Nogometni klubovi danas su većinom
udruge ili trgovačka društva, a profesionalni nogometaši na globalnoj razini
imaju status radnika ili, rjeđe, samostalne sportske djelatnosti. U
socijalističkoj ...Jugoslaviji i Hrvatskoj sport se temeljio na načelima amaterizma
i socijalističkog samoupravljanja. Od šezdesetih se godina 20. stoljeća
profesionalizam u jugoslavenskom nogometu legalizira, a 1970-tih u potpunosti
se afirmirao i prevladao pravne i društveno-političke okvire koji su bili
predviđeni za amaterski sport. Klubovi su postali organizacije koje osim
sportske obavljaju i gospodarsku djelatnost. Ovim radom prikazuje se pokušaj Nogometnog saveza Jugoslavije i republičkih i pokrajinskih saveza za
pronalaskom rješenja kod nastale suprotnosti između profesionalizma i
vladajućeg sustava samoupravnog socijalizma i udruženog rada. U radu se daje
prikaz pravne regulative i analiziraju prijedlozi koje su davali nogometni
savezi i klubovi za promjenom statusa profesionalnih klubova i nogometaša.
Pokazuje se kako Nogometni savez nije uspio sam pronaći odgovarajuće rješenje
te se za regulaciju statusa igrača kao radnika čekalo donošenje relevantnog zakona.
Prilikom pisanja koristila se izvorna građa čiji su stvaratelji bili Nogometni
savez Jugoslavije i Nogometni savez Hrvatske te savezni i republički propisi
koji su bili relevantni za uređenje naznačene materije.
Today, football clubs are mostly
associations or companies, while professional football players usually have the
status of a worker or, in rarer cases, the status of an independent contractor.
In socialist Yugoslavia and Croatia, sports were grounded in the principles of
amateurism and socialist self-management. Professionalism in Yugoslav football
was legalised in the 1960s, while, in the 1970s, it managed to fully establish
itself and overcome the legal and sociopolitical frameworks that existed for
amateur sports. Clubs became organisations that, in addition to sports
activities, also conducted economic activities. This paper presents the
attempts of the Football
Association of Yugoslavia and republic-level and region-level federations at
finding solutions to the opposition that had been created between
professionalism and the governing system of socialist self-management and
collective labour. It outlines the legal regulations that were in force at the
time and analyses the proposals for changing the status of professional clubs
and football players that were given by football federations and clubs. The paper also explains how the Football Federation
failed to achieve an appropriate solution on its own, and how the regulation of
the status of football players had to wait until the enactment of a relevant
law. In the drafting of this paper, we used original sources created by the
Football Association of Yugoslavia and Croatian Football Federation, as well as federal and republican regulations
that were of relevance in the government of the stated matters.
Rad se bavi osnivanjem i djelovanjem Samoupravne interesne zajednice za standard učenika i studenata općine Osijek koja je postojala od 1975. do 1979. godine. Cilj je rada na temelju arhivskih izvora ...opisati poslove SIZ-a i ocijeniti uspješnost njegovog djelovanja. Istražuju se financijsko poslovanje, ulaganja u objekte studentskog standarda, kreditiranje i stipendiranje učenika i studenata te rad tijela SIZ-a. Financijsko poslovanje SIZ-a bilo je uspješno te su ostvarivani rezultati bolji od predviđenih. Većina dostupnih sredstava dolazila je iz doprinosa iz dohotka OOUR-a. Za vrijeme postojanja ovog SIZ-a izgradnja Studentskog restorana bila je započeta uz višestruko veće troškove od onih planiranih. Izgradnju su uz SIZ financirali i RSIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja i USIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja Zajednice općina Osijek. Izgradnja Studentskog doma nije niti započela zbog toga što RSIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja do prestanka rada SIZ-a nije uspio osigurati svoj dio potrebnih sredstava. Kreditirano je preko 1000 učenika i studenata, bez čega se velik broj njih ne bi mogao obrazovati. Rad Skupštine SIZ-a bio je nezadovoljavajući jer se velik broj delegata nije odazivao sjednicama. Iako je kroz kreditiranje i djelomično kroz financiranje izgradnje studentskih objekata SIZ ispunio svoju svrhu, najveći nedostatak ostaje što nije uspio zainteresirati širu masu za pitanja odlučivanja o učeničkom i studentskom standardu.
Studij slučaja Mondragon Korenić, Robert
Mali Levijatan,
12/2009, Letnik:
3., Številka:
3.
