Integracija žena u oružane snage Galović, Ivan; Domjančić, Stjepan
Međunarodne studije,
12/2021, Letnik:
21, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Nakon prezentiranja kratkoga povijesnoga konteksta, rad daje prikaz međunarodnih nastojanja posljednjih nekoliko desetljeća na integraciji žena u oružane snage. Suočivši se s prilično raznolikom ...praksom i različitim povijesnim iskustvima i opterećenjima, nastojanja na integraciji žena u oružane snage, koja su vodili ili usmjeravali Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te mnoge druge međunarodne regionalne organizacije, postala su vrlo vidljiv i moćan vid borbe za ravnopravnost žena te za promicanje rodno osviještene politike. Hrvatska je pokazala deklaratornu, a donekle i stvarnu privrženost globalnim nastojanjima za pomacima u integraciji žena u oružane snage i poboljšanju njihova ukupnog položaja. Iako su općenito postignuti značajni pomaci, brojne prepreke potpunoj ravnopravnosti žena postoje i dalje. Nacionalna implementacija izrazito je šarolika po svojim dometima, dok zadnjih godina sve više jačaju i trendovi koji zagovaraju regresiju u tom smislu.
After a short historical context, the paper provides an overview of international efforts over the last few decades in the integration of women into the armed forces. Faced with a wide variety of practices and different historical experiences and burdens, efforts to integrate women into the armed forces, led or directed by the United Nations, the Organization for Security and Co-operation in Europe as well as many other international regional organizations, have become a very visible and powerful way of the equality struggle of women and the promotion of gender-conscious policies. Croatia has shown a declarative – and to a certain extent real commitment to global efforts to make progress in the integration of women into the armed forces and the improvement of the overall position of women. Although significant progress has been made across the board, a number of obstacles impeding full equality of women remain; national implementation is extremely diverse in scope, while recent years have seen increasing regression trends in this regard.
Istraživan je rast i rodnost 20 sorti bresaka različitog vremena zrenja, a uzgojenih u obliku palmete u uvjetima suhog gospodarenja. Istraživanjima je utvrđeno da su sve sorte u ekološkim uvjetima ...Istre postigle dobru vegetativnu razvijenost u 5. vegetaciji. Prema bujnosti su sorte podijeljene u tri skupine: vrlo bujne s promjerom debla iznad 12 cm, bujne s promjerom debla od 10 - 12 cm i srednje bujne s promjerom debla ispod 10 cm. Među vrlo bujne spadaju: Springold, Merrill Gem Free, Springcrest, Armgold, Fairtime, Fayette, i Red Top. Među bujne spadaju: Filette, Redcap, Early Red, Early Redhaven, Sentinel, Regina, Redhaven i Suncrest, a u srednje bujne: Collins, Southland, Glohaven Cresthaven i Redskin. Nešto veću rodnost postigle su sorte: Sentinel, Early Redhaven, Redhaven, Regina, Early Red, Filette i Cresthaven, a srednji sorte: Red Top, Glohaven, Redcap, Merrill Gem Free, Collins, Fayette, Redskin, Suncrest, Fairtime i Southland, dok su najmanji prirod postigle sorte Springold, Springcrest i Armgold.
Istraživanje vegetativne razvijenosti i rodnosti sorti lijeske provedena su u dva pokusan voćnjaka u Istri. U prvom pokusnom voćnjaku istraživanja su obuhvatila sorte: Fertile de Coutard, Cosford, ...Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca i Tonda Gentile Romana na podlozi Corylus colurna, a uzgojene u obliku stabla s krošnjom u obliku vaze. Razmak sadnje je 5 x 5 m (400 stabala/ha). Sve su sorte postigle dobru vegetativnu razvijenost na kraju 6. vegetacije. Veću bujnost od ostalih 6 sorti, postigla je sorta Fertile de Coutard. Razlika je visoko signifikantna. Podjednaku vegetativnu razvijenost postigle su ostalih 6 sorti. Najveći prirod postigla je sorta Cosford, a slijede je Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Romana, Magonca i Gunslebert, a najmanji sorta Merveille de Bollwiller. U drugom pokusnom voćnjaku, istraživana je vegetativna razvijenost i rodnost sorti: Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana i Fertile de Coutard uzgojene na vlastitom korijenu u obliku grmolike vaze s razmakom 4,5 x 4,5 m (493 stabla/ha). Na kraju 6. vegetacije sve su sorte postigle dobru razvijenost. Veću bujnost od sorte Istarski duguljasti postigle su sorte Fertile de Coutard i Tonda Gentile Romana. Podjednak prirod utvrđen je za sorte na vlastitom korijenu. Usporedbom vegetativne razvijenosti stabala na vlastitom korijenu i podlozi Corylus colurna utvrđeno je da su sve tri sorte na podlozi Corylus colurna postigle znatno veću bujnost. Usporedbom rodnosti sorti Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard na vlastitom korijenu i istih sorti na podlozi Corylus colurna ustanovljeno je da su sve 3 sorte dale znatno veći prirod na podlozi Corylus colurna. Istraživanja su obuhvatila utjecaj podloge na kemijski sastav lišća sorti: Fertile de Coutard, Istarski duguljasti i Tonda Gentile Romana. Provedena je analiza uzroka prijevremenog opadanja plodova.
