Nakon smrti Stjepana Radića (1928.) i uspostavljanja diktature kralja Aleksandra (1929.), sve su političke stranke u Kraljevini Jugoslaviji bile zabranjene, a ni nakon obnove političkog života 1935. ...stranke nisu bile u potpunosti legalizirane. Ta je činjenica presudno utjecala na unutarnju strukturu najjače hrvatske političke stranke u međuratnome razdoblju, Hrvatske seljačke stranke. Umjesto dotadašnjih stranačkih organa (Skupština, Glavni odbor) ključne je odluke donosio uski krug članova stranke okupljenih oko novog predsjednika – Vladka Mačeka. Njegova farma u Kupincu, kao i odvjetnički ured u Deželićevoj ulici u Zagrebu, postali su pravo sjedište stranke i hrvatskog seljačkog pokreta, kao i simbolična središta paralelne političke moći. Cilj ovoga rada je analizirati značenja novih mjesta moći i njihov ideološki značaj u hrvatskom seljačkom pokretu tridesetih godina 20. stoljeća.
Predmet rada su figuralni prikazi slavoluka Sergijevaca,
njihova kompozicija i ikonografske poruke. Epigrafski sadržaj
i motivi funerarne simbolike ukazuju da je slavoluk bio
komemorativni spomenik u ...čast tri pokojnika i jedne žive
žene. Slavoluk Sergijevaca ujedinjuje trijumf i apoteozu te
svjedoči o transformaciji slavoluka u Augustovu razdoblju.
Trijumfalna simbolika odnosi se na cara Augusta, njegov
trostruki trijumf 29. pr. Kr. i povrat legijskih znakova od
Parta. Naručiteljica Salvija Postuma uspješno je na slavoluku
prikazala ključne elemente carskog kulta i trijumfa te odanost
obitelji Sergijevaca caru Augustu i njegovoj politici. Prikazi
na slavoluku potvrđuju zakonitost vlasti koju je August
naslijedio od Božanskog Julija Cezara, porijeklo Julijevaca
od Venere i božanski karakter samog Augusta. Na atici su se
nalazili kipovi trojice Sergijevaca i Salvije Postume te još jedan
izgubljeni kip vjerojatno trijumfalnog karaktera. Jedinstven
odabir i kompozicija likovnih motiva mogu se smatrati autorskim
djelom Salvije Postume. Analiza povijesnog konteksta ukazuje
da je slavoluk najvjerojatnije izgrađen u posljednjem desetljeću
I. st. pr. Kr.
Običaj tradicijskoga tetoviranja predstavlja bitnu etnološku jedinicu u kulturnoj povijesti BiH. Trajno punktiranje kože, koje se uglavnom prakticiralo kod ženskoga dijela populacije, antropološki je ...specifikum srednjobosanskih katolika. Prema historiografskim bilješkama dio je zagonetnoga prapovijesnog ilirskog nasljeđa. No čini se da upravo osmanskom okupacijom srednjovjekovne Bosne nastupa, kad je riječ o tetoviračkoj kulturi katolkinja, jedna samosvojnija i bogatija, u običajnome smislu, ornamentacijska faza. Faza „boc(k)anja križa“ koja se u simboličkome smislu (pre)oblači, u svrhu zaštite života i identiteta pred nastupajućom islamizacijom, u jedno novo konfesionalno ruho.
Rad ima namjeru istražiti, opisati i prokomentirati, konzultirajući relevantne autore i publikacije, autonomnu i važnu no izumrlu tradiciju tetoviranja katolika u (središnjoj) Bosni.
Jedna od komunikacijskih teorija pomoću koje se stvaraju i prenose značenja, osim teorije simboličkog interakcionizma, koordiniranog upravljanja značenjem ili teorije pravila, konstruktivizma, ...narativne paradigme i teorije društvene konstrukcije stvarnosti je i teorija simboličkog približavanja1, o kojoj će u ovom radu biti riječ. Komunikacijska teorija će biti opisana na primjeru britanske komičarske skupine Monty Python i njenih članova. Oni u svom umjetničkom izričaju što ga plasiraju u javnost putem jakog, tada još novog medija (televizije), koriste različite mogućnosti. Svoje teme fantazija „pričaju“ kroz priče, šale, viceve, metafore, anegdote ili druge pripovjedne oblike. Time prikazuju i svoj jedinstven doživljaj značenja različitih simbola za percepciju stvarnosti kojom se predstavljaju javnosti, za ovu grupu imaju. Prikazat će se Pythonovci kao komičarska skupina, čimbenici koji utječu na stvaranje kohezije u skupini, zatim i posljedice koje kohezija na njih kao skupina ima. Navest će se i nekoliko primjera kojima se dokazuje simboličko približavanje ove jedinstvene skupine pojedinaca kroz prikaz spektra mogućosti njihovog pozamašnog umjetničkog opusa.