Web Resource
Odprti dostop
Mondragon je korporacija koja počiva na principu kooperacije i radničkog samoupravljanja. Ovaj eksperiment koji su pedesetih godina prošlog stoljeća pokrenuli mladi baskijski radnici, uspješno je ...odolijevao svim socioekonomskim izazovima kroz svoju povijest. Studij slučaja Mondragon nastoji pobliže dočarati osnovne principe poslovanja, ustroj rada i integraciju ove kooperacije u kapitalističko tržište. Zbog svojih dobiti, ostvarenih kroz rijetko viđena načela koja se naočigled ne uklapaju u današnji obrazac poslovnog organiziranja i etike, Mondragon je vrlo interesantna iznimka koja nudi drugačije perspektive i nove načine poslovanja. Treći put, radničko upravljanje i solidarnost, kroz ovaj rad dokazuju da mogu funkcionirati i da ne moraju nužno voditi u propast.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Tok reke Save, Zasavje, Zagorje, Trbovlje, Hrastnik, zunanjost rudnika, rudarji prihajajo iz rova, jašek, ...vozički, zunanjost šole, zunanjost rudnika, kolo vitla, dimniki, žerjav, gradbišča novih tovarn, praznovanje v hrastniškem premogovniku, panorama Hrastnik.- Information:- The 20th anniversary of the first workers committee and workers' self-management in Zasavje; miners, a coal mine; construction sites for factories.- Original language summary:
20 letnica ustanovitve prvega delavskega sveta in delavskega samoupravljanja v Zasavju; rudarji, premogovnik, gradbišča tovarn.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ideja da su različite društvene nejednakosti dio klasnog pitanja te da će se razriješiti ukidanjem imovinske neravnopravnosti, u socijalističkoj Jugoslaviji proizvela je politički višestruko označen ...pojam radničke klase. U svojoj je ekonomskoj realizaciji jugoslavenski socijalistički model bio hibrid planske i tržišne ekonomije (Žitko), s kapitalističkom idejom države blagostanja i komunističkom izvedbom socijalnih prava. Potrošačka kultura socijalizma u svojoj je “potrazi za blagostanjem” (I. Duda) klasno pitanje riješila uspostavom jedinstvenog srednjeg sloja kao dokaza vlastitog društvenog uspjeha te se pojam radništva zazivao samo prigodno, u ideološkim manifestima vladajuće nomenklature. Rasprava o kapitalističkoj restauraciji postsocijalističkog razdoblja zatomljuje pak pitanja klasnih odnosa postajući isključivo lament za nestankom srednje klase i njezina visokog životnog standarda. Socijalna stratifikacija postsocijalizma pak ukazuje da je riječ o propasti većinom niže ili srednjekvalificiranih radnika, dakle radničke klase. Time se uvodi pitanje odnosa između radničke i srednje klase kojim problematiziramo socijalističko nasljeđe transformacije radništva u srednju klasu, zatim recentnu pojavu ekonomski definiranog radništva bez političkog značenja, pitanja postsocijalističke tvorbe nove klasne nejednakosti između zaposlenih i nezaposlenih te, konačno, pitanje emancipacije radnika kao “prezrenog subjekta” (D. Duda) i njegove mobilizacije bez nužnog uključivanja u srednjeklasni politički aktivizam za “opće dobro”.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Polzelska izkušnja: zunanjost tovarne, stara tovarna , stari stroji in fotografija, pletilnica ženskih ...nogavic, film, izjave Pavla Breznikar, Dominik Pirnat, Ana Vošnjak, Betka Frlež, proizvodnja, navijalni in pletilni stroj, likalni obrat, nov obrat družbene prehrane - tovarniška menza.
V Polzeli imajo novo tovarno. Sestavlja jo skupek velikih in lepih tovarniških zgradb s svetlimi in zračnimi halami, kjer novi stroji pletejo noč in dan. Delavke in delavci niso zastonj ponosni, saj je to v resnici njihova tovarna, plod njihovih žuljev in njihovih odpovedi.
Pred dobrimi tremi leti še ni bilo tako. Takrat so morali delati v neprimernih, nezdravih in temačnih prostorih majhne in tehnično zaostale tovarne z zastarelimi in izrabljenimi stroji, ki so bili rabljeni in zastareli dobavljeni iz Češke še pred dobrimi tridesetimi leti. Delovni kolektiv pa se je odločil, da si pritrga od ust in zgradi novo tovarno z novimi stroji.
