Ovaj rad se bavi problematikom potpore javnog prijevoza kao i njegovom integracijom da bi se osigurala održiva mobilnost populacije. Ističe se značaj javnog prijevoza te se navode razlozi zašto ...generalna populacija preferira automobilski prijevoz. Cilj rada je analizirati javni putnički prijevoz izuzevši individualne načine prijevoza te se zaključuje da se javni ne može mjeriti sa individualnim automobilskim transportom (po broju putnika). U radu se predlaže način integracije javnog putničkog prijevoza i ističe ključne elemente za povećanje sigurnosti na cestama. Dodatno, ovo istraživanje potvrđuje hipotezu da se poboljšanjem javnog prijevoza kao i povećanim brojem korisnika istog povećava sigurnost na cestama.
Climate change affects the hydrological cycle of river basins and strongly impacts water resource availability. The mechanistic hydrological model PROMET was driven with an ensemble of EURO-CORDEX ...regional climate model projections under the emission scenarios RCP2.6 and RCP8.5 to analyze changes in temperature, precipitation, soil water content, plant water stress, snow water equivalent (SWE) and runoff dynamics in the Danube River Basin (DRB) in the near (2031–2060) and far future (2071–2100) compared to the historical reference (1971–2000). Climate change impacts remain moderate for RCP2.6 and become severe for RCP8.5, exhibiting strong year-round warming trends in the far future with wetter winters in the Upper Danube and drier summers in the Lower Danube, leading to decreasing summer soil water contents, increasing plant water stress and decreasing SWE. Discharge seasonality of the Danube River shifts toward increasing winter runoff and decreasing summer runoff, while the risk of high flows increases along the entire Danube mainstream and the risk of low flows increases along the Lower Danube River. Our results reveal increasing climate change-induced discrepancies between water surplus and demand in space and time, likely leading to intensified upstream–downstream and inter-sectoral water competition in the DRB under climate change.
Iznoseći pregled pravnih akata čija rješenja, kao rezultat aktivnih klimatsko-pomorskih politika na europskoj i globalnoj razini, jamče smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu – ...autorica ukazuje na značaj rješenja o uvođenju obveznih, globalnih, minimalnih standarda energetske učinkovitosti brodova u međunarodnoj plovidbi. Osnovno polazište ovog istraživanja čini analiza Pravila 22A izmijenjenog Priloga VI. Konvencije MARPOL kojim se uspostavlja pravni okvir obveznog globalnog sustava prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima (IMO DCS), a prema kojemu su, od 1. siječnja 2019. godine, brodari dužni prikupljati podatke o potrošnji goriva za brodove iznad 5000 BT u međunarodnoj pomorskoj plovidbi te izvještavati o potrošnji goriva od ožujka 2020. godine. U radu se posebna pozornost posvećuje analizi regulatorne aktivnosti europskog zakonodavstva iz 2019. godine u odnosu na Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 i nastojanja ostvarivanja potpune usklađenosti europskog i globalnog sustava prikupljanja podataka o emisijama i potrošnji goriva na brodovima, a u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa. U središtu pozornosti su pitanja ocjene uspješnosti usklađivanja rješenja Uredbe (EU) 2015/757 s globalnim sustavom IMO DCS prema Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 iz 2019. godine.
Presenting an overview of legal acts whose solutions, as a result of active climate and maritime policies at European and global level, guarantee the reduction of greenhouse gas emissions from maritime transport - the author points out the importance of the decision on the introduction of mandatory, global, minimum energy efficiency standards for ships in international shipping. The basic starting point of this research is the analysis of Rule 22A of amended Annex VI. MARPOL Convention which establishes a legal framework for the mandatory global data collection system for fuel oil consumption of ships (IMO DCS), according to which, from 1 January 2019, shipowners are required to collect fuel oil consumption data for ships above 5,000 GT and above in international shipping and to report on fuel oil consumption as of March 2020. Particular attention is paid to the analysis of the regulatory activity of the European legislation of 2019 in relation to the Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council amending Regulation (EU) 2015/757 and the efforts to achieve full harmonisation of the European and global system of collecting data on emissions and fuel oil consumption on ships, with the aim of reducing greenhouse gas emissions from maritime transport. The focus is on the assessment of the effectiveness of aligning the provisions of Regulation (EU) 2015/757 with the global IMO DCS system under the Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council amending Regulation (EU) 2015/757 from 2019.
Državna geodetska uprava započela je 1992. godine rad na Službenom topografsko-kartografskom informacijskom sustavu (STOKIS), kojim su definirani topografski i kartografski modeli podataka. ...Smjernicama iz STOKIS-a izrađen je Hrvatski topografsko-informacijski sustav (CROTIS) kao model podataka temeljem kojeg je u razdoblju od 2003. do 2010. uspostavljena Temeljna topografska baza (TTB). CROTIS 2.0 sadrži dvije vrlo važne tematske cjeline koje se najčešće upotrebljavaju, a to su Građevine i Promet. U članku će se dati uvid kako bi se trebao proširiti/ispraviti model podataka TTB-a. Svaka struka ili djelatnost ima svoje specifičnosti i potrebe, pa je stoga potrebno unaprijediti postojeći model CROTIS-a kako bi se podaci iz TTB-a mogli što bolje i korisnije upotrebljavati u drugim strukama (npr. za prostorno planiranje, u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama i sl.), a sve u skladu s međunarodnim standardima i direktivom INSPIRE.
