Europski srnjak (Capreolus capreolus L.) je prilagodljiv različitim uvjetima staništa i rasprostranjen je diljem Europe. Stoljetna šuma Białowieża područje je u umjerenoj zoni nizinske Europe te ...predstavlja stanište različitoj divljači. U svrhu ovog istraživanja, analizirani su morfometrijski parametri rogova europskih srnjaka odstrijeljenih u stoljetnoj šumi Białowieża od strane ruskog cara Nikole II. tijekom njegove vladavine (1894. – 1917.). Mjerene su i analizirane duljina lijevog roga, duljina desnog roga, opseg lijevog vijenca, opseg desnog vijenca, opseg lijevog roga, opseg desnog roga, duljina vrha prvog
i drugog paroška lijevog roga, duljina vrha prvog i drugog paroška desnog roga, unutarnji raspon. Rezultati su pokazali da su se tijekom carskog lova na europske srnjake u razdoblju od 1894. do 1917. u stoljetnoj šumi Białowieża lovile jedinke sličnih morfometrijskih karakteristika trofeja. Trofeji su u prosjeku bili okarakterizirani malo duljim lijevim rogom, jednoličnim opsegom roga, opsegom vijenaca, kao i vrlo sličnim duljinama vrhova parožaka.
Cilj rada je prikazati na primjeru Baranje, da razvoj rogovlja srnjaka ovisi o manjim područjima unutar šireg područja uzgoja te da se zbog raznih čimbenika, prije svega dobrote staništa, ne može ...očekivati ravnomjeran razvoj rogovlja u cijeloj Baranji. Područje istraživanja je podijeljeno na tri područja i 19 lokaliteta. Za istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih srnjaka u lovnom turizmu tijekom razdoblja od 1964. g. do 1991. g.Elementi korišteni za istraživanje su: masa rogovlja u gramima, CIC vrijednost, duljina grana u centimetrima te procjena ljepote rogovlja. Starost grla je procijenjena na temelju osam elemenata lubanje. Baranjsko podravlje (xsred = 280 g i 85 CIC točaka) se pokazalo kao područje sa najvećim brojem lokaliteta gdje su vrijednosti promatranih parametara rogovlja značajno veće u odnosu na područje Baranjskog podunavlja (xsred = 240 g i 77 CIC točaka) i šuma središnje Baranje(xsred = 254 g i 77 CIC točaka). Gospodarenje srnećom divljači potrebno je prilagoditi rezultatima koje postižu trofeji srnjaka. Baranjsko podravlje je područje gdje je isplativo čekati da srnjak ostari jer stanišni čimbenici dopuštaju dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s lokalitetima Medrović (xsred= 304 g i 91 CIC točka), Židopustara(xsred= 292 g i 88 CIC točaka), Prud (xsred = 292 g i 85 CIC točke),dok na lokalitetima Baranjskog podunavlja nije isplativo čekati srnjaka jer u 95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći. To su u prvom redu lokaliteti Bat-Siget (xsred = 219 g i 71 CIC točka), Siget (xsred = 234 g i 76 CIC točaka), Dvorac (xsred = 221 g i 72 CIC točke) i dr. Pravilnog rasta i pada vrijednosti trofeja tijekom starenja kod srnjaka nema, to nije potvrđeno niti na jednom istraživanom lokalitetu (masa rogovlja tizr= 0,153, p<0,05 / CIC vrijednost tizr= 0,111, p<0,05).
Istraživanje je provedeno na uzorcima interdigitalnih žlijezda srnjaka (Capreolus capreolus L.). Smještaj, morfološke osobitosti i sekrecija navedene žlijezde su detaljno opisani. žlijezda ima oblik ...vrećice s izvodnim kanalom. U njenom tkivu razlikuju se lojni acinusi holokrine sekrecije i tubularne klupčaste stanice apokrine sekrecije. Dlačni folikuli i znojne žlijezde nisu utvrđeni. Diferencijalnim bojenjem utvrđena je struktura žlijezde, a pomoću Sudan Black B metode prikazan je raspored lipida u žlijezdanim acinima.
Slučaj polidaktilije opisan je u srnjaka (Capreolus capreolus) dobi od 2 godine, odstrijeljenoga kod Našica u Hrvatskoj. Vizualnim pregledom te na osnovi rengenskih snimki, polidaktilija je utvrđena ...i opisana na tri noge. Na prednjoj i stražnjoj desnoj nozi utvrđena je duplikacija 2. prsta, a na stražnjoj lijevoj nozi pojava dodatne metatarzalne kosti s 3 prsta.