Ta odpoved pa ni bila zaman. Poglejmo samo v pletilnico ženskih nogavic, kjer dolga fronta pletilnih avtomatov dnevno proizvede 27 tisoč parov ženskih nylon nogavic. Osemdeset odstotkov teh nogavic gre v izvoz kot odplačilo za stroje, ki pa bodo čez štiri leta popolnoma njihovi. Pravijo, da bodo takrat lahko prodajali doma nogavice po kakih 200 din. Toda poslušajmo predsednika delavskega sveta Dominika Pirnata (tonsko izjava, konča: ...«kar si želimo in kar pač tudi zaslužimo«.
Tudi izgotovilni stroji so novi. Tu nogavicam zašijejo stopalo v prstih ter jih zgoraj zarobijo. Vse te stroje jim je uspelo nabaviti s prilagojeno obliko posebnega posla s tujino, ki je omogočila tako veliko vlaganje. Kanadski podjetnik jim je dobavil stroje in jih zalaga s surovinami, zato pa jemlje 80 % tu spletenih nogavic, kar bo trajalo še štiri leta.
Posebna novost v tovarni je snutkov navijalni in pletilni stroj znamke »LIBA«, ki dnevno izdela 750 parov zelo trpežnih ženskih nogavic »Trimes«. Ker nes spuščajo zank, je po teh nogavicah veliko povpraševanje, ravno to pa terja dopolnitev obrata vsaj še s tremi takšnimi stroji. Seveda bi to privedlo tudi do opustitve starega kotonskega obrata. Tudi pletilnica raztegljivih in grobih nogavic še ni povsem opremljena z novimi stroji - avtomati. Delavke in tudi delavka Ana Vošnjak tega niso posebno vesele (tonsko izjava ...)
Izgotovljene nogavice gredo na barvanje, nato pa v likalni obrat. Tudi ta dva obrata sta zvečine opremljena z novimi stroji. Pravkar bomo videli delo velikega polavtomata za oblikovanje ženskih nogavic. V tovrstnem starem obratu je bilo delo zaradi vročine in vlage skoraj nemogoče, vsekakor pa zelo težavno in z malo učinka. Z rekonstrukcijo se je proizvodnja nekajkrat povečal, to pa je dalo zaslužek mladim delavkam, ki bodo s svojim mladostnim zanosom podprle napredek tovarne. Ena teh je Pavla Breznikar (tonsko izjava ...)
Stroji za pakiranje, kjer dela Pavla Breznikar s tovarišicami, so izum in delo domačih strokovnjakov iz Polzele. Tudi sicer je ta obrat najsodobneje opremljen, zračen in urejen, kar omogoča veliko storilnost in natančno kontrolo nogavic po kvaliteti in številkah. Pa poslušajmo, kaj meni o izvedeni rekonstrukciji delavka Betka Ferlež. (tonsko izjava ...)
Da, ženske. Naj povemo, da je v polzelski tovarni nogavic zaposlenih čez 750 delavk in samo 120 delavcev. In te delavke so večinoma matere ali pa se vozijo na delo zelo od daleč. Prav zato jim novi obrat družbene prehrane mnogo pomeni. Ko bo popolnoma opremljen, bo predstavljal resno postavko njihove življenjske ravni. Treba pa bo zgraditi tudi druge obrate družbenega standarda. Najprej pa je treba izboljšati tehnološki proces in doseči nove delovne uspehe. Šele takrat se bo v popolnosti obrestovala njihova pripravljenost, da s svojimi sredstvi podprejo rekonstrukcijo tovarne. Z višjimi osebnimi dohodki se jim bodo vrnila sredstva, ki so bila del njihovega osebnega dohodka.- Information:- Workers donated a percentage of their income for new facilities and machines for improving production in the Polzela sock mill.- Original language summary:
Delavci so prispevali del dohodka za nove prostore in stroje ter izboljšanje proizvodnje v tovarni nogavic Polzela.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Članak analizira promjenu poimanja poduzeća, kao temeljnog organizacijskog oblika u tržišnoj ekonomiji, kao osnovu za razumijevanje tranzicije u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. ...Analitički okvir fokusira se na pitanja vlasništva, upravljanja i odnosa među ključnim dionicima poduzeća. Identificirani su model malog i srednjeg poduzeća, korporacije, prazne ljušture i integratora sustava. Potom se analiziraju ključne odrednice djelovanja poduzeća u samoupravnom socijalizmu u doba krize 1980-ih i značajke socijalističke korporacije. Tijekom 1990-ih bivše socijalističke korporacije uglavnom se transformiraju u dva smjera. Dio ih se dezintegrira u modelu ‘prazne ljušture’: događa se smanjenje ekonomske aktivnosti i broja zaposlenih, gubitak imovine, a nerijetko i propadanje. Ostala bivša socijalistička poduzeća uglavnom prelaze u model rentijerske korporacije. U takvom poduzeću strategija vlasnika zasniva se na defanzivnom restrukturiranju i eksploataciji postojećih resursa uz što manje rizika i konkurencije te uz ograničena ulaganja u razvoj poslovanja. Rentijersko ponašanje uključivalo je nezakonite radnje, oportunističke poslovne modele, zlouporabu tržišne snage i neadekvatnog znanja potrošača te premala ulaganja u nove proizvode i nova tržišta. Zbog nedostatnih resursa i uvjeta u okruženju, alternativni modeli poduzeća povezani sa zapadnim inačicama kapitalizma nisu se pokazali realnim opcijama. Budući da se renta štiti ulaznim barijerama, koje priječe ulaz na tržište konkurenciji, politička elita često igra komplementarnu ulogu u poticanju i zaštiti rentijerskih poslovnih modela. Njen utjecaj u kasnom socijalizmu i tranziciji odražava se u upravljanju privatizacijom, izgradnji institucija, kontroli nad financijskim sektorom i javnim poduzećima te u klijentelizmu.
