Peirceova semiotika obuhvaća međuljudske poruke u najširem smislu riječi: govor tijela, pokrete, geste, znakove, jezik, itd., ukratko sve što u bogoslužju ima temeljno značenje za pristup u »svetište ...bogoslužja« ili razumijevanje liturgije. Peirce je pokušao sve fenomene obuhvatiti s trima fenomenološkim kategorijama: Prvost, Drugost i Trećost, što i na području liturgije omogućuje dublje razumijevanje obrednih dijelova. Stoga je autor svoju raspravu podijelio na dva dijela: u prvom dijelu ukratko predstavlja teoriju Charlesa Sandersa Peircea s primjerima koji samo naznačuju način primjene te teorije na razumijevanje liturgije; u drugom dijelu polazi od same liturgije i pokušava protumačiti neke dijelove mise uz pomoć Peirceove trijadne podjele znaka pod vidom triju temeljnih kategorija zaključivanja koje Peirce koristi kako bi definirao čovjekovu percepciju značenja kao takvoga.
Kranjska je kobasica imala važno mjesto u oblikovanju i razvoju slovenske narodne svijesti u razdoblju od proljeća naroda pa nadalje. Bila je središnji slovenski kulinarski simbol, slovenski ...kulinarski barjak, jelo koje Slovence nije punilo samo kalorijama nego ih je mastilo i ponosom. A što se događalo s tom namirnicom neizmjernog narodnog ponosa i zanosa u prvoj Jugoslaviji, u doba političkih, društvenih i kulturnih promjena? Kao prije u austrougarskom dobu, ona i tada ostaje središnjim objektom kulinarskog nacionalizma i šovinizma – u velikoj mjeri zarobljena u semantičkom konzervativizmu. Međutim, čak ni tako nepokolebljivi, čvrsti, stabilni narodni simboli, kao što je (bila) kranjska kobasica, nisu (bili) posve konzervirani u vremenu – dakle otporni na društvene, kulturne, političke, gospodarske i druge promjene.
ORGANIZACIJSKA OSOBNOST I KULTURA Topić Stipić, Davorka; Tomaš, Antonia; Leko, Ornela
Mostariensia,
06/2022, Letnik:
25, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Autori u radu analiziraju korporativnu ili organizacijsku osob- nost i kulturu. Ovaj fenomen počeo se proučavati u drugoj polo- vini prošloga stoljeća kao dio teorije organizacije. Istraživači su ...utvrdili da na kulturu organizacije utječu razni čimbenici. Or- ganizacija je društveni mehanizam, ona je društvena po prirodi. Osobnost organizacije izražava se u kulturi organizacije, kao što i svaka osoba ima jedinstvenu osobnost po kojoj se prepoznaje. Ono što je osobnost za pojedinca, to je kultura za organizaciju. Dakle, kultura je vrlo kompleksan koncept koji ima onoliko zna- čenja koliko ga ljudi uporabljuju. Kultura je određena konfigura- cija ponašanja, normi i stavova, vrijednosti, uvjerenja i temeljnih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva. Analizirajući organizaciju, osobnost i kulturu, može se reći da je kultura orga- nizacije sustav vrijednosti i uvjerenja zajednički članovima orga- nizacije, a pogoduje stvaranju osjećaja zajedništva i pripadnosti. To je kohezivni element koji spaja različite elemente organizacije.
Socijalizacija je proces prihvaćanja specifičnih vrijednosnih sustava i stilova ponašanja karakterističnih za jednu skupinu ljudi. U svrhe profesionalne socijalizacije u sestrinstvu, ona se temelji ...na afektivnom učenju specifičnih vrijednosti i stajališta, a može biti formalna i neformalna. Sestrinska profesija kroz svoj povijesni razvoj koristila je brojne socijalizacijske metode kojima se prenosilo generacijsko iskustvo. Temelj socijalizacijskog procesa i afektivnog učenja uopće sadržava i uzornost pojedinaca (autoriteta, uzora) kao i specifične ideale (vrijednosti). Uz uzornost autoriteta, značajnu ulogu u socijalizaciji imaju i specifični simboli. Značaj simbola danas se zapostavlja, a odnosi se na sve materijalne prepoznatljivosti medicinskih sestara (uniforma, značka i sl.), pa i nematerijalne simbole – koji su određeni jedinstvenim terapeutskim odnosom koji medicinske sestre uspostavljaju s pacijentima (titula, specifične vrijednosti, suosjećanje, brižnost i sl.) Ističući težnju prema profesionalnoj autonomiji, teoretičari u znanosti o sestrinstvu verificiraju jedinstvena očekivanja prema medicinskim sestrama kako bi ih obrazovni i zdravstveni sustavi mogli poticati i formirati. Neupitan segment i socijalizacijski činitelj je uzornost onih koji imaju ulogu modela za nove generacije medicinskih sestara. Svoju uzornost temelje ne samo na profesionalnom izgledu u sustavu ophođenja prema pacijentima i suradnicima već i na sveukupnom ponašanju i opredijeljenosti za moralnost i rad.