Koncepcija i društvena značajnost rodnosti i rodnog identiteta u stegama tradicionalnosti vrlo teško mijenja svoju bit. Tradicionalno nepovoljan društveni položaj žene vrlo sporo ustupa mjesto ...suvremenim društveno-političkim tendencijama koje ženu teže
promoviraju kroz sisteme ravnopravnih rodnih pozicija, a ublažavanje posljedica rodne neravnopravnosti zahtijevat će sistematsko poznavanje, interpretaciju i reinterpretaciju, kako tradicionalnih, tako i suvremenih društvenih diskursa unutar kojih živimo i unutar
koji smo (pro)izvedeni kao društveni subjekti s rodnim identitetom. Ovaj tekst pokušava predstaviti koncept rodnosti i specifičnu poziciju žene unutar takve dinamike, komparirajući i povezujući tradicionalni i suvremeni društveni kontekst u Srbiji.
U cilju proširenja palete crnih vinskih kultivara na području sjeverozapadne Hrvatske, na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu podignut je pokusni nasad Syraha. U datim ...agroekološkim uvjetima praćena su biološka i agronomska svojstva kultivara. Rezultati preliminarnih, jednogodišnjih istraživanja pokazali su visoke koeficijente rodnosti uz povoljan odnos sadržaja šećera i ukupne kiselosti, kao i zadovoljavajuće koncentracije najzastupljenijih polifenolnih spojeva u kožici grožđa, iz čega se može zaključiti da kultivar pokazuje dobar potencijal za uzgoj u navedenom području.
Prorjeđivanje plodova jabuke Akro, Boris; Poljak Laušić, Katarina
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2008, Letnik:
31, Številka:
5
Journal Article
Odprti dostop
Alternativna rodnost u nasadima jabuke nije rijetka pojava, a oni koji su je iskusili znaju da ozbiljno može ugroziti profitabilnost proizvodnje. U cilju postizanja redovite rodnosti u nasadu jabuka ...neophodno je provesti prorjeđivanje plodova. Prorjeđivanje plodova jabuke je pomotehnički zahvat koji ima za cilj reducirati urod ove godine u svrhu povećanja veličine i kakvoće preostalih plodova na stablu te bolje diferencijacije generativnih pupova za sljedeću godinu, odnosno postizanja redovite rodnosti.
U suvremenoj intenzivnoj proizvodnji jabuka prorjeđivanje se vrši kemijskim preparatima odnosno pripravcima koji kao djelatnu tvar imaju neki od regulatora rasta. Na aplikaciju i djelovanje takvih pripravaka utječe velik broj činitelja pa ih je stoga potrebno poznavati kako bi prorjeđivanje plodova bilo što efikasnije.
Velik problem predstavlja činjenica da za tu namjenu u Hrvatskoj nije registriran niti jedan pripravak.
Poznato je da agrotehnički i ampelotehnički zahvati mogu značajno utjecati na rodnost, te kvalitativni sastav grožđa, mošta i vina. U cilju istraživanja utjecaja djelomične defolijacije na Traminac, ...tijekom tri godine praćen je sadržaj šećera, ukupne kiselosti, pH vrijednost, sadržaj vinske, jabučne i limunske kiseline u moštu te prosječna masa grozda kao i prosječan prinos po trsu. Djelomična defolijacija u vidu uklanjanja nula (ND), četiri (D1) i osam (D2) listova obavljena je ručno u trenutku šare grožđa. Uzorci su uzimani više puta tijekom perioda dozrijevanja grožđa do trenutka tehnološke zrelosti te u trenutku tehnološke zrelosti (berbe). Uočen je značajno niži sadržaj vinske kiseline u moštu kod varijanata defolijacije u sve tri godine istraživanja. Zamjetan je i utjecaj defolijacije na povećanje sadržaja šećera te na sniženje razine ukupne kiselosti i pH vrijednosti, ali samo u pojedinim godinama istraživanja. Djelomična defolijacija nije utjecala na promatrane parametre rodnosti.
