Klepet zaljubljencev: Franček in Barbika, le malo je manjkalo in zaljubljenca bi odpotovala v Ameriko, bil je bridek čas. Imela sta potne liste, slikala sta se…
Hajdučija je bila prisutna pojava na slavonsko-srijemskom području kroz čitavo XVIII. stoljeće. Kako bi se stvorilo polazište za ulazak u problematiku rada, najprije je objašnjen pojam hajdučije, ...odnosno izjednačavanje iste s razbojništvom. Po pojmovnom objašnjenju, slijedi problem istraživanja, to jest, čimbenici pojave i održivosti hajdučije na slavonsko srijemskom području u XVIII. stoljeću. Prikazani su oni čimbenici koji su uvjetovali pojavu hajdučije na slavonsko-srijemskom području, kao i oni koji nisu direktno utjecali na pojavu hajdučije, ali su uvjetovali njezino održavanje. Čimbenici su okvirno razvrstani na socioekonomske, vojnopolitičke, zatim čimbenike anomije, čimbenike dostupnosti oružja, geografske te mentaliteta i potpore stanovništva.
Članak na temelju arhivskih fondova čuvanih u Državnom arhivu u Pazinu (DAPA) pokušava sagledati razmjere rasprostranjenosti socijalnog razbojništva i nasilja u Istri tijekom prvog desetljeća XIX. ...stoljeća. Nestašice hrane i velik otpor prema francuskoj vlasti u Istri, osobito na području Rovinja, pogodovali su nastanku nasilnih ponašanja u društvu koja su na području Poluotoka duboko utkana u mentalitet stanovništva još od vremena. Prejasne gospodarice mora. Područja Poreča, Novigrada i Rovinja bila su iznimno opasna, njima je kružio poveći broj zlikovaca i nasilnih zlikovačkih skupina. Iako je francuska uprava u nekoliko navrata vojnim akcijama u kojima su uhvaćeni i obješeni mnogi zločinci pokušala iskorijeniti razbojništvo, ono će još dugo biti prisutno u svakidašnjici Poluotoka. U obilju arhivskih vrela prednjače tjeralice za nasilnim pojedincima koji su bili osuđeni za najrazličitija zlodjela, od sitnih krađa do ranjavanja i teških ubojstava. Nasilnici i razbojnici pritom su bili i muškarci i žene, djeca i stariji te ljudi iz urbanih i seoskih sredina. Analiza povijesti razbojništva pruža uvid u kompleksnost i slojevitost društvenih odnosa pojedinaca i u konačnici nudi nove mogućnosti historiografskih istraživanja.
Guzejeva pisma (menda so tri v slovenščini in eno v nemščini). Objavila sta jih tako J. Golec kot tudi E. Tiran, vendar se slogovno razlikujejo, ne pa vsebinsko. Odločili smo se za Golečevo varianto ..., saj se nam zdi bližja Guzejevemu času.
