Smisao ovog rada je da nas podsjeti na vrijednost i važnost prijateljstva, da nas podsjeti kako je prijateljstvo važno u odrastanju i sazrijevanju, u ostvarivanju onog izvorno ljudskoga u nama. ...Prijateljstvo ne zavisi ni o kakvoj pripadnosti, prijateljstvo je bez-interesna dobrovoljnost kojoj ne treba nikakav posebni operativni program. U prijateljstvu je važna sloboda izbora i osjećajravnopravnosti. Prijateljstvo se razlikuje od drugih oblika ljubavi, bilo kao uzrok, sadržaj ili izražajna forma, ono je prava ljubav, a ljubav je i mogućnost razgovora. Prijateljstvo je jedino istinsko blago i prava sreća koja se pokazuje kao izravni učinak prijateljske ljubavi u obliku radosti, radosti koja izvire iz srca i koja može savršeno koegzistirati sa siromaštvom, čak i s boli. Prijateljstvo zbog svega ovoga treba odgoj, iznad svega duhovni odgoj koji čovjeku pojedincu može omogućiti da nadiđe dječja maštanja i postavi se u aktualnu stvarnost. Da usvoji jedno novo odgovorno 'ja', očišćeno od probuđenih tendencija koje se zaokružuju u prošlosti. Autentični prijatelj je stoga duhovno slobodan, zna poznavati samog sebe i drugog, ovisno o situaciji, zna biti dostupan za potpuno prihvaćanje drugoga, zna dati ljubav koja postoji i živi za prijatelja.
Autor u članku pokazuje da u starozavjetnomu hebrejskom svjetonazoru nisu postojali mnogi koncepti, pa time ni nazivi, kojima se opisuju apstrakcije izvan čovjekovih emocija, volje, uma i odnosa s ...Bogom. Među takve se ubrajaju „sudbina“, „sreća“ i „priroda“ u apstraktnomu i konkretnomu smislu. No u suvremenim su zapadnim civilizacijama ti koncepti toliko uvriježeni da je bez njih gotovo nemoguće promišljati o stvarnosti i svijetu. Zato se neke od tih riječi pojavljuju u različitim prijevodima Svetoga pisma Staroga zavjeta. U članku su izdvojeni primjeri prevoditeljske uporabe takvih riječi te je na temelju hebrejskoga izvornika predloženo propitivanje prevoditeljskih rješenja u kojima se one nalaze.
U pokušaju dobivanja uvida u to kako je »sreća« konceptualizirana u kineskoj tradiciji, ova studija koristi alate kognitivne lingvistike i poetike pri istraživanju poezije ci (詞) pjesnika Yan Shua 晏殊 ...(991. – 1055.), uspješnog političara i umjetnika te jednog od reprezentativnih pjesnika pjesničkog oblika ci iz vremena vladavine Sjevernog Songa (960. – 1127.), dinastije čija je vladavina bila obilježena relativno mirnim razdobljem punim obilja i hedonističkim načinom života. Od njegovih 139 sačuvanih pjesama u ovom istraživanju odabrano je 13 pjesama koje kroz neke pozitivne emocije izražavaju izričito sretno stanje uma. Analizom tradicionalnih slika (yixiang 意象) u tim se pjesmama pokušavaju preispitivati konceptualne metafore vezane uz »sreću« s kojom je pjesnik živio, te scenariji koji su osnove tih metafora. Rezultati otkrivaju neke kulturne i konceptualne obrasce sinkronizirane s dotičnom erom, ali i neke osobne karakteristike pjesnika.
In the attempt to get an insight into how “happiness” is conceptualized in Chinese tradition, this case study adopts tools of cognitive linguistics and poetics and investigates ci (詞) poetry of Yan Shu 晏殊 (991–1055), a successful politician and artist who is one of the most representative poets of the genre from the Northern Song dynasty (960–1127), a relatively peaceful and abundant era in Chinese history, known for its hedonistic psychology. From his remaining 139 poems, the study selected 13 of the poems that explicitly express a happy state of mind or some positive emotions, and through analysis of the traditional images (yixiang 意象) in these poems attempts to extract the conceptual metaphors regarding “happiness” the poet lived by and the scenarios underlying the metaphors. The results reveal some cultural conceptual patterns in sync with the era in question but also some personal characteristics of the poet.