Over the past few decades, research on metaphor has focused almost exclusively on its verbal and cognitive dimensions. In Pictorial Metaphor in Advertising , Charles Forceville argues that metaphor ...can also occur in pictures and draws on relevant studies from various disciplines to propose a model for the identification, classification, and analysis of 'pictorial metaphors'. By using insights taken from a range of linguistic, artistic and cognitive perspectives for example, interaction and relevance theory, Forceville shows not only how metaphor can occur in pictures, but also provides a framework within which these pictorial metaphors can be analyzed. The theoretical insights are applied to thirty advertisements and billboards of British, French, German and Dutch origin. Apart from substantiating the claim that it makes sense to talk about `pictorial metaphors', the detailed analyses of the advertisements suggest how metaphor theory can be employed as a tool in media studies. Context in its various manifestations plays a key role in the analyses. Furthermore, the results of a small-scale experiment shed light on where general agreement about the meaning of a pictorial metaphor can shade over into other more idiosyncratic but equally valid interpretations. The final chapter sketches the ways in which the insights gained can be used for further research.
U članku se ocrtava proučavanje simbola i ceremonija u povijesti srednjovjekovlja. Predstavljaju se dva najvažnija, njemačka, autora u dvadesetom stoljeću, Percy Ernst Schramm i Ernst Hartwig ...Kantorowicz čiji se radovi smatraju pionirskima za proučavanje simboličnog u historiografiji srednjega vijeka. U manjoj mjeri za to je zaslužan i Francuz Marc Bloch. Zatim se dotiče primjera iz hrvatske historiografije gdje je dosad najveći doprinos dao Igor Fisković. Na temelju dvaju primjera – vladarskih pogreba i ambicija grofova Celjskih - pojašnjavaju se spoznajne mogućnosti izučavanja simbolike za razumijevanje društveno-političkih procesa u prošlosti.
Ambalaža je prvo što privlači i zadržava
potrošačevu pažnju, pa je stoga neverbalna
komunikacija putem ekoloških simbola
od izuzetnog je značaja. Stoga je zelena
komunikacija usmjerena na promociju ...ekološkog
proizvoda, kao i ekološki prihvatljive ambalaže
koja u svim fazama svojeg života ne utječe štetno
na okoliš, te potiče ekološko ponašanje potrošača.
Kako bi se utvrdila povezanost poznavanja
ekoloških simbola na ambalaži, njihovog utjecaja
na kupnju i postkupovnog ponašanje potrošača
u smislu recikliranja ambalaže, proveli smo
znanstveno istraživanje.
Odgovore ispitanika prikupljali smo putem online
anketnog upitnika sačinjenog od dva dijela,
u prvom dijelu su bili opći podaci o ispitanicima,
a u drugom dijelu njihovi stavovi o istraživanoj
problematici. Nakon statističke obrade dobivenih
rezultata zaključili smo da većina ispitanika
poznaje ekološke oznake na ambalaži, te da na
njih obraća pažnju u procesu kupnje što upućuje
na uspješnost zelene komunikacije. Ispitanici
preferiraju ekološki prihvatljivu ambalažu koju
ne smatraju manje atraktivnom od neekološke
ambalaže, te istu u posljednjih 5 godina sve više
recikliraju.
Rezultati ovog istraživanju otvaraju dobre su
smjernice pri vizualnom oblikovanju ambalaže
i kreiranju neverbalnih zelenih komunikacijskih
poruka.
U radu se analiziraju autoričini prozni tekstovi kršćanskoga nadahnuća objavljeni u zbirci Legende te u katoličkim tiskovinama: Maruliću, Veritasu, Kani, Paxu, Glasu koncila, Vjesniku đakovačke ...biskupije, Gore srca te u godišnjaku Danica. Izdvojeni su oni tekstovi koji govore o likovima i događajima o kojima čitamo u Bibliji. Analizira se način oblikovanja likova, njihova zastupljenost riječima ili mislima u tekstu, potom pozicija pripovjedača, tip fokalizacije te pripovjedna linija itd. U fokusu su i analize književnih povjesničara, teoretičara i kritičara Šveličinih proza kršćanskoga nadahnuća od vremena objavljivanja zbirke Legende do danas s ciljem propitivanja eventualne promjene prihvaćanja i ocjene ovoga dijela opusa Mare Švel-Gamiršek tijekom vremena. Kako je riječ o beletrizaciji biblijskih događaja, pozornost se posvećuje i biblijskomu intertekstu, navode se mjesta iz Biblije, s oznakama knjiga, poglavlja i redaka, a mjestimice se podvlače sličnosti i eventualna odstupanja od ishodišnoga teksta. Također se raščlanjuju i biblijski simboli, uglavnom biljni i životinjski, kao važna sastavnica tekstova kršćanskoga nadahnuća.
V slovenskem jezikovnem prostoru se je sredi 90. let pojavila težnja po enotnem računalniškem zapisu slovenskega govora. Ta bi standardiziral in poenotil raziskovalno delo na področju govornih in ...jezikovnih tehnologij, ki se nanaša na fonetične označitve slovenskih govorjenih besedil. Sodelovanje mariborske in ljubljanske skupine raziskovalcev (Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in informatiko, Pedagoška fakulteta; Fakulteta za elektotehniko, ZRC SAZU, Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša) je rodilo računalniški fonetični zapis simbolov IPA in MRPA. Predvsem slednji so velikega pomena za enostavno in prijazno računalniško podobo.
PDF
