O završnoj fazi terapijskog procesa u grupama pacijenata sa psihozom te o načinima izlaska individualnog pacijenta
iz grupe relativno malo je pisano u literaturi. Zbog prirode psihotičnog procesa ...koji remeti funkcioniranje ličnosti
u svim aspektima (emocionalnom, kognitivnom, voljno-nagonskom) te osobito na planu interpersonalnog i
socijalnog funkcioniranja, ciljevi dugotrajne analitičke grupne psihoterapije mogu se podijeliti na ciljeve rane i
kasne faze liječenja. U ranoj fazi liječenja cilj je stabilizacija bolesti, nestanak simptoma, kritičnost prema bolesti i
potrebi liječenja, prihvaćanje psihofarmakoterapije, prorada traumatskih iskustava hospitalizacije te stigmatizacije
u trajanju od godinu do dvije. U kasnijoj fazi liječenja težimo konsolidaciji selfa, postizanju konstantnosti i viših
razina objektnog odnosa, rekonstrukciji mehanizama obrane te uvidu u unutarnje konflikte. Završetak grupne
psihoterapije sa psihotičnim pacijentima je visokoindividualan proces u kojem sudjeluju sam pacijent, ostali članovi
grupe i terapeut/i. Za većinu psihotičnih pacijenata postignuće ciljeva prve faze liječenja znači i kraj terapije, a
za pacijente s većim kapacitetima za psihoterapijski rad i interesom za psihološko moguće je postići i više razine
objektnih odnosa i funkcioniranja.
U ovom radu prikazujemo iskustva iz dugotrajne grupne analitičke terapije pacijenata sa psihotičnim poremećajima
iz ambulantnog programa Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Opisuju se različiti načini izlaska pacijenata-članova
grupe iz grupne psihoterapije, a zajedničko obilježje je odsutnost procesa prorade separacije bez obzira na dužinu
participacije u grupi, postignute pomake te terapijski dogovor.
Tjelesno vježbanje u osoba s mentalnim poremećajima predstavlja važan aspekt njihove skrbi i liječenja. Mentalni poremećaji, a posebno psihotični poremećaji poput shizofrenije, imaju ozbiljne ...posljedice na funkcioniranje pojedinca, uzrokujući radno onesposobljenje i negativne tjelesne učinke. Pravodobno otkrivanje i liječenje ovih poremećaja izazov su suvremene psihijatrije, s obzirom na njihovu prevalenciju i kronični tijek.
Vježbanje i/ili kineziološka rekreacija ima izuzetno važnu ulogu u poboljšanju zdravlja i kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima. Tjelesna aktivnost pomaže podizanju razine serotonina i endorfina, što dovodi do osjećaja blagostanja i smanjenja emocionalnog disbalansa. Osim toga, vježbanje razvija tjelesnu kondiciju, funkcionalnost, motoričke vještine i kognitivne sposobnosti. Ono također smanjuje anksioznost, depresiju te pomaže u upravljanju stresom.
Domaći radovi, a posebno strana istraživanja naglašavaju važnost tjelesne aktivnosti kao komplementarnog pristupa medikamentoznoj terapiji koja je osnova liječenja takvih poremećaja, pružajući osnovu za daljnje istraživanje i primjenu vježbanja u skrbi za osobe s mentalnim poremećajima.
Od starog vijeka ljudi su pokušavali razumjeti uzroke i pronaći načine liječenja psihičkih bolesti. Spektar uzroka kretao se od demona i zlih duhova do stanja tjelesnih sokova i animalnog magnetizma. ...Tek u dvadesetom stoljeću razvija se psihodinamsko razumijevanje lakših i težih psihičkih poremećaja i počinje osmišljavanje različitih terapijskih pristupa. U 21. stoljeću nastavljaju se razvijati stari i stvarati novi terapijski pristupi pacijentima s težim psihičkim smetnjama. U ovom radu ponuđen je teorijski pregled psihodinamskog razumijevanja psihoze i terapijskog pristupa pacijentima s iskustvom psihoze.
Organski uvjetovani duševni poremećaji su poremećaji mišljenja, opažanja, afekta i ponašanja koji nastaju kao posljedica oštećenja mozga. Prepoznavanje i liječenje tih stanja je nužno ne samo za ...psihijatre, nego za sve liječnike. Poremećaj mentalne funkcije je jedno od najčešćih pratećih stanja kod bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Ipak, poremećaji mentalnih funkcija često ostanu neprepoznati. Kod bolesnika smještenih u JIL može se razviti više različitih tipova poremećaja mentalnih funkcija. Oni variraju od poremećaja sna, teške depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) pa do kognitivnih poremećaja koji uključuju i delirij. Delirij je sindrom koji karakterizira poremećaj svijesti te smanjena sposobnost fokusiranja, održavanja i premiještanja pažnje. Smatra se najčešćim mentalnim oblikom distresa u JIL-u. Dijagnoza mentalne disfunkcije postavlja se isključivanjem predisponirajućeg stanja koje može oponašati simptome psihoze. Uzroci su često multifaktorski i za olakšanje simptoma potrebne su brojne mjere. Liječnici i ostalo medicinsko osoblje moraju osvijestiti važnost i posljedice bihevioralnih I emocionalnih poremećaja u kritičnih bolesnika. Kako bi se otkrilo način za prevenciju, smanjivanje učestalosti i težine posljedica te liječenje kognitivnih i emocionalnih poremećaja potrebna su dodatna istraživanja.
Rusija ima jednu od najviših stopa incidencije alkoholizma i alkoholnih psihoza u Europi, što se može objasniti visokim općim pijenjem stanovništva i učestalošću neredovitog pijenja votke. Ciljevi: ...Procijeniti ukupni učinak konzumacije alkohola na stopu učestalosti alkoholizma/psiholoških psihoza u Ruskoj Federaciji. Metoda: Trendovi incidencije alkoholizma / alkoholnih psihoza i potrošnje alkohola po glavi stanovnika u razdoblju od 1970. do 2015. analizirani su korištenjem ARIMA (autoregresivni integrirani pomični prosjek). Rezultati: Potrošnja alkohola po glavi stanovnika je statistički značajan faktor povezan s stopom učestalosti alkoholnih psihoza, što upućuje na to da je porast potrošnje od 1 l alkohola po glavi stanovnika povezan s povećanjem stope učestalosti alkoholnih psihoza za 17,1%. Zaključak: Ova analiza vremenskih nizova naglašava tijesnu vremensku povezanost između stope alkoholnih psihoza i pijenja stanovništva u Rusiji.
U radu se opisuju obilježja grupnog procesa i kontratransferne reakcije terapeuta u psihodinamskoj grupnoj psihoterapiji
mladih psihotičnih pacijenata uključenih u Program rane intervencije kod prvih ...epizoda psihotičnih poremećaja
u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ u Zagrebu. Uočena je različitost kontratransfernih osjećaja terapeuta vezanih
uz razinu grupnog funkcioniranja kao npr. u obliku potrebe za intenzivnijim angažmanom i većom suportivnosti kod
grupa s regresivnijim funkcioniranjem, do manjeg angažmana terapeuta i njegove neutralnije uloge kod grupa zrelijeg
funkcioniranja.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
