Cilj: Izbor antipsihotika u liječenju shizofrenije važan je zbog potencijalnih nuspojava, a dobre rezultate u liječenju mogu dati pravilan odabir i kombinacija psihijatrijskih metoda liječenja. ...Prikaz slučaja: Studentica prve godine fakulteta oboljela je od shizofrenije, te je u akutnoj fazi bolesti hospitalizirana. Pozitivni simptomi shizofrenije (fenomen nametanja misli, slušne halucinacije) uz strah i smetnje sna i alimentacije bili su indikacija za hospitalizaciju. U bolničkim uvjetima uveden je atipični antipsihotik kvetiapin koji je titriran do dnevne doze od 600 mg koja je dovela do remisije simptoma. Nuspojava lijeka bila je značajan porast tjelesne težine od 30 kg, što je bio razlog uvođenja drugog atipičnog antipsihotika olanzapina (10 mg na dan). Po olanzapinu su simptomi ostali u remisiji, a zabilježen je pad tjelesne težine od 10 kg. Bolesnica je radno i socijalno zadovoljavajuće funkcionirala. Za čitavo vrijeme liječenja nalazila se u psihoterapijskom tretmanu (grupnom i individualnom). Rasprava: Iako postoji izbor u liječenju shizofrenije, s obzirom na činjenicu da uzrok bolesti još uvijek nije poznat, nema univerzalne terapije koja bi bila učinkovita kod svih bolesnika. Kombinacija različitih oblika liječenja može dovesti do remisije bolesti i potpunog oporavka. Zaključak: Kombinacija terapija (psihofarmaka i psihoterapije) daje bolje rezultate u liječenju shizofrenije nego svaka od navedenih terapija pojedinačno. Cilj liječenja je postići što dulju remisiju bolesti.
Uvod: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odgovor prolaktina (engl. prolactine, PRL) nakon specifične probe s lijekom sulpiridom, koji djeluje na dopaminergične receptore, kao i nakon probe s ...lijekom klomipraminom, koji djeluje na serotoninske receptore, kod bolesnika sa shizofrenijom liječenim klozapinom, olanzapinom, risperidonom i haloperidolom.
Materijali i metode: Ispitivanje je obuhvaćalo muškarce (N = 44) kojima je shizofrenija dijagnosticirana prema dijagnostič kim kriterijima DSMIV. U sklopu neuroendokrine procjene određena je koncentracija PRL nakon probe sa sulpiridom koji djeluje na dopaminergič ne receptore te nakon probe s klomipraminom, koji djeluje na serotoninske receptore.
Rezultati: Srednja bazalna koncentracija PRL znatno se razlikovala među skupinama (P < 0,001). Posthoc Scheffeov test pokazao je postojanje statistički značajne razlike između skupine liječene haloperidolom i ostalih triju skupina (klozapin, olanzapin i risperidon). Nadalje, srednja se vrijednost koncentracije ∆PRL nakon uzimanja sulpirida (P < 0,001) kao i klomipramina (P < 0,001) znatno razlikovala među skupinama bolesnika.
Zaključak: Postoji razlika u odgovoru PRL nakon probe sulpiridom koji djeluje na dopaminergične receptore, odnosno klomipraminom koji djeluje na serotoninske receptore, kod bolesnika sa shizofrenijom liječenih klozapinom, olanzapinom, risperidonom i haloperidolom. Ta se razlika u odgovoru u neuroendokrinom modelu pojavljuje vjerojatno zbog zasićenosti neuroprijenosničkog sustava različitim antipsihotičkim lijekovima.
Cilj Odrediti smanjuju li atipični antipsihotički lijekovi stopu rehospitalizacije bolesnika s novodijagnosticiranom ili kroničnom shizofrenijom više nego tipični lijekovi.
Postupci Od 1. siječnja ...2003. do 31. prosinca 2004. retrospektivno smo uspoređivali dvogodišnje stope rehospitalizacije 135 bolesnika s novodijagnosticiranom i 398 bolesnika s kroničnom shizofrenijom (62%, odnosno 65% muškaraca) koji su otpušteni s liječenja u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu u razdoblju između 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2002. a bili su im prepisani atipični (olanzapin, risperidon ili klozapin) ili tipični (haloperidol ili flufenazin) antipsihotici. Vrijeme do ponovnog primanja u bolnicu određeno je Kaplan-Meierovom formulom za analizu preživljenja.
Rezultati Za vrijeme dvije godine koliko je trajalo praćenje rehospitalizirana su 52 (39%) bolesnika s novodijagnosticiranom i 197 (47%) bolesnika s kroničnom shizofrenijom. Nije bilo značajnih razlika u vremenu do rehospitalizacije s obzirom na vrstu uzimanog lijeka između bolesnika s novodijagnosticiranom (P=0,378) i bolesnika s kroničnom shizofrenijom (P=0,531).