Članak je dio istraživanja o kontinuitetu društvenih sukoba u Hrvatskoj 1987-1991., koje se provodi u suradnji Centra za mirovne studije i Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju iz Zagreba. ...Početni je fokus istraživanja štrajk koji se u ljeto 1988. odigrao u Jugoslavenskom kombinatu gume i obuće “Borovo” iz Vukovara. Borovski je štrajk bio dio vala nemira koji su potresali SFRJ u trenutku duboke ekonomske krize i sveobuhvatne društvene reforme. Cilj je istraživanja na mikrorazini društvenopovijesne analize opisati transformaciju sukoba čiji je karakter krajem osamdesetih bio prvenstveno klasni u sukob s početka devedesetih, tada bitno određen etno-nacionalnom logikom. U ovom članku bavimo se situacijom u kombinatu “Borovo” u periodu između štrajka 1988. i prvih demokratskih izbora 1990. Naime, u tom se razdoblju počinju javljati prve ozbiljnije podjele među radnicima “Borova”. Članak analizira uzroke i dinamiku fragmentiranja borovskoga radništva u 1989. godini uzimajući u obzir dva središnja momenta: 1) strukturne promjene u tom periodu, koje uključuju ukidanje samoupravljanja i posljedično eliminiranje mogućnosti političke artikulacije radničkih interesa; 2) materijalne i ideološke uvjete za podjele među radnicima “Borova”, koje u tom trenutku nemaju etnički/nacionalni predznak, već se stvaraju oko problema raspodjele sve oskudnijih materijalnih resursa.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Kolektiv Železarne Jesenice čakajo v letu 1962 težke naloge ob obsežnih načrtih za rekonstrukcijo in ...razširitev železarne. Preteklo nedeljo je imela sindikalna organizacija 14. redni letni občni zbor, na katerem so poudarili smelo vključitev v proces demokratizacije v ekonomskih in družbenih procesih. Tehnični direktor železarne tov. Bogo Homovec je seznanil navzoče z načrti za rekonstrukcijo in gradnjo novega nasipa, ki bo povezal železarno na Jesenicah z jeklarno v Javorniku. Zvonko Pogačnik pa je spregovoril o problemu higiensko tehničnega varstva in opozoril na veliko število obratnih nezgod v preteklem letu. Kolektiv Železarne Jesenice namerava v letošnjem letu ustvariti družbeni produkt v višini 35 milijard 700 milijonov dinarjev.- Information:- Jesenice: plans for increasing ironworks production in 1962; a general assembly of the ironworks workers committee; production and safety at work.- Original language summary:
Jesenice: načrti razširitve proizvodnje železarne v letu 1962; občni zbor sindikata železarne, proizvodnja in varnost pri delu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Nakon donošenja Zakona o predaji tvornica na upravljanje radnicima u lipnju 1950. samoupravljanje je uvedeno i u brodogradilištu Uljanik u listopadu iste godine. U prvih deset godina Uljanikom su ...upravljali po jedan radnički savjet i upravni odbor na razini brodogradilišta, a od 1961. uvedeni su pogonski radnički savjeti, dok je na razini brodogradilišta ostao i dalje središnji radnički savjet. Ova studija slučaja pokazuje na koji su način funkcionirali radnički savjeti i upravni odbori te na koje su probleme nailazili u svome radu.
PDF