Kontejnerizacija je utjecala na razvoj međunarodne trgovine, te je postala nezamjenjiv oblik prijevoza robe, spajajući pomorski, cestovni i
željeznički prijevoz u cjeloviti transportni lanac. Stoga ...je cilj ovog rada ukazati na važnost kontejnerizacije, prikazati stanje kontejnerskog
prometa u svijetu i analizirati kontejnerski promet u Hrvatskoj na primjeru luke Rijeka. Rad sadržava razvoj kontejnerizacije te pokazatelje vezane za promet kontejnera u najvećim svjetskim morskim lukama, kao i pokazatelje najvećih kontejnerskih brodara. U radu je naglašena važnost glavnih elemenata kontejnerizacije te ostali sudionici u sustavu kontejnerizacije. Prikupljeni podaci analizirani su primjenom metoda deskriptivne statističke analize. Rezultati pokazuju konstantni rast svih elemenata kontejnerizacije na svjetskoj razini. Na razini Hrvatske,
na primjeru luke Rijeka, također su vidljivi pozitivni rezultati na području kontejnerskog prometa.
Containerization has influenced the development of international trade and has become an irreplaceable transport mode combining maritime, road and rail transport in a complete transport chain. The purpose of this paper is to show the importance of containerization, to give an overview of the situation of the container traffic in the world and to analyse the container traffic in Croatia, taking Rijeka as an example. The paper focuses on the development of containerization, as well as on indicators connected with the container traffic in the world's busiest seaports together with the indicators from the largest container ship operators. The paper stresses
the importance of the main elements of containerization and other participants in the system of containerization. The collected data has been analysed using descriptive statistics. The results obtained show continuous growth of all the elements of containerization on the global level. In Croatia, using Rijeka as an example, positive results are also visible in the field of container transport.
Autorica razrađuje tezu po kojoj turistički resursi kao i turističko-ugostiteljska djelatnost, ukomponirani u turističku ponudu, mogu doprinijeti poboljšanju ekonomskog stanja u smislu otvaranja ...novih radnih mjesta. Turizam, kao izuzetno heterogena djelatnost, u uskoj je sprezi sa drugim djelatnostima poput saobraćaja, trgovine, poljoprivrede i drugih, ali u ovom radu bit će razmatran samo direktni uticaj ugostiteljsko turističke djelatnosti u smislu statističke
klasifikacijske djelatnosti hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Ovakvim pristupom želi se ukazati na izuzetnu važnost praćenja turističkog prometa, posebno u segmentu uticaja i odnosa uposlenih kao zavisne varijable , broja dolazaka i noćenja turista, ostvarenog prometa i ležaja, kao nezavisnih varijabli. Rezultati istraživanja i analiza podataka će dati model koji će omogućiti uočavanje koje varijable imaju jak intenzitet na poboljšanje broja uposlenih u oblasti turizma.
Značajka područja Velebitskog podgorja je oštro naglašeni planinski okvir koji se bez
prijelaznih zona približava moru i Kvarnerskom arhipelagu. Bitno obilježje Velebitskog
podgorja na neplodnom ...kraškom tlu je rijetka naseljenost. Područje Velebitskog podgorja
veličinom i položajem u makroprostoru jedinstveno je i neusporedivo s drugim područjima
u Hrvatskoj. Temeljno određenje ovog prostora je nedostatak kritične konstelacije
središnjih naselja koja bi mogla postati pokretači razvoja na lokalnoj razini. Druga odlika
ovog prostora je prirodna geomorfološka, botanička i etnološka osobitost Velebita, zbog
čega je u velikom dijelu površina proglašen zaštićenim, kao što je Park prirode, a zatim
u užem obuhvatu i Nacionalni park "Sjeverni Velebit". Treća odlika ovog prostora je
strateški značajna točka izlaska kontinentalnog prostora na more i čvorište sa smjerom
koji prati obalnu liniju što predstavlja magistralni pravac Jadranske turističke ceste, a
u skoroj budućnosti i jadransko – jonski smjer autoceste. Ovo područje ima i određenu
tranzitnu ulogu jer se u Jablancu, Prizni i Stinici nalaze trajektni terminali preko kojih se
ostvaruje promet prema Krku, Rabu i Pagu, najvećim otocima Kvarnerskog arhipelaga. Na
značaj i ulogu pomorskog prometa u ovom kraju bitno je utjecala klima ovog područja. Za
216
Č. Dundović et al.: Kompatibilnost pomorskog i cestovnog... Senj. zb. 44, 215-230 (2017.)