Zaključak. Stopa rehospitalizacije u bolesnika kojima su prepisani atipični antipsihotici bila je slična stopi u bolesnika kojima su prepisani tipični antipsihotici i za bolesnike s novodijagnosticiranom i za bolesnike s kroničnom shizofrenijom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Snimanje mozga magnetskom rezonancom (MR), nedefinirani (soft) neurološki znaci, neuropsihologijsko i psihologijsko testiranje osobnosti primijenjeni su na jednom paru jednojajčanih blizanaca starih ...25 godina, od kojih jedan boluje od shizofrenije. MR mozga je u oba blizanca pokazao difuznu kortikalnu atrofiju frontalnih, parijetalnih i temporalnih režnjeva. MR u koronalnom presjeku pokazao je smanjene amigdale i hipokampus u bolesnog blizanca. U bolesnog je blizanca nađeno i proširenje trećega i lateralnih ventrikla.
Premda smjernice daju okvir, suvremeni principi liječenja ističu nužnost individualnog pristupa. U sklopu svih metoda liječenja, danas nam je na raspolaganju niz psihofarmaka sa svim specifičnostima ...koji utječu na odabir, posebice u određenim vulnerabilnim skupinama poput osoba starije životne dobi, trudnica i dojilja. Također, dugodjelujući antipsihotici unijeli su važne promjene u psihijatriju i u živote psihijatrijskih pacijenata.
Cilj: Neurorazvojna hipoteza shizofrenije implicira abnormalnu regulaciju metaboličke kaskade arahidonske kiseline (AA), a minor anomalije (MA) navode se kao potencijalni markeri abnormalnog razvoja ...mozga. U radu je istražena moguća povezanost varijacija u trima genima iz superobitelji fosfolipaza (PLA2) čiji su produkti uključeni u signalni put AA s pojavom MA glave i lica u shizofrenih bolesnika. Metode: U istraživanje su uključena 63 ispitanika (32 žene i 31 muškarac) Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka s potvrđenom dijagnozom shizofrenije prema DMS-IV kriterijima. Procijenjeno je 30 varijabli koje opisuju varijacije lica, očiju, nosa, usnica, nepca, jezika i ušiju, te određen ukupan broj MA u svakog ispitanika. Polimorfi zme gena PLA2G4A (rs10798059, G/A ili BanI polimorfi zam), PLA2G6A (rs4375, C/T) i PLA2G4C (rs1549637, A/T) analizirali smo PCRRFLP metodom. Rezultati : Pronađena je stati sti čki značajna povezanost između zbroja MA i PLA2G4C genoti pa (tauPLA2G4C = 0,214; P = 0,014) pri čemu je medijan zbroja MA bio najviši u TT homozigota i iznosio 13 (raspon od 10 do 16). Također smo utvrdili stati sti čki rubno značajnu interakciju PLA2G4A i PLA2G6A genoti pova, pri čemu je najviši medijan zbroja MA nađen u
homozigota GG/CC (14; raspon od 10 do 22), odnosno u odsutnosti PLA2G4A-A ili PLA2G6A-T alela (P = 0,058). Zaključak: Rezultati upućuju na moguću povezanost varijacija u genima uključenim u rani razvoj živčanog sustava s pojavom MA glave i lica u shizofrenih bolesnika.
Interpretacije rasta koje daju ekonomija i ekologija potpuno su različite. Ekonomisti objašnjavaju i analiziraju trendove u smislu rasta investicija i štednje. Oni se kreću u svijetu industrije, ...financija, nacionalnih vlada i me|unarodnih agencija za razvoj. Nikad ne spominju granice podnosivosti prirodnih kapaciteta kao osnove ekonomskog djelovanja, što je osnovni pojam ekologije. Ova dva suprotna pogleda na svijet izazivaju globalnu shizofreniju — gubitak kontakta sa stvarnošću.
Kritična uloga u osloba|anju od shizofrenog ponašanja na nacionalnoj i me|unarodnoj razini pripada državi. Ciljevi održivog razvoja trebaju biti ukomponirani u rad vladinih i parlamentarnih odbora koji se bave nacionalnom i me|unarodnom ekonomskom politikom i planiranjem.
Pretpostavke koje Hrvatska mora ispuniti, želi li izgraditi institucije održivog razvoja, jesu: ustanovljavanje demokratskog društva, tržišne ekonomije i podizanje svijesti svih članova društva o važnosti zaštite okoliša. Institucionalizacija održivog razvoja ne završava na državnim tijelima, nego se treba nastaviti na području nevladinih organizacija.