Članek obravnava arheološke najdbe, ki so jih našli pri cerkvi sv. Urha v Tolminu. Prvi sklop najdb s tega najdišča je bil objavljen leta 1990 v Arheološkem vestniku 41. Večina najdb, obravnavanih v ...tem članku, je prišla na dan leta 2011 med zemeljskimi deli pri obnovi cerkve. Starejše najdbe so bile v drugotni legi (razen enega noža pri deloma ohranjenem grobu) in izvirajo iz prekopanih grobov srednjeveškega pokopališča. Večinoma so iz 10. in 11. stoletja in imajo značilnosti ketlaške kulture oziroma sodijo k materialni kulturi, ki je bila v tem času močno razširjena v vzhodnoalpskem prostoru. Med najdbami iz Tolmina in bližnjega Breginja so zelo izrazite velike okrogle zaponke, okrašene s krščanskimi simboli in motivi (križ, Božje jagnje, lev, Danijel z levoma). Te emajlne zaponke so pogoste na vzhodnoalpskem območju, redkeje pa se pojavljajo drugod v Evropi. Primerjava med zaponkami iz porečja Soče in zaponkami iz Blejskega kota je pokazala veliko podobnosti, pa tudi razlike, ki se kažejo v raznovrstnejših oblikah blejskih zaponk. Med sočasnimi najdbami so v Tolminu pogosti tudi obsenčni obročki in noži, podobno kot na drugih najdiščih v porečju Soče in širše. Nekaj tolminskih najdb je tudi iz poznejših srednjeveških obdobij in tudi mlajših. Grobišča z najdbami ketlaške kulture so zelo pogosto ob cerkvah, sočasnih ali poznejših, kar kaže, da so pripadala prebivalcem krščanskega sveta.
U ovom radu želimo prikazati odnos krunice i Domovinskog
rata. U prvom dijelu bit će govora o uzrocima, početku i
posljedicama Domovinskog rata. Potom će se Domovinski rat
sagledati u svjetlu ...teologije, odnosno pokušat će se teološkim
kriterijima proniknuti u rat kao takav te će se u svjetlu tih kriterija
vrjednovati Domovinski rat. U nastavku će se prikazati uloga i
značenje krunice kao simbola mira, ali i duhovne snage u životu
hrvatskog vojnika, branitelja svoje Domovine, kao i ono što su o
krunici rekli crkveni uglednici u samom tijeku Domovinskog rata.
Premda u svakidašnjoj uporabi religioznih simbola pojedini
vjernici nisu lišeni određenih tabuističkih i magijskih natruha,
ipak, prema našemu mišljenju, kod većine sudionika Domovinskog
rata krunica nije oružje upereno protiv drugoga, nego sredstvo
komunikacije sa živim Bogom i Majkom Božjom, snaga i pomoć u
najtežim situacijama na bojištu, utjeha u boli, simbol vjere i nade
u obrambenu pobjedu, ali nerijetko i brana protiv mržnje, nasilja,
ponižavanja i drugih nehumanih postupanja prema neprijatelju.
Neovisno o pojavnosti, trzavice koje vjerski simboli izvlače na površinu društva i javnog mnijenja za sobom nose manje-više ista osnovna pitanja. Dokle seže sloboda isticanja vjerskih simbola, kao ...element slobode izražavanja vjeroispovijesti, imajući u vidu sekularnost države, koja se ističe i u medijima i u ustavima mnogih država. Nadalje, kako normiranjem uporabe vjerskih simbola očuvati pluralizam društva, raznolikost vjerskih uvjerenja i stavova koje postoji u suvremenim društvima? Različite sredine različitim metodama nastoje odgovoriti na ta pitanja. S ciljem proučavanja tih metoda, odlučili smo ukratko analizirati situaciju u SAD-u, nekim državama članicama Vijeća Europe, a konačno i u Republici Hrvatskoj.
Između cvjetova i seksualnosti već dugo postoji jaka veza. Cvijeće predstavlja složene simbole i nije uvijek imalo pohotljivo značenje; ljiljan je, na primjer, povezan s likom Djevice Marije. Stroži ...su i rezerviraniji simboli u istočnoazijskim i islamskim dekorativnim umjetnostima ili u Nizozemskoj gdje su tulipani imali višu cijenu i vrijednost od slika. Istraživanje ovoga članka prikazat će na raznim primjerima bogatu povijest korištenja cvijeća i njegova simboličkog značenja vezana za žensku seksualnost. Cilj je ovoga rada prikazati kako je ta simbolika postojala još od drevnih vremena i kako se prožimala kroz povijest sve do danas.
