polovinu 20. stoljeća. No, tijekom druge polovine 20. st. dolazi do pojačanog izdavanja ovih vrijednih vrela te sustavnog analiziranja pojedinih pravnih grana srednjovjekovnog prava. Za buduće istraživače predstoji daljnji rad na objavljivanju ovih vrela, a osobito notarskih knjiga čija su objavljena čitanja malobrojna. Ovom se bibliografijom nastoji prikazati dosadašnje stanje istraživanja i s obzirom na relativno velik broj objavljenih izvora i studija.
Općina Dubrovačko Primorje pripadaDubrovačko-neretvanskoj županiji. Sličnih je prirodno-geografskih obilježja kao i drugi dijelovi Dalmacije, odnosno radi se o tipičnom krškom dinarskom prostoru s ...malo plodnih površina,oskudnim pašnjacima ikamenjarom.
Među istraživanim speleološkim objektima uglavnom je riječ o špiljama i jamama jednostavnog karaktera (dubine i duljine do 30 m). Od ukupno 15 istraženih speleoloških objekata na području dubrovačkog primorja njih 4 se nalazi na platou Lisačkih Rudina među kojima je i najdublji poznati objekt na tom području, jama Bezdan na Rudinama, duboka 68 metara. Ovdje su još istražene Jama kod Kazerne, Špijaturica (Đurašica) i Jama između gomila. Nedaleko od kuća u selu Točionik nalazi se Vranja peć, najdulji poznati speleološki objekt na području Dubrovačkog primorja. Duljine je 188 m, a dubine 50 m. Uz granični prijelaz u Čepikućama nalazi se Jama na Gomilama. Isto tako, u blizini Čepikuća, na brdu Štrbina nalazi se Zmajeva peć, a špilja u uvali Domaglina (Pod Njivicama) nalazi se u unutrašnjosti istoimene uvale. Istočno od uvale Domaglina nalazi se uvala Hodoblja gdje su istražene tri špilje: Špilja I, Špilja II i Špilja III u uvali Hodoblja. Na području sela Trnova istražena su dva speleološka objekta: Jama na groblju i Špilja u ogradama. U mjestu Đonta doli nalazi se Delova jama u Borima. Traverza kod Miljkovića staja nalazi se na području sela Trnovica u Dubrovačkom primorju. Po svojim karakteristikama Traverza kod Miljkovića staja je špilja s dva ulaza koji su međusobno udaljeni oko 50 m zračne udaljenosti.
Na području općine Dubrovačko primorje nalazi se veliki broj neistraženih područja te su potrebna daljna rekognosciranja terena te komunikacija s lokalnim stanovništvom u potrazi za novim, neistraženim speleološkim objektima.
7 - the stuffed puppy, paws in the air, does not resist
6 - hunters stop and catch the puppy with wooden sticks
1 - in a forest, hunters struggle forward in the snow that comes to submerge their legs
...9 - the snout of the tigrotto
8 - hunters tie Tiger's legs
5 - dogs hop in the snow, chasing a tiger cub
4 - hunters shoot
3 - a dog looks around
2 - footsteps on the snow
1 - in un bosco, cacciatori avanzano a fatica nella neve che arriva a sommergere le gambe
2 - orme sulla neve
3 - un cane si guarda intorno
4 - cacciatori sparano
5 - i cani saltellano nella neve, inseguendo un cucciolo di tigre
6 - i cacciatori fermano e catturano il cucciolo con bastoni di legno
7 - il cucciolo intirizzito, zampe in aria, non oppone resistenza
8 - i cacciatori legano le zampe del tigrotto
9 - il muso del tigrotto
Sustainable eco-tourism as a form of tourism produces benefits for the local community, while at the same time preserving the eco -system and local culture. It is suitable for rural areas with ...untouched natural resources and cultural heritage. Unfortunately, in the Republic of Croatia it has still not been used enough. The main problem is the absence of strategy to stimulate and initiate development in the potentially interesting destinations. The aim of the paper is to show possibilities for the development of sustainable eco tourism in the chosen areas of Dubrovacko primorje. An empirical research which includes semi-structural interviews with the local people has been made for this purpose. PUBLICATION ABSTRACT
Lokva Rogoznica u srednjoj Dalmaciji, od svojega osnutka početkom 13. pa sve do početka 19. stoljeća, bila je samostalna općina. Ta je općina od svojega nastajanja sve do venecijanske vlasti imala ...obilježja plemićke, a u promatranom razdoblju evoluirala je čak do statusa polusuverene republike pod patronatom. To mjesto, iako je manje od susjedne kneževine Poljica i grada Omiša, te je prečesto zanemarivano u pravnoj i općoj historiografiji, imalo je itekako važan utjecaj na povijest priobalnoga teritorija od Omiša do Makarske. A on je učestalo bio granica između istočnoga, islamskoga i zapadnoga, kršćanskoga vladanja. U tim previranjima kroz ratove Lokva Rogoznica sklapala je mnoge važne pravno-povijesne i međunarodne ugovore s Mletačkom Republikom koji su joj određivali budući položaj i koji je još poduprt mnogim dukalima o potvrdi plemićkih privilegija i statusa. Imala je jednu od vodećih i ključnih uloga u politici primorja prema Osmanlijama, Veneciji i ostalim silama. Ipak, njezin najvažniji dokument jest Statut u dva dijela, napisan 1235. i 1236. On je jedan od najstarijih dalmatinskih zakona u razvijenome srednjem vijeku i na samom je začetku dalmatinskoga statutarnoga prava. Nakon bogate povijesti, Rogoznica je opstala unatoč svim izazovima i u posljednjim dvama stoljećima uključena je u Omišku općinu i Republiku Hrvatsku. U radu se piše o povijesnoj kronologiji i o važnim pravnim dokumentima te se najvažnije diplomatičke isprave prvi put objavljuju na jednome mjestu.
U sklopu projekta „Velebit – Kulturni krajolik Podvelebitske Like“ reambulirano je devet lokaliteta i nekoliko pozicija – potencijalnih arheoloških nalazišta – koji se nalaze na području između Senja ...i Karlobaga (Ličko-senjska županija), a kronološki se smještaju od prapovijesnih razdoblja do kasnoga srednjeg vijeka. Osim terenskih pregleda pojedini su lokaliteti snimljeni bespilotnom letjelicom sa svrhom izrade ortofotografskih snimaka i 3D modela. Dok su na nekim lokalitetima utvrđeni arheološki ostaci koji se spominju u literaturi, na drugima je zatečena često posve drukčija situacija, što opravdava opetovano reambuliranje ranije utvrđenih lokaliteta.
PDF
