U ovom radu biti će prikazan pristup psihijatrijskom pacijentu sa deluzijama i halucinacijama o susretu i inetrakciji sa izvanzemaljskim bićima. U neurološkim poremećajima deluzije su česte kod ...pacijenata s epilepsijom ili tumorom temporalnog režnja. Psihijatrijske bolesti koje uključuju deluzije mogu u diferencijalnoj dijagnostici upućivati na kvazi-psihoze, granični poremećaj ličnosti, ovisnosti o halucinogenim drogama, pa sve do težih oboljenja poput shizofrenije. Terapijski postupci uključuju farmakoterapiju i kirurške zahvate kod neuroloških
poremećaja. Psihijatrijskim pacijentima se farmakološki pristup kombinira s psihoterapijom i socijalnom podrškom. Psihijatar uspostavlja i razvija odnos tako što se pacijentove deluzije ne
ohrabruju, niti negiraju. Polazeći od neurofiziološkog uzroka liječnici primjenom humanih i moralnih vrijednosti, naglašava se u radu, postaju spremni prihvatiti i uvažavati pacijentov doživljaj realiteta.
Analiza likvora jedna je od najvažnijih pretraga u dijagnostici bolesti središnjeg živčanog sustava (SŽS). Iako se analiza likvora najčešće primjenjuje u neurološkim patološkim stanjima, svoje mjesto ...ima i u psihijatriji. Dosadašnje studije opisuju nekoliko vrijednih specifičnih citomorfoloških fenomena u likvoru bolesnika s akutnom shizofrenijom, koji ukazuju na upalnu, odnosno imunosno posredovanu etiopatogenezu bolesti. Potrebna su dodatna i dugoročna istraživanja koja bi potvrdila i standardizirala značaj citološke analize likvora u postavljanju dijagnoze i etiopatogeneze akutne shizofrenije.
Shizofrenija i psihotični poremećaji česti su psihički poremećaji koji zahvaćaju veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Psihoza općenito označava skupinu simptoma čije su zajedničke karakteristike ...izmijenjena percepcija i interpretacija stvarnosti, dok shizofrenija predstavlja heterogenu i kroničnu psihičku bolest u sklopu koje se javljaju psihotični simptomi. Iako su shizofrenija, i općenito psihoze, predmet dugotrajnih istraživanja, točni uzroci njihova nastanka i dalje su nepoznati. Moderne slikovne metode, kao što su PET i SPECT, omogućavaju dublje razumijevanje funkcije mozga i razvoja tih poremećaja te imaju potencijal da postanu moćni alati u njihovoj dijagnostici i liječenju. Cilj je ovoga preglednog rada istaknuti ključne nalaze PET i SPECT istraživanja koja su značajno doprinijela razumijevanju patofiziologije bolesti i razvoju lijekova za liječenje shizofrenije – antipsihotika.
Shizofrenija je kronična psihijatrijska bolest koju, osim pozitivne i negativne simptomatike, karakterizira
deficitarno kognitivno funkcioniranje. U ovom preglednom radu opisali smo opće ...intelektualne, kao i
specifične kognitivne sposobnosti tipično narušene kod pacijenata sa shizofrenijom. Pokušali smo odgovoriti
na pitanja vezana uz njihovu učestalost, dijagnostičku specifičnost, odnos s ostalim simptomima bolesti,
longitudinalni tijek i neuroanatomsku podlogu. Navedene kliničke implikacije ovih istraživanja odnose se
na upotrebu standardne neuropsihologijske dijagnostike te provođenje nefarmakoloških oblika tretmana,
poput kognitivne remedijacije i kognitivne rehabilitacije. Podrobnije je opisan relativno noviji oblik terapije
- tzv. metakognitivni trening (MKT) za shizofreniju - pri čemu provedene empirijske studije ukazuju na
obećavajuću tretmansku učinkovitost. Općenito govoreći, relevantnost istraživanja kognitivnih deficita leži u
u potencijalnim mogućnostima predviđanja razvoja budućih psihotičnih poremećaja kod pojedinih osoba,
kao i u prognoziranju funkcionalnih ishoda kod već oboljelih.
