Negativni stereotipi o knjižničarima problem su s kojim se knjižničarska struka već dulje vrijeme susreće. Na njihovu dugotrajnost ukazuju i brojni radovi pisani na ovu temu, kako noviji, tako i oni ...starijeg datuma, a na koje se ovaj rad referira. Smatra se da su širenju i utvrđivanju takvih stereotipa velikim dijelom pripomogli uglavnom negativni medijski prikazi. Nepoznavanje struke, s jedne strane, i vjerovanje ovakvim stereotipima, s druge, dovodi do negativnog doživljavanja struke u javnosti, lošijeg samopoimanja kod njenih djelatnika, a takva slika može utjecati i na slabije financiranje knjižnicâ. Iz ovih razloga, treba ukazati na činjenicu da je stereotip tek jedna, često neutemeljena slika entiteta te da on, ukoliko je negativan, nerijetko može biti i jako štetan. Ovaj se rad bavi pitanjem utemeljenosti i negativne obojanosti dvaju uvriježenih knjižničarskih stereotipa (stereotipnom poimanju knjižničarstva kao mahom ženske profesije i stereotipnom poimanju knjižničara kao njenih neuglednih i nekomunikativnih predstavnika), kao i pitanjem potrebe za njihovim pobijanjem.
Sestrinstvo je danas priznata profesija koju nitko ne osporava. Moderno sestrinstvo favorizira edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinskih sestara. Više i visoko obrazovanje ...medicinskih sestara standard je u modernim državama. Uspješnost medicinske sestre ne ovisi samo o njezinoj humanosti i sposobnosti svladavanja suvremene tehnologije nego i o trajnoj edukaciji medicinskih sestara. Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti kakvi su stavovi i mišljenja studenata svih godina preddiplomskog studija sestrinstva o sestrinstvu, identitetu profesije, ulozi i položaju u zdravstvenom timu i obrazovanju, odnosno promjenama i mogućnostima u obrazovanju medicinskih sestara i tehničara u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovao ukupno 281 sudionik sa svih godina preddiplomskog studija sestrinstva. Najveći broj ispitanih, njih 87,19% (N = 245) u dobi je od 19 do 22 godine, prema očekivanju, veći je broj ispitanih osoba ženskog spola, njih 91,46% (N = 257), dok je u istraživanju sudjelovalo samo 8,54% (N = 24) ispitanika muškog spola. Dobiveni rezultati upućuju na veliku zainteresiranost za jačanje sestrinstva kao profesije te napredak sestrinstva k svjetlijoj i boljoj budućnosti u Republici Hrvatskoj.
Kako se profesionalno vide odgajatelji i ravnatelji? U članku se iznosi istraživanje o proučavanju znanja i kompetencija potrebnih odgajateljima i ravnateljima kako bi uspješno profesionalno ...djelovali u odgojno-obrazovnoj praksi.
Profesionalna etika važan je dio odgajateljeve profesije, na kojoj treba raditi, graditi je i nadograđivati. U članku se problematizira značenje i potrebitost profesionalne etike odgajatelja.
Pedagoški djelatnici inicijalnim obrazovanjem, praksom i trajnim usavršavanjem osim znanja, vještina i sposobnosti, razvijaju vrijednosti i stavove potrebne za poticanje cjelovitog razvoja djeteta. ...Uvjerenja i stavovi mogu znatno odrediti djelovanje pojedinaca. Stoga je s ciljem utvrđivanja razlike u uvjerenjima o odgoju djece i slici djeteta između roditelja pedagoških i nepedagoških zanimanja provedeno istraživanje na uzorku od 544 visokoobrazovana ispitanika. Uzorak je činilo 247 roditelja pedagoških zanimanja (odgojitelji, učitelji, nastavnici, pedagozi) i 297 roditelja nepedagoških zanimanja (ekonomisti, pravnici, zdravstveni djelatnici, inženjeri). Iako se u istraživanju krenulo od generalne hipoteze da ne postoji razlika u uvjerenjima o odgoju djece i slici djeteta između roditelja pedagoških i nepedagoških zanimanja, rezultati su pokazali postojanje razlike. Ispitanici koji su po zanimanju odgojitelji i učitelji više nego ispitanici drugih zanimanja smatraju da u odgoju djece nije potrebno tjelesno kažnjavanje, već da treba biti više aktivno uključen i koristiti se indukcijom. Također, imaju suvremeniji pogled na sliku djeteta. Na temelju svih rezultata moguće je zaključiti da postoji potreba većeg angažmana pedagoških djelatnika u poticanju razvoja pedagoške kompetencije roditelja.
