Autor analizira pisanje primorskih slovenskih liberalnih novina u vrijeme balkanskih ratova 1912. i 1913., prikazuje geopolitičke stavove toga političkoga kruga te ga smješta u širi kontekst sukoba ...različitih vizija jugoslavenstva. Specifičan položaj primorskih Slovenaca i geopolitičko značenje Trsta odrazili su se na naklonjenost toga dijela Slovenaca što širemu južnoslavenskom konceptu, koji je trebao biti poluga za slovensku političku emancipaciju. Isprva se taj dio Slovenaca zauzima za ujedinjenje južnoslavenskih naroda unutar Habsburške Monarhije, no analizirano razdoblje donosi preokret koji se očituje u ispuštanju habsburškoga okvira u prvom krugu balkanskih ratova. Drugi je
pak krug prouzročio isključivanje Bugarske iz južnoslavenskih koncepata, čime se dio primorskih Slovenaca priklanja užoj viziji južnoslavenske državne ideje sa Srbijom u središnjoj ulozi.
The author analyses the writings of Slovene journals from the Primorska (Slovene Littoral) region in the period of the Balkan Wars, in the years
1912 and 1913. The article presents the shift of liberal Slovenes’ attitudes towards the Yugoslav idea and places it in the broader context
of the conflict between various geopolitical ideas. The specific position of the Primorska region and Istria as well as the consequential
geopolitical importance of Trieste were reflected in the inclination of
those liberal Slovenians to the broader concept of the Yugoslav political idea, which included all South Slavic nations and was supposed
to be the leverage for Slovenian political emancipation. Initially, the
Slovene liberals, who were gathered in the political group named Edinost (Unity) in Trieste and around the journal Soča in Gorizia, favoured the idea of a third political unit within the Habsburg
Monarchy, with the ambition of including Trieste and Gorizia into that entity. However, due to fears of being left outside of that third unit, these Slovenes abandoned so called ‘trialist’ idea. The defeats of the Ottoman Empire in the first round of the Balkan Wars resulted in omitting the Habsburg context in Slovene journals from the Primorska region, while the second round caused the exclusion of Bulgaria from the
South Slavic state concepts, and pushed those Slovenes towards the narrower version of the Yugoslav idea, where Serbia was to have a central role.
Artičoka (Cynara scolymus L.) je višegodišnja biljna vrsta koja zahvaljujući svojim prehrambenim ali i zdravstvenim značajkama postaje sve raširenija kultura na području primorske hrvatske i otoka. ...Tijekom svog razvoja artičoka je podložna napadu brojnih štetnika među kojima su gospodarski značajni nekoliko vrsta lisnih ušiju i leptira. Lisne uši kao fiziološki štetnici sisanjem listova i cvjetnih glavica postupno oslabljuju biljku, a osim toga zbog velikih količina medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice plodovi postaju neupotrebljivi za tržište. Leptiri u pravilu oštećuju cvjetne glavice i stabljiku. Od lisnih ušiju kao najznačajnije navedene su vrste: šljivina velika uši (Brachycaudus cardui) i bobova crna uš (Aphis fabae) Unutar reda Lepidoptera kao gospodarski značajni izdvojeni su: artičokin moljac (Depressaria erinaceella) i artičokina sovica (Gortyna xanthenes).
AbstractAs technology use has become the norm in education, this bibliometric analysis of technology-enhanced language learning (TELL) aims to reveal its current state-of-the-art and emerging trends. ...Analysis of 1,816 publications (1,745 articles and 71 reviews) from Web of Science demonstrated growing interests in the field and core publications in the field. Bibliographic coupling identified eight research fronts, with a particular emphasis on the established flipped learning (FL) pedagogy and expanding influence of mobile assisted language learning (MALL) and digital game-based learning (DGBL). These approaches are at the forefront in shaping English language skill acquisition, especially in writing, with the rise of technology multimodality and informal digital learning as nascent yet significant areas for future research. Anchored in the bioecological model, the research highlights the integral role of student outcomes across various competencies influenced by systemic factors. The study stresses the necessity for education stakeholders to blend technology with pedagogical strategies, a need further accentuated by the COVID-19 pandemic. The study’s major contribution lies in its comprehensive synthesis of TELL’s current landscape and for both future research and education endeavours in the field of English TELL.
Rad se dijeli na dva osnovna dijela. U prvom dijelu analizira se šest osnovnih
označitelja s pomoću kojih se oblikuje postojeći značenjski okvir identifikacije Velebitske
primorske padine u javnom ...znanju i imaginaciji suvremena hrvatskog društva. To su:
nadmoć prirodnih sila; dubinsko siromaštvo; ekstremni ergonomijski (radni) tlak; tehnička
konzervativnost mjesnog društva; slaba socijalna gustoća; rasutost razvojnog subjekta
područja. Kada se ta obilježja promatraju međusobno svezano, dobiva se semiotični
"portret" područja ne samo bez valjane razvojne budućnosti nego i područja za razvoj
funkcionalno nesposobna. Stoga se u drugom dijelu rada aktualizira pitanje o uporištima
revitalizacije područja. Koristi se pojam: revitalizacija, jer se njome teži naznačiti kako
je mjesno društvo, odgovarajućim praksama revitalizacije potrebno tek pripremiti za
aktivni/autonomni razvitak. Na tom se tragu analizira šest osnovnih uporišta (moguće)
revitalizacije. To su: promjena javne predodžbe o subjektu mjesnog razvitka; nova
kulturna strategija u odnosu na područje; definicija nove funkcionalne vrijednosti područja
na nacionalnoj razini; (re)valorizacija prometne cjelovitosti područja; oblikovanje
gospodarske strukture relativno neovisne o prirodnoj osnovi područja; izgradnja mreže
razvojnih institucija. Svako spomenuto uporište počiva na svojevrsnim "snopovima"
posebnih praksa koje ga sadržajno diferenciraju. No bitno je, pri tomu, podsjetiti kako
se skiciranim revitalizacijskim pristupom sugerira međusobna povezanost socio/kulturnih
promjena, promjena u gospodarskoj politici i politici. infrastrukture te u izgrađivanju
specifične mreže razvojnih ustanova. Ili, drugačije rečeno, po srijedi je područje gdje se
klasičnim "sektorskim" pristupom mjesnom razvitku ne će postići očekivani rezultati.
PDF