Kognitivne funkcije su neophodne u normalnom funkcioniranju svakog pojedinca, a u slučaju njihovog narušenja govorimo o kognitivnom deficitu. Svaki psihijatrijski poremećaj je specifičan u smislu ...zahvaćenog područja i opsega kognitivnog deficita, a njihova detekcija je od velike važnosti za diferencijalnu dijagnostiku, uspješnost liječenja i oporavka, kao i društvene reintegracije pacijenata. Ova studija usporedila je rezultate dobivene 5-KOG testom, tj. istražila je različitosti rezultata podskupine testa kojima se ispituje kratkoročno i dugoročnom pamćenje, pažnja, brzina obrade informacija, radna memorija, verbalna tečnost i izvršne funkcije u kliničkim skupinama pacijenata sa shizofrenijom, alkoholizmom i depresijom. Korelacija između podskupina svake kliničke skupine pacijenata je također istražena. Ukupno 86 ispitanika koji su liječeni na Klinici za psihijatriju jedne bolnice u Zagrebu je sudjelovalo u ovom istraživanju, od toga 29 koji boluju od shizofrenije, 28 od depresije, te 29 od alkoholizma. 5-KOG trijažni test korišten je kako bi se procijenila kognitivna funkcija u pacijenata s psihijatrijskim poremećajima. Studija nije pokazala značajnu razliku u dobivenim rezultatima u podskupinama testa koje ocjenjuju neodgođeno i odgođeno prisjećanje, pažnju, brzinu obrade informacija, radnu memoriju, verbalnu tečnost i izvršne funkcije među ispitanim kliničkim skupinama pacijenata.
Suicidalnost u shizofrenih bolesnika Šojat, Dunja; Miškulin, Maja; Degmečić, Dunja
Socijalna psihijatrija,
07/2018, Letnik:
46, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Svrha rada je istražiti učestalost pojavnosti suicidalnosti u shizofrenih bolesnika hospitaliziranih na Klinici za
psihijatriju KBC-a Osijek od 2010. do 2015. godine te utvrditi postoji li značajna ...povezanost između suicidalnosti
i parametara prikupljenih u istraživanju. Ispitanike je činilo 380 shizofrenih bolesnika, hospitaliziranih na Klinici za
psihijatriju KBC-a Osijek u razdoblju 2010. do 2015. godine. Podatci su prikupljeni iz povijesti bolesti ispitanika s
dijagnozom shizofrenije za što je korišten upitnik sastavljen u svrhu ovog istraživanja sa sljedećim podatcima: dob,
spol, radni status, bračni status, stručna sprema, broj djece, lijekovi korišteni za liječenje shizofrenije, postojanje
pokušaja ili ponovljenog pokušaja suicida, način pokušaja suicida, komorbiditetne dijagnoze, dob početka liječenja,
broj hospitalizacija te trajanje psihijatrijskog liječenja u godinama. Od ukupnog broja ispitanika, 12,6 % pokušalo
je suicid, a 3,95 % ponovilo je pokušaj suicida. U promatranom razdoblju najviše pokušaja suicida bilo je 2011., a
najmanje 2014. godine. Na temelju dobivenih rezultata utvrđena je veća pojavnost suicidalnosti u ispitanika koji
nisu bili u braku, koji su u terapiji shizofrenije koristili više od 3 lijeka te nitrazepam, a rizičnim čimbenikom smatraju
se i veći broj hospitalizacija te postojanje graničnog poremećaja ličnosti u ispitanika.
U prvoj polovici 20. stoljeća u većini se europskih zemalja smatralo da bi kolinesteraza i drugi
lijekovi koji djeluju protiv acetilkolina trebali smanjiti manifestacije shizofrenije. Godine
1937. ...Mario Fiamberti (1894. – 1970.) uveo je transorbitalnu metodu lobotomije koja je utvrdila
upotrebu acetilkolinske šok-terapije u liječenju poremećaja shizofrenije.
Prihvaćajući ideju da su psihičke promjene shizofrenije uzrokovane patološkim prekidom
živčane provodljivosti na vjerojatno kortikalnoj razini, Fiamberti je mislio da to može primijeniti
na kliničkom polju koristeći svojstva acetilkolina, acetilnog ester kolina.
U istraživanju je detaljno ispitan doprinos Marija Fiambertija u terapiji acetilkolinom.