Autor govori o potrebi profesionalnosti vjeroučitelja podsjetivši na početku na značajke i posebnosti suodnosa učitelja i vjeroučitelja, školskog vjeronauka i župne kateheze, odnosno školskog ...vjeroučitelja i župnog katehete, imajući posebno na umu lik učitelja u školi općenito i njegovo zanimanje. Osim toga ističe posebnost i značajke zvanja, zanimanja, poziva i duhovnosti vjeroučitelja općenito i prema dokumentima crkvenog učiteljstva, posebnu ulogu vjeroučitelja svjedoka vjere kao i potrebu za daljnjim profesionalnim i teološkim osposobljavanjem. Primjer pripreme vjeroučitelja na Salezijanskom papinskom sveučilištu u Rimu i na Katehetskom institutu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu pokazuje brojne srodnosti, ali i neke specifičnosti. Članak završava osvrtom na neka aktualna pitanja vjeroučitelja u Hrvatskoj danas, kao što su pripravnički staž, polaganje stručnih ispita, služba mentora i savjetnika.
Autor posebice ističe njemačko okruženje u kojem je članak nastao te poimanje školskog vjeronauka koje tamo prevladava. Schepens želi prikazati duhovnost kao sastavnicu vjeroučiteljeve ...profesionalnosti, a odgojno iskustvo kao mjesto u kojemu se rađa duhovnost.
Danas se s raznih strana ističe važnost vjeroučiteljeve duhovnosti. Autor duhovnost smješta u kršćansko okruženje i ističe kako je duhovnost povezana s iskustvom življenja kršćanske vjere. Duhovnost vjeroučitelja blisko je povezana s vršenjem njegove profesije u školskom okruženju. Kao zaposlenik škole, on ima specifičan odgojno-obrazovni zadatak. Po svojoj povezanosti s Crkvom, pozvan je i na kritičku solidarnost s Crkvom. Kao specifičan "pastoralni djelatnik", nastoji pomoći mladima da bliže i što sveobuhvatnije upoznaju kršćansku religiju. Kao teološki kompetentna osoba, pomaže mladima da u vjeri dobiju bolje motrište za svoj život. Stoga je pozvan gajiti osoban odnos prema kršćanskoj poruci. Danas to konkretno znači da je vjeroučitelj pozvan biti svjedok vjere u školskom okruženju, a ujedno i specifičan "prorok" i "pastir" koji pomaže učenicima na putu njihovoga osobnog razvoja i rasta njihove samostalnosti.
Živimo u svijetu u kojem se uočava opća kriza profesionalnog vrednovanja nastavnika općenito: njihov se rad ne vrednuje na odgovarajući način. Vjeroučitelji osjećaju potrebu da budu društveno, ...profesionalno i crkveno priznati. Nedovoljno profesionalno priznavanje očituje se i kao niža plaća i kao drugačiji pristup prema vjeroučiteljima na poslu. Na crkvenom području osim pojedinih izjava i podjele kanonskog mandata, važno je vrednovanje vjeroučiteljeva rada i područje njegova angažiranja u sindikatima. Vjeroučitelji, koji imaju istu razinu obrazovanja kao i ostali nastavnici, svojim djelovanjem i podučavanjem pridonose odgoju i obrazovanju u pozitivnim vrijednostima te cjelovitom odgoju i obrazovanju učenika. Forum podržava konfesionalno opredjeljenje školskog vjeronauka. Svojim djelovanjem, Forum Erelgune će i nadalje nastojati podržavati specifičan doprinos vjeroučitelja na društvenom, profesionalnom i crkvenom području.
Odgajateljice iz vrtića 'Dječja igra' pišu o svojim iskustvima vezanima uz integraciju djece s lakom mentalnom retardacijom u redovnu skupinu. Pomaci koje su ostvarile u praksi pravi su profesionalni ...izazov u radu odgajatelja.
U radu se donosi mišljenje da se razvoj ljudskih resursa, ako
se shvaća kao privredno-pedagoška uslužna djelatnost, u funkcionalno diferenciranom austrijskom društvu još nije konstituirao kao ...profesija usprkos zamjetnoj ključnoj poziciji koju zauzima. Profi l zanimanja kojom se bavi osoba zadužena za o razvoj ljudskih resursa (kao glavnim ili dopunskim poslom) jedva da postoji u kolektivnoj svijesti stanovništva i usprkos svojem samostalnom
simboličnoj značenjskoj sferi i orijentaciji na dobrobit ljudi, u javnosti nema baš izražen profesionalni imidž. Stoga se radije rabi i ispituje društveno-teorijska sintagma „profesionalna kultura“ čiji sastavni elementi doduše opravdavaju osobni razvoj unutar profesije kao društveno relevantnu profesionalnu kulturu, ali ne kao i na „profesiju“
PDF
