Gdje su izvori i koji su razlozi procesa povijesnog revizionizma koji se od devedesetih sve jače i češće pojavljuje u raznim europskih zemljama i koje bi mogle biti njegove posljedice na odnose ...između zemalja članica Europske unije? Kako spriječiti sukob oko interpretacije povijesti koji utječe na samu srž pojma europske konfederacije? Članak pokušava dati odgovor na ta pitanja polazeći od analize razloga krize antifašizma, kao i drugih političkih i kulturnih faktora koji su ukorijenjeni u događajima iz devedesetih te s kraja Hladnog rata i rušenja komunističkih režima u srednjoj i istočnoj Europi. Konkretno istraživanje odnosi se na slučaj Italije, gdje se “bitka sjećanja” i revizionizma vodi oko tzv. fojbi, istarskih kraških jama u kojima je stradalo nekoliko stotina Talijana za vrijeme ustanka u jesen 1943. godine. Tijekom zadnjih dvadeset godina taj povijesni događaj, o kojem skoro nitko ništa nije znao i koji je imao marginalnu ulogu u širem kontekstu talijanskog sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu, postao je povijesni mit sa svojim službenim “danom sjećanja”, uzdignutim na razinu Dana sjećanja na Holokaust. Budući da je 2007. godine upravo oko sjećanja na fojbe došlo do diplomatskog sukoba između predsjednikâ Italije i Hrvatske, Giorgia Napolitana i Stjepana Mesića, sukoba koji je kasnije riješen potpisivanjem sporazuma o povijesnom pomirenju između Italije, Hrvatske i Slovenije u Trstu 2010. godine, fojbe su predstavljale izvrstan primjer analize “rata” na području interpretacije povijesti koji se nedavno pojavio u više krajeva Europe i koji ugrožava međunarodne odnose, ali i stanja unutar pojedinih država.
Dva grada na istočnoj jadranskoj obali, Rijeka i Trst, međusobno udaljena tek 75 km, imaju vrlo sličnu povijest. Od dolaska Rimljana, Slavena, zatim vladavine Ostrogota i Franaka te višestoljetnoga ...suživota u Habsburškoj Monarhiji, njihova se kulturološka i jezična povijest neprestano isprepliće. Oba grada karakterizira multikulturalnost, a u njihovoj se kulturi i govorima isprepliću slavenski, romanski i germanski elementi. Unatoč supostojanju više jezika u Rijeci i Trstu, u ovome će radu pažnja biti usmjerena na mletački adstrat. Dakle, cilj nam je u ovome radu, nakon davanja kratkoga povijesnog pregleda te osnovnih podataka o mletačkim idiomima, popisati radove koji su se bavili tršćanskim i fijumanskim idiomom.
U radu se, na korpusu izmišljenih prezimena nadijevanih nahodima prihvaćenim u tršćanski orfanotrofij u godini 1839., ispituju jezično podrijetlo, raznovrsnost oblika i učestalost upotrebe/tvorbena ...plodnost sufikasa i posebnih jezičnih segmenata kojima su ona bila konstruirana. Navedena se obilježja sufikasa i završnih segmenata koji su bili upotrebljavani za konstrukciju prezimena promatraju u okvirima jezične, nacionalne i konfesijske heterogenosti grada Trsta u XIX. stoljeću.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Pilonov komentar: Vrtnarstvo: Okoličanke prodajajo cvetje v Trstu na trgu.- All metadata published by Europeana are available free ...of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public ...Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Tina Gunzek (Borštnikova nagrada za mlado igralko za vlogo Dekleta v uprizoritvi Vaje za tesnobo v izvedbi SSG Trst)- All metadata ...published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Tina Gunzek (Borštnikova nagrada za mlado igralko za vlogo Dekleta v uprizoritvi Vaje za tesnobo v izvedbi SSG Trst)- All metadata ...published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Problematika odabira optimalnog rješenja smještaja trase infrastrukturnih objekata prisutna je u većini razvijenih država. Pritom je primarni problem prepoznavanja i objektivnog sagledavanja svih ...utjecajnih čimbenika. Cilj je ovoga rada pokazati kako se primjenom metode višekriterijske analize mogu dobiti zaključci vezani za vrednovanje i izbor odgovarajuće trase željezničke pruge pri postupku planiranja i projektiranja. U radu se daje pregled mogućeg sagledavanja i vrednovanja varijantnih rješenja trasa željezničke pruge. Za ostvarenje cilja istraživanja postavljen je model odabira optimalne trase željezničke pruge primjenom višekriterijske analize. Predloženi teoretski model primijenjen je za odabir željezničke trase koja povezuje Rijeku, Kopar i Trst.
Potreba da se u Istri sagradi psihijatrijska bolnica za oboljele osobe na poluotoku bila je prisutna već na početku XIX. stoljeća. Ovaj rad sadrži pregled stavova koje su izrazili savjetnici ...Zemaljskog odbora Istre u drugoj polovici XIX. stoljeća. Počevši od stavova zauzetih na sjednici od 15. ožujka 1864., u eseju je prikazan put Zemaljskog odbora u odnosu na izgradnju umobolnice – od pretpostavke podizanja nove bolnice na području Monte Ghira do stvarne izgradnje Provincijske bolnice Santorio Santorio (postojeće) na brdu Sv. Mihovila u Puli. Navode se i razlozi zbog kojih su savjetnici odustali od izgradnje psihijatrijske ustanove u Istri u korist doma za oboljele u sklopu tršćanskoga bolničkog kompleksa, gdje su mnogi istarski pacijenti našli smještaj već od kraja XVIII. stoljeća pa do kraja Drugoga svjetskog rata. Tijekom vladavine Habsburške Monarhije još su brojni drugi gradovi ondašnjega Carstva prihvaćali duševne bolesnike iz Istre, o čijim je tužnim i mučnim prilikama izvijestio Matteo Campitelli u svome dirljivom govoru na sjednici Istarskog pokrajinskog sabora 1886. godine.