V Ilirski Bistrici, točneje v Trnovem, v današnji Gregorčičevi ulici št. 19 je Maks ZIRMANN v štiridesetih letih prejšnjega stoletja imel svoj fotoatelje, ob njem pa še papirnico (Cartolerijo). O ...njegovem delu je malo znanega. Njegov brat Jakob ZIRMANN je imel fotografski ateje v Postojni. Njegovi dediči v Postojni še danes nadaljujejo fotografsko tradicijo.Maks Zirmann je pri odpiranju ateljeja v Ilirski Bistrici sledil bratovim izkušnjam računajoč na številno vojaštvo, ki je napolnilo nove vojašnice tudi na Bistriškem pa tudi na turistične obiske v bližnji Opatiji.Fotografski atelje je imel na vrhu Brinškovega klanca v pritličju velike Severjeve stavbe z velikim napisom »FOTO LUCE M. ZIRMAN.« Spredaj je ob vhodu v atelje imel še veliko izložbeno okno z reklamnimi fotografijami.Osnovnošolci, ki smo tod hodili mimo smo kmalu odkrili, da so velika lesena vrata v zadnjem delu stavbe odprta in že smo pokukali kaj je na drugi strani. Fotografskega ateljeja tam že dolgo ni bilo več pač pa nas je presenetila velika količina fotografskih steklenih plošč postavljenih po koncu v dolžini kar nekaj metrov in nad njimi še ena ali dve vrsti.Naš sosed Andrej Debevec nam je pokazal, da se da z ozolit papirjem tudi dobiti pozitivno sliko. Bilo je zanimivo. Tekali smo na sonce s steklenimi ploščami na katere smo po »strokovnih navodilih« s ščipalko pritrdili ozolit papir, počakali smo nekaj minut in že smo dobili skromno sliko. Pred dvajsetimi leti so Severjevi pospravili te skladiščne prostore in novi lastnik mi je za spomin odstopil nekaj deset steklenih fotografskih plošč. Čeprav ne vemo kdo so na sliki, pa je vseeno na njih del domače fotografske preteklosti, da o ostalih vidikih fotografije niti ne govorimo!Na sliki: Skupina izletnikov, verjetno v Opatiji konec štiridesetih let. Foto Maks Zirmann(333/vč)
Information:
The complete programme has a running time of 00:04:14.
Short documentary about the 1989 Revolution and soviet tourists. Interview with Dr. Cristian Troncota .
Original language summary:
...Scurt documentar despre Revolutia din 1989 si despre turistii sovietici. Interviu cu Dr. Cristian Troncota.
Information:
The complete programme has a running time of 00:04:14.
Internetsko bankarstvo omogućava korisniku provođenje financijskih transakcija putem Interneta. Internetsko bankarstvo naziva se i online bankarstvom ili web bankarstvom. Internetsko bankarstvo ...omogućava korisnicima gotovo svaku uslugu koja je tradicionalno dostupna u lokalnoj podružnici, uključujući depozite, transakcije i internetsko plaćanje računa. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati zadovoljstvo međunarodnih turista uslugama internetskog bankarstva u Bangladešu. Rad istražuje zadovoljstvo turista dimenzijama učinkovitosti, dimenzijama odziva, dimenzijama dostupnosti sustava, dimenzijama privatnosti, dimenzijama ispunjenja, dimenzijama kompenzacije i dimenzijama kontakta. Podaci su prikupljeni na uzorku od 176 međunarodnih posjetitelja Bangladeša korištenjem metode namjernog uzorkovanja i prilagodbom metode ankete koja se sastoji od strukturiranog upitnika temeljenog na webu. Rezultati istraživanja sugeriraju da su dimenzije učinkovitosti, dimenzije dostupnosti sustava, dimenzije privatnosti i dimenzije ispunjenja najvažniji aspekti koji značajno utječu na zadovoljstvo međunarodnih turista uslugama internetskog bankarstva. Studija također navodi da dimenzije odziva, dimenzije kompenzacije i dimenzije kontakta ne igraju važnu ulogu u zadovoljstvu međunarodnih turista. To ima implikacije za marketinške stručnjake bankovnih usluga u pogledu učinkovitog dizajna strategije marketinga usluga za zadovoljstvo međunarodnih turista u kontekstu usluga internetskog bankarstva u Bangladešu.
Sequences filmed in the mountain resort Poiana Brasov in Brasov county. Images of the resort with tourists, lodges, handicrafts.