Istraživani su rast i rodnost stabala šljive uzgajane na teškom tlu u razdoblju od tri godine nakon sadnje (2005-2007). Eksperimentom su bile obuhvaćene sorte šljive Topfirst, Topfive, Topstar plus, ...Topgigant plus, Top 2000, Tophit plus, JoJo i Haganta cijepljene na podlozi WaxWa, sađene na razmaku 4,0 x 2,5 m (1000 stabala/ha).
Vegetativni rast, izražen površinom poprečnog presjeka debla u velikoj mjeri je ovisio o sorti i bio je manji u sorata Topgigant, Top 2000 i Haganta, veći u sorti Topfirst i Topfive, te još veći u sorte Topstar, a najveći u sorte Tophit. Prema vremenu dozrijevanja i kakvoći plodova posebnu su vrijednost očitovale sorte Topfirst, Topfive i Jojo. Podloga WaxWa se pokazala prikladnom za intenzivan uzgoj šljive u gustom sklopu.
U radu se iznose rezultati istraživanja rodnost, pomološke osobine, i kemijska svojstva ploda za nove introducirane sorte jagoda: Alba, Maya i Roxana uzgajane na otvorenom polju u dvorednom sustavu ...na bankovima - gredicama prekrivenim crnom folijom i sustavom navodnjavanja postupkom kap po kap postavljenim ispod folije.
Na samom početku valja zaključiti kako sv. Ivan poznat iz Novog zavjeta sasvim odudara od "lepog Ive”, Ivana, poznatog iz hrvatskih obrednih pjesama. Ovaj drugi naoružan je sabljom, javlja se, dakle, ...kao ratno božanstvo koje je kasnije poprimalo osobine ratarskog božanstva, naime on "orje duge rali”. Lik sveca i poganskog mladog
božastva Ive dovodi se u vezu sa sinkretizmom i kontaminacijom predožbi, arhaičnog poganskog sloja i kršćaskih učenja. S druge pak strane u ivanjdanskim pjesama iz koprivničog kraja u Hrvatskoj jednosmisleno i nepobitno je očuvan trag božice Lade, kao mlade i lijepe djevojke, božice ljubavi, koja sprema svatove i udaje se za svoga brata Ivana, što bi značilo da je posrijedi incest. Opstojnost slavenske, u našem slučaju slavenske Venere, Lade, u etnološkoj znanosti za neke je znastvenike bilo prihvatljivo, dok za neke sporno, dok je posljednjih godina B. A. Ribakov, ruski arhelolog, ponovo obnovio mit o Ladi i Lelji,2 jednako tako i u srpskoj znanosti je skoro jednoglasno prihvaćeno da su Lada i Ljelja slavenske boginje.3 U narečenim zapisanim hrvatskim pjesmama etno-glazbenika Vinka Žganca iz okoline Koprivrivnice Lada ima svoje stanovito mjesto, a pri čemu ne smijemo posumnjati da je riječ o krivotvorenim popijevkama! No u pučkoj tradiciji mađarskih Hrvata sv. Ivan sasvim odudara od sv. Ivana poznatog iz Novog zavjeta, naime, ovaj prvi se i sam smatra poganom, uz kojeg se vezuju
razne djelatnosti: umrlim dušama otvara nebeska vrata, vodi Bogorodicu u raj, ore duge "rali” (seksualna simbolika), šeće se po zlatnom mostu (povezuje nebo i zemlju), donosi plodnost i rodnost njivama. Ivanjdanske su pjesme zorno svjedočanstvo kontaminacije arhaičnih poganskih slojeva i kršćanskih učenja o svecima: Marija, Ivan, krštenje Isusa obogaćuje s i drugim osobinama koje ne sadrži Novi zavjet. Ivanjdanski običaji izvodili su se u mađarskih Hrvata, kao i drugdje po svijetu, uoči ljetnje ravnodnevice, dakle, prehodne noći, uz vatru i preskakanje vatre, radi zdravlja i sretne ljubavi, uz obvezatno darivanje zemljinih biljnih plodova vatri, uz "lilanje” i
izvođenje arhaičnih ivanjdanskih ljubavnih pjesma koje su bile popraćene neobuzdanim veseljem pa čak nerijetko i snošajem. Uz sv. Ivana vezuje se i kumstvo, kao njegov prepoznatljiv atribut.
Duge ivanjdanske pjesme izvodile su se skupno, pjevala ih mladež i mlade snaše i njihovi muževi, dakako, u nekim krajevima čak i stariji, ugledniji građani, dok su djeca potrčala sa zapaljenim "lilama” i oko sebe u noći vrtjeli s njima, tj. "lilala su”, opisujući magične krugove, odnosno, vjerojatno oponašajući i podsrekakvši tako sunčanu putanju na nebeskom svodu, čija je vrućina bila iole potrebna za zriobu jačma, raži i žita.
PDF
