U radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih ...dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike “dobrog” pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u obje zemlje pokazuju i nisku razinu povjerenja u institucije pravosudnog sustava i duboko nezadovoljstvo općim stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem njegovih važnih dijelova. Pokazujući povezanost između (ne)povjerenja u institucije i (ne)zadovoljstva njihovim radom, analiza ide u prilog pretpostavkama institucionalne perspektive. Zaključujemo da dobiveni rezultati ukazuju na “unutarnju” krizu povjerenja u pravosuđu u obje zemlje koja prati evidentnu “izvanjsku” krizu srpskog pravosuđa i latentne napetosti u i oko hrvatskog pravosuđa.
In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a “good” judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an “internal” crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident “external” crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary.
The main objective of this paper is to present problems which get in the way of the implementation of planned structural changes brought about by restructuring. This is a very complex matter and a ...problem which currently troubles Serbia, considering the large number of enterprises which need to be restructured. As opposed to the practice of most developed countries, and even some transitional countries, with intense restructuring processes, these processes have been rather slow in Serbia. However, restructuring is becoming inevitable for a significant number of domestic enterprises. In some enterprises, restructuring needs to be implemented through the bankruptcy and liquidation procedure since there really are no grounds that support their assistance in the form of subsidies, which will indefinitely prolong their unprofitable operations without any chance for success in the market. Still, enterprises with a chance for success in the market can go a long way with the help of aggressive restructuring. With this in mind, the paper outlines some directions for development of corporate restructuring implementation plans.
Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana. Prvenstveno, reč je o prisilno raseljenom stanovništvu sa teritorije bivše Jugoslavije, koji su se i ...više od dve decenije nakon završenih sukoba i relativne normalizacije odnosa, još uvek zadržali na srpskoj teritoriji. Dalje, izuzetno je povećan i broj tražilaca azila kao i drugih iregularnih migranata. S obzirom da demografske projekcije i iskustva bivših socijalističkih zemalja ukazuju da je u narednih nekoliko decenija realno očekivati migracionu tranziciju u smeru imigracije, a posebno sa formalnim članstvom u EU, čini se da je potrebna veća vizibilizacija ovog fenomena kako bi se išlo u susret ovim društvenim promenama. Cilj ovog rada jeste da uz osvrt na geopolitički položaj Srbije i dugoročne prognoze u pogledu imigracije, pruži pregled stavova građana Srbije prema doseljenicima, naročito u odnosu na njihov uticaj na lokalnu kulturu, običaje i svakodnevicu. Podaci koji su izneseni i analizirani prikupljeni su anketnim istraživanjem koje je Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, obavio tokom 2013. godine. U radu se pored stavova domicilnog stanovništva o uticaju doseljenika, analizira i njihovo mišljenje o uticaju stranaca na kulturu i svakodnevni život u njihovim lokalnim sredinama.
Cilj sprovedenog istraživanja je identifikacija idola sportista seniorskog uzrasta, budući da se putem identifikacije idola osoba mogu donijeti zaključci u vezi sa njihovim sistemima vrijednosti. ...Uzorkom je bilo obuhvaćeno 318 srpskih profesionalnih sportista seniora (183 sportista i 135 sportistkinja), uzrasta 18 - 40 godina. Ispitanici su dolazili iz 28 različitih sportova, pretežno odbojke, vaterpola, košarke, karatea, boćanja, savatea, rukometa, kjokušinkaija. Nezavisne varijable su bile pol i odabrani idol, a zavisne varijable sport, pol, aktuelnost i porijeklo odabranog idola. Sportisti seniori su za svog sportskog idola najčešće birali Rodžera Federera, Majkla Džordana, Milorada Čavića. Pokazalo se i da većina sportista i sportistkinja biraju za svog idola sportistu koji se bavi njihovm sportom, ali i da postoje neke razlike u izboru idola i njihovim obilježjima između sportista i sportistkinja
Predmet ovog istraživanja se odnosi na razvoj menadžmenta u sportu kroz istoriju Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Analiza rada Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog ...olimpijskog komiteta i predstavljanje njihove organizacione strukture, saradnja sa međunarodnim i nacionalnim sportskim organizacijama, načini podsticanja razvoja vrhunskog sporta koji se razlikuju po dužini svog delovanja, ali koji imaju i prožimanje zajedničkog delovanja kroz dve države na našim prostorima, svakako je predstavljalo istraživački izazov. Poseban izazov jeste zajednička politička prošlost, odnosno društveni obrasci koji su karakteristični za obe države, a koji su i dalje prisutni u svakodnevnom političkom životu što neposredno utiče na rad većine nacionalnih tela pa tako i olimpijskih komiteta, odnosno na njihovu organizaciju i funkcionisanje. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi značaj rada Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta sa aspekta menadžmenta. Ovim naučnim istraživanjem utvrđen je razvoj menadžmenta u sportu kroz istoriju na primeru Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Rezultati istraživanja ukazuju da je stepen razvoja menadžmenta u sportu Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta uslovljen dužinom njihovog članstva u Međunarodnom olimpijskom komitetu. Pored toga, utvrđeno je da je uticaj tehnoloških, ekonomskih i političkih izazova za menadžment Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta bio identičan; da je sprovođenje projekata Olimpijskog pokreta različitog obima u Olimpijskom komitetu Srbije i Crnogorskom olimpijskom komitetu i da je širenje Olimpijskih vrednosti podjednako prisutno u Olimpijskom komitetu Srbije i Crnogorskom olimpijskom komitetu. Značaj istraživanja se ogleda u stručnom i naučnom sagledavanju rada Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Ovo istraživanje daje doprinos budućim stručnjacima sportskih organizacija da uspešno primene njihove modele menadžmenta u sportu u okviru svojih sportskih organizacija.
