Prikazani su rezultati ankete među 254 učenika završnih
razreda srednjih škola u Zadru. Nađeno je da 18-godišnjaci
većinom nisu dobro upoznati sa životom posvećenih osoba, te da
velikoj većini ...crkvena zvanja nisu zanimljiva. U slučaju da njihov
prijatelj(ica) neočekivano odluči izabrati redovništvo kao životni
poziv, ispitanici su podijeljeni s obzirom na prihvaćanje takve
odluke. Slično je nađeno i u analizi specifičnih anticipiranih reakcija
na ovu odluku prijatelja(ice). Vrlo malo njih se obraćalo za pomoć
posvećenim osobama. Većinom se izražava spremnost obraćanja
redovnicama, ali prvenstveno u slučaju “vrlo teškog problema”, te je
više od trećine onih koji se za pomoć ne bi obratili nikada. Iskustva
maturanata koji su kontaktirali s posvećenim osobama općenito
su bila pozitivna dok su ona negativna vrlo rijetka. Većina njih je
susrete s redovnicama doživjela kao korisne i ugodne. Redovnice
su, izgleda, najviše doprinijele njihovim vjerskim spoznajama, kao i
rastu u ukupnom vjerničkom životu i boljem odnosu prema bliskim
osobama. Također, ispitanici u najvećem broju pozitivno vide časne
sestre: većinom smatraju da one svoje zvanje žive s radošću, te ih
najčešće vide kao vjeroučiteljice, promicateljice mira i ljubavi i kao
osobe koje pomažu drugima. Maturanti imaju podijeljena mišljenja
o tome jesu li časne sestre dovoljno uključene u izvansamostanske društvene aktivnosti, no drže da bi te aktivnosti trebale biti u prvom
redu izvođenje vjeronaučne nastave i briga o siromašnima.
Upoznavanje šireg kruga mladih s crkvenim zvanjima mogla bi
biti jedna od zadaća službenika Crkve. Nalaz da mladi u istraživanju
imaju pretežito pozitivnu sliku i iskustva s redovničkim osobama,
ukazuje na njihovu otvorenost za još veće primanje nadahnuća i
smjernica za život, što potječu od vjerskih službenika.
U svjetlu pastoralnih zahtjeva današnjice župa traži dinamičnu unutarnju organizaciju. Po svojoj naravi, ona je zajednica manjih zajednica jer u njoj postoje druge zajednice, počevši od obiteljske pa ...do raznih vjerničkih krugova, udruga, pokreta i redovničkih zajednica. Da bi ostao vjeran saborskoj ekleziologiji o župi kao "mjestu" zajedništva i sudjelovanja u kojem svi vjernici imaju isto dostojanstvo (LG 32), suvremeni je pastoral nezamisliv bez suradničkih odnosa.
U ovom se članku želi pokazati kako suvremena župa ne može odgovarati potrebama današnjeg čovjeka ako ona nije zajednica manjih zajednica, ako u njoj nije zaživjela svijest o suodgovornosti i vrednovanju različitih karizmi koje omogućuju unutarcrkveni dijalog. Suradnički odnosi u župnoj zajednici jedini su put ostvarenja zajedništva vjernika.
Autorica se usredotočuje poglavito na suradničke odnose župnika i redovnica koje djeluju u određenoj župi. Nakon kratkog presjeka pokoncilske ekleziologije o župi kao zajednici zajednica, u drugom se dijelu govori o posvećenu životu i njegovu poslanju u Crkvi, o karizmi posvećena života, o pastoralnom djelovanju redovnica u Crkvi u Hrvata i na kraju nekoliko riječi o djelovanju redovnica u pastoralu suvremene župe. U završnom dijelu članka prikazano je osobno iskustvo suradnje redovnice, vjeroučiteljice, sa župnicima u čijim je župama djelovala.
Godine 1535., u Bresci, u Sjevernoj Italiji, Anđela Merici utemeljila je svoj Institut za dobro cijele Crkve. U početku je njezinim duhovnim kćerima bila povjerena zadaća katehizacije, a nakon 1612. ...godine, u Francuskoj su preuzele školski rad. Uršulinski je red prešao cijelu Europu prije negoli je stupio u Varaždin, 1703. godine. Odmah po dolasku redovnice su otvorile dva razreda. Godine 1777., carica Marija Terezija uzdiže pučku školu na stupanj više djevojačke, i otada glazba zauzima značajno mjesto među ostalim predmetima. Kasnije je otvoren dječji vrtić, gimnazija, učiteljska škola. Tijekom 242 godine, do nacionalizacije škola od strane komunista, 1945. godine, u osnovnoj školi, a posebno u višoj djevojačkoj, glazba je pratila život učenica za vrijeme cijele školske godine. Pjevalo se i sviralo u raznim prigodama, na raznim glazbalima: glasovir, citre, violine, orgulje. Kraljevi: Josip II. te Franjo I. s kraljicom Marijom Lujzom, a kasnije s kraljicom Karolinom Augustom, slušali su glazbu i prisustvovali priredbama učenica i bili time oduševljeni. Uz veliki broj redovnica i barokni su glazbenici bili nastavnici u uršulinskim školama te su skladali svoja djela za potrebe škole i crkve. I danas se izvode neka njihova djela za vrijeme “”Varaždinskih baroknih večeri”. Škola je također dala i nekoliko poznatih glazbenica.
Na temelju kanona 681 i 682 Zakonika kanonskog prava, autor razlaže potrebne sastavnice pismenog ugovora o zapošljavanju redovnica u crkvenim ustanovama. Na temelju izložene materije, predlaže „Nacrt ...pismenoga ugovora“ koji može poslužiti kao uzorak i putokaz pri sastavljanju takvog ugovora.
Ovo razlaganje ima namjeru razložiti aktualno sudjelovanje redovnika i redovnica u misijskom poslanju Crkve u nas, a želi također naznačiti perspektive tog sudjelovanja.