Original language summary:
Secvente filmate in statiunea montana ...Poiana Brasov din judetul Brasov. Imagini din statiune cu turisti, cabane, obiecte de artizanat.
Odgovoran odnos lokalne zajednice prema prirodnoj i kulturnoj
baštini temeljna je pretpostavka održivog razvoja turizma. Negativne ekološke posljedice masovnog turizma utjecale su na promjene ...turističkih potreba (Mueller, 2004.), stoga “novi turisti” (Tomić-Koludrović; Petrić, 2007.) ne žele biti dio masovnosti, obrazovani su , informirani, kreativni, žele otkrivati i sudjelovati u autentičnoj lokalnoj sredini pa posjećuju ruralne sredine koje nisu bile izložene
velikim turističkim intervencijama (Urry, 2002.). U Starigradu je turizam dominantna gospodarska djelatnost a njegov intenzivniji razvoj započinje 1970-ih kao masovni sezonski turizam temeljen isključivo na vrijednostima prirodnog okoliša. Vremenom vrijednosti lokalne kulturne baštine postaju važan element turističke atraktivnosti kojom se upotpunjuje primarna ponuda sunca i mora. Rad se temelji
na rezultatima istraživanja, provedenog krajem 2012. i početkom 2013.godine, a iz kojih je vidljivo da kulturna baština, valorizirana kao turistički resurs, jača senzibiliziranost lokalne zajednice prema prepoznavanju i očuvanju lokalne tradicionalne materijalne i nematerijalne baštine. Novom turističkom ponudom
smanjuju se negativne posljedice sezonalnosti. Time su stvorene pretpostavke za budući razvoj odgovornog turizma u kojem su i turisti i lokalno stanovništvo odgovorni kako prema prirodnim, tako i prema kulturnim vrijednostima okoliša.
Austrijski turisti sa 11% učešća zauzimaju peto mjesto u ukupnom broju stranih turista u Hrvatskoj. U članku se istražuje ovaj segment hrvatskog turizma odnosno udio Hrvatske na austrijskom emitivnom ...turističkom tržištu, najhitniji motivi putovanja, vrijeme putovanja,
demografska i socio-ekonomska struktura turista (dob, obrazovanje, zaposlenost), organizacijske forme putovanja austrijskih turista, izbor prijevoznih sredstava te potrošnja austrijskih turista u Hrvatskoj. Podaci o austrijskim turistima u Hrvatskoj uspoređuju se sa srednjim vrijednostima austrijskih stranih turista kao i s podacima austrijskih turista u Italiji, jednoj od glavnih konkurenata Hrvatske.
U članku se na kraju daju prijedlozi za postizanje većeg uspjeha hrvatskog turizma na austrijskom turističkom tržištu.
Prikazujemo uzroke smrti kod stranih turista koji su se dogodili za vrijeme njihovog boravka na ljetnjim godišnjim odmorima u Istarskoj županiji u vremenu od svibnja do rujna u posljednjih pet ...godinaCilj ove studije bila je istražiti pojavnost najčešćih uzroka smrti među stranim turistima tijekom ljetnih mjeseci.Podaci o smrti uzeti su iz arhiva Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli. Primjenjena je retrospektivna metoda analize podataka u odnosu na podatke o uzrocima smrti, spol i starost umrlih turista.Rezultati: Srčani udar bio je vodećim uzrokom smrti jer se dogodio kod 126 od 322 umrlih turista što je 39 % od svih umrlih turista. Najveći broj umrlih (n = 31) zabilježen je 2002. godine. Od toga broja 27 osoba je umrlo zbog srčanog udara, 14 od njih u starosti od 65 do 74 godine. Srčani udar zabilježen je šest puta češće kod muškaraca nego kod žena. Udio stranih turista umrlih od srčanog udara pokazuje oscilacije između 47% u 2000. do 30% u 2003. godini. Utapljanje je drugi uzrok smrti po učestalosti s 10,5% od svih smrti. Od 34 žrtava utapljanja zabilježeno je da su se muškarci tri puta češće utapljali nego žene. Kronične ishemične srčane bolesti uzrokovale su 8% smrti, iznenadna srčana smrt 4%, a moždani udar 3% smrti kod stranih turista.Zaključak: Vodeći uzroci smrti kod stranih turista bili su srčani udar i utapljanje. Zbog visoke prosječne starosne dobi utopljenika, javlja se sumnja da li je utapljanje bilo stvarnim razlogom smrti u svim registriranim slučajevima. Sve ovo navodi nas na potrebu, da naše turiste treba prethodno informirati o mogućim zdravstvenim opasnostima i rizicima koje ih mogu očekivati za vrijeme njihovog odmora.