klimu velebitskog područja karakteristični su vjetrovi, posebno bura. Konfiguracija kopna
uvjetuje da se smjer bure na pojedinoj točki mijenja od NE do SE i dostiže na mahove
brzinu od 120 km/h. Sve ovo je razlogom što je pomorski promet u ovom području relativno
slabo razvijen, posebno između naselja uz obalu, a u prilog tome govori i nedostatak luka
nautičkog turizma. S obzirom na to da je za razvitak ovog područja od posebne važnosti
povezanost pomorskog i cestovnog prometa kao i izgradnja odgovarajuće prometne
i komunalne infrastrukture, autori u ovom radu istražuju mogućnosti izgradnje novih i
uređenja postojećih luka, bolju prometnu povezanost obalnih naselja i odgovarajuće
veze s planinskim područjima Velebita. Razvijeni pomorski promet i izgrađena prometna
infrastruktura mogu biti akcelerator razvitka ovog područja ponajprije u domeni
turizma, razvoja ekološke poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i prerađivačke industrije,
iskorištavanja obnovljivih izvora energije (vjetra), razvoja male privrede, marikulture i
raznih drugih uslužnih djelatnosti.
Pri spodbujanju rabe javnega potniškega prometa ima pomembno vlogo razumevanje razmer, ki jih sistem zagotavlja za potnika. Na izbiro potovalnega načina vplivajo številni dejavniki, med katerimi se ...kot pomembna izkazuje konkurenčnost potovalnega časa ali potovalne hitrosti. Pri njenem izračunu si lahko zaradi razširjenosti elektronskih plačilnih sistemov pomagamo z zbranimi podatki validacij uporabnikov. S tem lahko na podlagi dejanskih potovanj izračunamo njihovo hitrost. V okviru raziskave smo na primeru avtobusnega sistema v Ljubljani analizirali vse vožnje, opravljene na tipičen dan. Na podlagi vstopnih in izstopnih podatkov o avtobusni vožnji smo izračunali opravljeno razdaljo, čas, potreben za pot, in hitrost opravljenih poti. Primerjali smo še, kako hitro bi lahko potniki poti, prevožene z avtobusom, opravili s kolesom ali peš. Ugotovili smo, da je hitrost obravnavanih potovanj z avtobusom odvisna od dolžine potovanja. Pri daljših potovanjih se hitrost povečuje. Kolo je hitrejše na vseh razdaljah, vendar pri večjih razdaljah postane manj sprejemljiva izbira. Hoja je na obravnavanih razdaljah do 2 km glede hitrosti konkurenčna le v manjšem deležu poti. Z opravljenimi analizami nam je uspelo s podatki, ki se zbirajo zaradi elektronskega plačevanja storitve, pridobiti uporaben vpogled v uporabniško učinkovitost sistema javnega prometa, kar je v prihodnje lahko uporabno pri načrtovanju izboljšav sistema.
Najveći izvor buke u urbanim okruženjima je promet koji stvara čak 80 % buke. Iz tog razloga, u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, postoji niz propisa, smjernica i zakona donesenih zbog smanjenja ...buke i negativnih efekata koje buka ima na ljude i okoliš. Ovaj stručni rad, pored općih podataka o buci, prezentira relevantne propise i zakonski okvir u Europskoj uniji i Bosni i Hercegovini. Analizirani su i akcijski planovi za zaštitu od buke te predstavljeni svi čimbenici i mjere za zaštitu od buke u prometu. Prilikom projektiranja objekata za zaštitu od buke, u obzir se moraju uzeti različiti parametri poput okoliša, geografskih karakteristika terena, vremenskih uvjeta, postojeće infrastrukture, vrste i namjene prometnica i sl. Rad također analizira aspekte koji se moraju uzeti u obzir prilikom odabira i izgradnje objekata za zaštitu od buke te način na koji oni mogu utjecati na sigurnost sudionika u prometu i korisnike objekata koji se nalaze blizu prometnica. Ovi efekti prikazani su na primjerima iz prakse u regiji te Bosni i Hercegovini. Kao otvoreno pitanje, tematiziran je nedovoljno istražen sigurnosni potencijal objekata za zaštitu od buke.
Traffic is the largest source of noise pollution in urban areas and traffic generates approximately 80% of noise pollution. Thus, there are many regulations, guidelines, and laws in Bosnia and Herzegovina and across the region, adopted to reduce noise emissions and the negative effects of noise on people and the environment. This paper, in addition to general information about noise, presents relevant regulations and legal frameworks in the European Union and Bosnia and Herzegovina. It provides an analysis of the action plans, the relevant factors, and adopted measures for traffic noise protection. When designing noise protection barriers, many segments must be taken into account, such as the environment, geographical and meteorological characteristics of the terrain, infrastructure, type and purpose of the road, etc. The paper presents aspects that must be considered when selecting and designing noise protection barriers and how they may affect the safety of road users and users of surrounding buildings. These effects are analyzed on examples from the region and Bosnia and Herzegovina. Finally, the safety potential of noise protection barriers, which hasn't been sufficiently researched, still remains an open question.
PDF