Posljednjih desetljeća, diljem svijeta, u inim industrijama, može se uočiti sve veća uporaba tradicijskih imena i simbola na komercijalnim proizvodima. Osobito često dolazi do korištenja urođeničkih ...imena i simbola na komercijalnim proizvodima neurođenika u državama u kojima su veće urođeničke zajednice kao što su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. Takva praksa urođenicima nije prihvatljiva - ili zbog toga što je uvredljiva ili što iskorištava, a katkad i narušava njihov ugled. Osobito neprihvatljivom praksom urođenici smatraju kad neurođenici prisvajaju urođeničke oznake. Cilj je rada ispitati obuhvaća li konvencionalni sustav žigovnoga prava mehanizme čijom se primjenom može osigurati zaštita od neprimjerne uporabe tradicijskih oznaka. Radi ostvarenja navedenoga cilja, analiziraju se međunarodni i europski izvori iz područja žigovnoga prava, ali i specifična nacionalna rješenja. Istraživanje je pokazalo kako konvencionalni sustavi žigovnoga prava samo u iznimnim situacijama tradicionalnim oznakama mogu osigurati zaštitu od zloupotreba. Zbog toga pojedine države (u kojima su urođeničke zajednice brojnije, a javne politike usmjerene na zaštitu urođenika) različitim intervencijama u konvencionalne sustave žigovnoga prava nastoje povećati učinkovitost u borbi protiv uvredljive uporabe urođeničkih oznaka. Prikazuje se kako je na Novom Zelandu uveden koncept kulturološke uvrede kao apsolutnoga razloga za odbijanje registracije žiga, dok su u Kanadi uvedene, tzv. službene oznake kao posebne vrste žiga, te se razmatra doseg takvih intervencija i mogu li takvi primjeri biti relevantni za Europsku uniju. Analizira se kakve se slične intervencije u konvencionalni sustav žigovnoga prava primjenjuju u Europskoj uniji kako bi se osigurala zaštita od neprimjerene uporabe europskih autohtonih i tradicijskih oznaka.
Since few decades ago, the use of traditional insignias on commercial products has been increasing, across the globe. In particular, the use of indigenous insignias on commercial products of non-indigenous origin is often in countries such as USA, Canada, Australia or New Zealand where there are larger indigenous communities. Either as offensive or exploitative the respective practice is unacceptable for indigenous people. Appropriation of traditional insignias by non-indigenous people - i.e. registering indigenous names and symbols as trademarks for commercial products of non-indigenous origin has been considered as particularly unacceptable practice. The aim of the paper is to assess whether the conventional trademark law system contains mechanisms that can combat inappropriate use of traditional insignias. In order to achieve respective goal, international and European sources in the field of trademark law, as well as specific national solutions, are analyzed. Research has revealed that conventional trademark law systems provide protection against misuse of traditional insignias only in exceptional occasions. Therefore, certain countries, where there are larger indigenous communities and public policies are focused on the prevention of offensive use of indigenous insignias, have introduced minor or larger intervention in their conventional trademark law systems to increase effectiveness when it comes to combating offensive uses of indigenous insignias. It is shown how in New Zealand the concept of cultural offense as an absolute ground for trademark refusal is introduced while in Canada official insignia as a special type of trademark is introduced. The impact of those interventions is considered and whether these could be relevant for the European union. Similar interventions applicable in the conventional European trademark law for the protection against inappropriate use of European indigenous and traditionalindications are analyzed.
In July 2003 Maja Brkljačić and Holm Sundhaussen published an article about so-called «Culture of Remembrance» («Erinnerungskultur») in post-communist Croatia.68 Major part of their article is ...dedicated to the history of Croatian national symbols and their usage in modern Croatia. Unfortunately, the authors accepted some negative stereotypes that exist in literature and public. Therefore, an uninformed reader could come to a conclusion, after reading the article, that
Croatian national symbols are at least «suspicious» for their alleged «Ustasha» or fascist past. Fortunately, the truth is completely different. It is not hard to prove that all of these symbols have been used as Croatian national symbols long before the Ustasha movement founded the Independent State of Croatia in April 1941. That is why Dunja Bonacci Skenderović and Mario Jareb attempted to provide readers with accurate and correct information about the history of Croatian national symbols. In their answer to Brkljačić-Sundhaussen’s article they discussed the problem of the initial color of the chequered shield, usage of Croatian national symbols at the beginning of 1990’s, as well as some other problems. They also attempted to do additional research of sources and literature in order to find new and previously unknown facts. This is why their answer is not merely a reaction to some other article, but an original study as well.
PDF