Sreća, životno zadovoljstvo i druge subjektivne procjene građana o vlastitom životu i percepciji društvenih pojava danas sve više postaju nezaobilazne komponente pri praćenju društvenog razvoja, ...ravnopravne različitim ekonomskim pokazateljima. Cilj ovog istraživanja bio je prikazati usporedne analize nekih od parametara koji određuju kvalitetu življenja, sreću i životno zadovoljstvo u različitim zemljama Europske Unije te na temelju hrvatskih istraživanja usporediti Sjeverozapadni dio u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Podaci koji su korišteni za usporedne analize u EU preuzeti su iz istraživanja Eurobarometar iz 2015. godine u kojem su provedena istraživanja u 28 zemalja članica EU i nekoliko zemalja kandidata. Za usporedbe unutar Hrvatske korišteni su podaci istraživanja Pilarov barometar hrvatskog društva, koje je provedeno u proljeće 2015. godine na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana (N=1000). Za usporedbe Sjeverozapadne u odnosu na ostale dijelove Hrvatske uzorak je podijeljen na dva dijela: (1) stanovnike Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije (N=196) i (2) stanovnike ostalih dijelova Hrvatske (N=804). Statistička značajnost razlika u pojedinim parametrima računala se t-testom. Usporedbe kvalitete življenja u Hrvatskoj i zemljama članicama EU (EU28) pokazale su da građani Hrvatske procjenjuju niže od europskog prosjeka svoje životno zadovoljstvo, financijsko stanje kućanstava, općenitu kvalitetu življenja te iskazuju niže razine povjerenje u državne institucije (vlada, parlament, pravosuđe, regionalne/lokalne vlasti). Osobito su niske bile razine povjerenja u regionalne i/ili lokalne vlasti gdje je Hrvatska zauzela zadnje mjesto unutar zemalja EU28. Jedini parametar koji je bio procijenjen iznad europskog prosjeka bila su očekivanja o financijskoj situaciji u idućih godinu dana, gdje su hrvatski građani iskazali iznadprosječni optimizam. Rezultati usporedbe različitih parametara kvalitete življenja između stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim životom, zadovoljniji odnosima u obitelji i među prijateljima, osjećajem pripadnosti svojoj okolini i osjećajem sigurnosti u budućnosti. Također, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su više razine povjerenja u pravosuđe, policiju, školstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upućuju na zaključak da je općenita razina kvalitete življenja u nekim aspektima viša u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske.
Through analysis of advertisement campaigns for a food supplement that promises the return of happiness, this article problematizes the regulatory effects of the search for happiness in the context ...of the transition and popularization of new forms of womanhood in Croatia. The article points to gendered dimensions of “transition” by analyzing its materializations in the context of popular culture. With a focus on gendered mental health, the text builds on Sara Ahmed’s work on the affectivity of social norms and ideals and Lilijana Burcar’s work dealing with the relations of capitalism and patriarchy in post-Yugoslav space.
Polazeći od prethodno provedenih istraživanja i postavljanja širih premisa Isusove otvorene antropologije, autor je na temelju dvaju logiona, Mk 8,34‑35, služeći se egzegetsko‑analitičkom metodom, ...pokušao produbiti navedenu temu i na malom, ali važnom ulomku Markova evanđelja potvrditi već ranije postignute spoznaje. Oba logiona interpretirana su s jedne strane u okviru širega teološkog konteksta Isusova puta u Jeruzalem i trostrukog navještaja muke, a s druge strane podrobnom semantičkom analizom pojedinih pojmova unutar strukture prvog navještaja muke, smrti i uskrsnuća. Analiza je pokazala kako oba logiona imaju pred sobom čovjeka koji je pozvan biti Isusov učenik u slobodi odluke, ali iz koje onda posljedično proizlaze određeni zahtjevi u obliku imperativa života. U oba logiona riječ je o životu i njegovu ostvarivanju kroz paradoksalnu logiku dobivanja u gubljenju i gubljenja u dobivanju izraženu u konkretnoj Isusovoj sudbini kao hermeneutičkom ključu otvorene antropologije.