U radu se, uz navođenje statističkih podataka i odgovarajućih (komparativnih) odredbi u hrvatskom zakonodavstvu, daju prikaz i opis zakonodavstva Republike Srbije kojim je regulirano podnošenje i ...ispitivanje pritužbi na rad policijskih službenika. Autori daju i prikaz odredbi kojima se regulira pravna odgovornost osoba koje na štetu policijskih službenika zloupotrebljavaju ustavno pravo na pritužbu. Zaključak autora je da je cjelovitom pravnom regulativom omogućeno djelotvorno ostvarenje prava na pritužbu zbog nezakonitog rada policijskih službenika, pri čemu je značajno da su u provjeru utemeljenosti pritužbi uključeni i predstavnici javnosti. Prijedlog autora je da se pravnom regulativom propiše obveza čelnika Ministarstva unutarnjih poslova da pokrene disciplinski postupak protiv policijskog službenika za kojeg nadležna komisija utvrdi da je u radu povrijedio zakon.
This paper together with noting statistical data and suitable (comparative) provisions in Croatian legislation provide an overview and description of the legislation in the Republic of Serbia by which lodging and examining complaints about the work of police officials is regulated. The authors also provide an overview of the provisions which regulate the liability of persons who, at the expense of police officials, abuse the constitutional right to complain. The authors' conclusion is that holistic legal regulation enables effective achievement of the rights to complain about the illegal actions of police officials. Here it is significant that, in checking the foundation for a complaint, public representatives are also included. The authors' suggestion is to prescribe by legal regulation the duties of the head of the Ministry of the Interior so that procedures can be instigated against police officials in whose work the commission has established that there have been violations of the law.
Članak analizira pokušaje četiriju država nastalih raspadom bivše Jugoslavije – Hrvatske,
Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije na području brendiranja, odnosno korištenja komunikacijskih
alata u ...vlastitom pozicioniranju kao turističkih destinacija te atraktivnih brendova
na međunarodnom političkom i gospodarskom tržištu. U fokusu su komunikacijske i promotivne
strategije koje su pritom korištene. Uspjeh pojedine zemlje na tom području ocijenjen
je prema rangu koji su tim zemljama dodijelili najpoznatiji međunarodni indeksi posvećeni
snazi država brendova. Članak također analizira različite pristupe i modele koje su koristile
novonastale države u međunarodnom pozicioniranju i razvoju svojih brendova. Istraživanje je
pokazalo kako su sve analizirane države koncentrirane uglavnom na promociju turizma, dok
su ostali aspekti brendiranja zanemareni. Nijedna od zemalja nema razvijenu cjelovitu strategiju
brendiranja niti sustavno strateški upravlja vlastitim identitetom i imidžom. Sputavaju ih
neriješeni politički prijepori ili nesposobnost političara i građana da shvate prednosti i važnost
brendiranja zemlje. Prema kriterijima korištenima u analizi, Slovenija je provela najcjelovitiji
pokušaj brendiranja, dok je Hrvatska ipak vodeća u turističkom brendiranju. Rezultat analize
sugerira da važnost brendiranja zemlje u ovom dijelu Europe nije u potpunosti osviješten
te da ne postoji cjelovit pristup konceptu brendiranja, već samo sporadični pokušaji u svim
četirima analiziranim državama.
PDF