Turistički promet iz nekih regija prema određenim destinacijama pokazuje iznenađujuće veliku povijesnu postojanost usprkos dubokim promjenama u turizmu, turističkoj i prometnoj infrastrukturi i ...turističkim trendovima. To se može objasniti geografskom blizinom, komplementarnošću pogodnosti za odmor, sličnošću jezika, kulturnim afinitetom itd. Jedan od iznenađujućih primjera je "povratak" čeških turista na hrvatski Jadran. Posebnost u ovom slučaju je u tome da se tradicionalni dolazak regenerirao nakon četiri desetljeća gotovo potpunog prekida uzrokovanog sveopćom političkom situacijom "hladnog rata" i "željezne zavjese".
Česi, u prvom redu stanovnici Praga i drugih urbanih centara bili su u velikom broju česti gosti turističkih mjesta (toplica) na sjevernoj hrvatskoj obali prije Prvog svjetskog rata. Baška na Krku zapravo duguje razvoj u turističko mjesto češkom ulaganju i Emilu Gristlichu, publicisti iz Praga, koji je tu uspostavio prvu turističku inicijativu. Godine 1910. mjesto se zvanično nazivalo "Hrvatsko-češko kupalište i lječilišno mjesto", a tri od četiri gosta bila su iz čeških zemalja (Seršić, 1994:83). Ali, bilo je i drugih "čeških kupališta".
Između dva rata dolazak Čeha bio je znatno smanjen iako još uvijek značajan. Čak u Opatiji, iako u to vrijeme pod talijanskom administracijom, 1929., Češki su gosti bili drugi poslije njemačkih turista. Opatijski su hoteli ugostili više čeških turista nego turista iz Austrije ili čak iz Italije (Statistica delle stazioni di cura ... 1929.).
Za vrijeme komunističkog razdoblja promet turista iz Češke mijenjao se (padao i rastao) u skladu s oscilacijama političke liberalizacije i stege, između brojeva blizu nule u godina 1940-im, 1950-im i ranim 1960-im, i relativno visokih brojeva u kasnijim 1960-im (Praško proljeće) i sredinom 1980-ih.
Ali odmah nakon pada komunizma, 1989., promet čehoslovačkih (sada uglavnom Čeha) turista prema hrvatskoj obali značajno se povećao korištenjem prednosti (zbog rata u Sloveniji i Hrvatskoj), niskih cijena i vrlo pogodnih smještajnih usluga. Godine 1994. turisti iz Češke Republike bili su na najvišem mjestu stranih noćenja (Croatian Tourist Figures 1995:24). Već u 1992. godini češki su turisti ostvarili relativnu i apsolutnu većinu stranih turističkih noćenja u 14 mjesta koja su statistički obrađena (Promet turista u primorskim općinama, 1992, 1993). Među njima bili su: Baška, Krk, Njivice, Rabac, Rab, Kampor i Medveja.
Sredinom 19. stoljeća bilježe se prva putovanja s motivom kušanja vina. Sve do danas taj motiv je prisutan u svijesti
potrošača. Razvojem vinskog turizma s raznolikom turističkom ponudom ...zadovoljavaju se motivi vinskih turista koji su
usmjereni na kušaonice, upoznavanje lokalne kulture i tradicije, edukacije u vinskom pogledu te naposljetku stvaranje
novih iskustava. Turistička ponuda u kontekstu vinskog turizma podrazumijeva i vinske manifestacije koje nastoje stvoriti
integriranu turističku ponudu ruralne destinacije. Vinske manifestacije prikazuju kulturu vinogradarstva i podrumarstva
kroz zabavne sadržaje koji nastoje potaknuti turista na određene aktivnosti kao što su berbe grožđa, šetnju, edukaciju...
Cilj rada je analizirati vinske manifestacije na području Slavonije, turističke regije u Republici Hrvatskoj koja je poznata
po brojnim sortama vina od kojih se najviše ističe Graševina. Analiza je obuhvatila ukupno 5 županija, a prikazuje brojnost
manifestacija, njihove sažete opise, učestalost odvijanja, trajanje i period u godini kada se odvijaju te otvorenost ili pak
ograničenost za posjetitelje.