Urbana tijela su složeni integrirani prilagodljivi sustavi (CIAS) u fleksibilnoj interakciji
sa svojim prirodnim, kulturnim, ekonomskim i političkim biotopima. Male prepletene
zajednice, poput ...hutonga, koje u Kini postoje više od 1000 godina, i moderne visoke zgrade sa
stanovima, u različitoj mjeri predstavljaju više ili manje zdrave i stabilne zajednice, utemeljene
na međuljudskoj i međuobiteljskoj interakciji, povjerenju i solidarnosti, zajedničkom interesu
i uključenosti u sportove, umjetnost, vrtlarstvo, društvene i druge aktivnosti. Urbane i druge
zajednice međusobno su povezane zajedničkom poviješću, narativima i vizijama, religijama i
internetskim cyberprostorima. Religije i nove internetske zajednice protežu se izvan lokalnih
zajednica hutonga, stambenih zgrada, gradova i tvrtki; one mogu podržavati ili ugrožavati
lokalnu urbanu zajednicu i koherenciju.
U ovom se radu analizira fenomen proizvodnje emocija, s posebnim fokusom na osjećajima sreće i otuđenja u suvremenoj ekonomiji i društvu – i to kao pojavu blisko vezanu uz filozofiju Zapada. U ...pitanju je analiza kulturno i ideološki sveprisutnih praksi upravljanja i/ili kontrole emocijama te emocionalnog rada u postindustrijskoj ekonomiji, ali i u sva-kodnevnom životu i širem društvu. Ideje i prakse kontrole te upravljanja emocijama pritom se analiziraju i (raz)otkrivaju kao dominantni narativ najvećeg dijela povijesti filozofije, kada je riječ o ljudskoj osjećajnosti. Drugim riječima – suvremene prakse socioekonomike osjećanja i kreiranja novih oblika otuđenja ljudi od svog (emocionalnog) rada, rekonceptualiziraju se kao specifična refleksija ili izraz jedne duge i sveprisutne filozofske tradicije.
Autor u članku promišlja situaciju suvremenog čovjeka kojemu društvo, na svim svojim razinama, nameće ideal privatne sreće, odnosno put samoostvarenja kao put koji valja izabrati i slijediti. Takav ...put, smatra autor, vodi do pretjeranog individualizma u kojemu pojedinci žive bez susreta i potrebe za drugim. Taj se put pokazuje kao promašaj, budući da istodobno dovodi do otuđenja i osamljenosti, usprkos sve razvijenijim sredstvima društvene komunikacije. Autor stoga, u drugom dijelu članka, progovara o civilizaciji ljubavi koja se temeljni na nauku Isusa Krista, a koja može dovesti do istinskog ostvarenje kako pojedinca tako i do izgradnje boljeg i humanijega društva. U trećem dijelu članka autor progovara o zadaćama suvremenih odgojitelja upozoravajući kako bi u odgojnom procesu trebali staviti osobe ispred stvari, etiku ispred tehnike, duh ispred materije te milosrđe ispred pravednosti.
Treba li sreću poučavati u školi? Rijavec, Majda
Croatian Journal of Education,
02/2015, Letnik:
17, Številka:
Sp.Ed.1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U okviru pozitivne psihologije pojam dobrobit predstavlja glavni kriterij pozitivnog funkcioniranja i općenito se smatra važnim životnim ciljem. Istraživanja u tom području daju vrlo jake dokaze da ...sreća dovodi do različitih životnih prednosti, kao što su bolje zdravlje i duži život, uspješni odnosi i bolji uspjeh na poslu. Najvažniji razlozi za poučavanje sreće u školi jesu raširenost depresije kod mladih ljudi diljem svijeta, mali porast životnog zadovoljstva u posljednjih pola stoljeća, učeničko nezadovoljstvo školom u mnogim zemljama i sinergija između učenja i pozitivnih emocija. Veći broj istraživanja ukazuje na to da su programi pozitivne psihologije u školi djelotvorni u razvijanju pozitivnih osobina i povećanju dobrobiti, ali pouzdanost je tih rezultata još uvijek upitna. U ovom radu prikazuje se model pozitivnog obrazovanja kao jedno od mogućih područja budućih istraživanja. To je okvir za primjenu pozitivnog obrazovanja na razini škole usmjeren na šest područja dobrobiti uključujući pozitivne emocije, pozitivnu uključenost, pozitivna postignuća, pozitivnu svrhu, pozitivne odnose i pozitivno zdravlje, s naglaskom na osobne snage.
PDF
