Hrvatska nastava u inozemstvu poistovjećuje se s njegovanjem hrvatskoga jezika i kulturne baštine, ali i kao važna poveznica za djecu i mlade osobe hrvatskih iseljenika s domovinom. S obzirom na ...mnoge specifičnosti hrvatske nastave u inozemstvu, učiteljima se, nerijetko, događaju mnogi izazovi koji utječu na njezino uspješno osmišljavanje, organiziranje i provođenje. Stoga je cilj ovoga rada bio istražiti kojim bi sadržajima trebalo unaprijediti programe edukacije učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno koje kompetencije učitelji smatraju da bi još trebali steći kako bi bili pripremljeni za sve specifičnosti takvoga načina rada. Stavovi učitelja ispitani su metodom ankete posredstvom alata Google Forms. Anketu je ispunio 61 učitelj, što je 63 % od ukupnog broja učitelja koji izvode hrvatsku nastavu u inozemstvu u 17 država svijeta. Rezultati dobiveni kvalitativnom analizom upućuju da se učitelji hrvatske nastave u inozemstvu susreću s administrativnima, komunikacijskima, organizacijskima i stručno-pedagoškim problemima te s problemima u poznavanju jezika i obrazovnog sustava zemalja primateljica. Pored toga rezultati istraživanja upućuju na potrebu dodatnog usavršavanja učitelja hrvatske nastave u inozemstvu te dodatne smjernice za unaprjeđenje hrvatske nastave u inozemstvu.
Temeljni koncept na kojem počiva učiteljev profesionalni razvoj je profesionalno učenje kao cjeloživotan, otvoren, dinamičan i trajan proces različitih oblika formalnog, neformalnog i informalnog ...učenja. Istraživanja su dugo vremena bila usmjerena na područje formalnog obrazovanja, odnosno institucionalno organizirano učenje. Razvojem koncepta cjeloživotnog učenja u fokus ulaze i drugi oblici obrazovanja i učenja. Različiti modeli i varijacije neformalnog i informalnog učenja međusobno se u mnogim dijelovima isprepliću, a cilj je ovog istraživanja bio utvrđivanje koji su od tih oblika najzastupljeniji u profesionalnom razvoju učitelja razredne nastave. Na uzorku od 506 ispitanika Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđeno je da učitelji najučestalijim oblicima procjenjuju suradnju s drugim učiteljima u školi, neformalne razgovore s kolegama sustručnjacima, sudjelovanje na tečajevima, radionicama ili seminarima izvan škole, ŽSV-a te praćenje medija. Najmanje je zastupljeno sudjelovanje u međuškolskim/međunarodnim projektima i volontiranje. U nekim oblicima neformalnog i informalnog učenja također je utvrđena statistički značajna razlika s obzirom na godine učiteljskog staža i vrstu inicijalnog obrazovanja.
The fundamental concept behind teacher’s professional development is professional learning as a lifelong, open, dynamic and durable/permanent process of various forms of formal, non-formal and informal learning. For a long time, researches have been focused on the area of formal education, in other words institutionally organized learning. With the development of the lifelong learning, other forms of education and learning also come into focus. Various models and variations of non-formal and informal learning mutually intertwine in many parts, and the aim of this research was to determine which of these forms are the most represented in the professional development of class teachers. It has been determined, on a sample of 506 respondents from Varaždin, Međimurje, Koprivničko-Križevačka and Bjelovarkso-Bilogorska County that teachers evaluate, as the most frequent forms – co-operation with other school teachers, informal conversations with fellow professionals, participation in courses, workshops or seminars outside the school, county assemblies and media monitoring. The least represented is participation in intercultural / international projects and volunteering. It has also been determined, in some forms of non-formal and informal learning, statistically significant difference in terms of teacher’s years of service and the type of initial education.
V prispevku avtorica analizira pedagoško prakso študentov prve generacije pedagoškega študija francoščine na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani. Uporabljena instrumenta sta dva dela pedagoške ...mape - vprašalnik za študente in končna refleksija. V študijskem letu 2014/15 je pedagoško prakso opravilo vseh 12 študentov pedagoške smeri. Iz analize vprašalnikov in refleksij je razbrati, da so bili z opravljeno prakso večinoma zadovoljni, pokazale pa so se tudi pomanjkljivosti, ki jih bomo v bodoče skušali popraviti. Avtorica opozarja tudi na nekatere pomanjkljivosti na sistemski ravni.
In this article, we will discuss the case of fair and inclusive schools that are considerate of the specific and unique needs of their pupils and offer quality education for all. We will highlight ...the most important indicators of inclusive education and focus on research that confirms the importance of the teachers’ willingness to establish good interpersonal relationships with their pupils. In the empirical section, we will introduce the results of our qualitative study. Based on interviews conducted with 20 mothers and 20 primary school pupils in two Slovene Roma settlements, we explored how pupils and their mothers perceive teachers’ attitudes towards Roma children. Our findings were very promising, for they showed that the interviewed pupils and their mothers had a positive experience with the teachers and their pedagogical work with Roma children. However, we should not ignore the few cases that pointed to ethnic discrimination towards Roma pupils.
Mobilno učenje ili m-učenje omogućuje moderan način podrške procesima učenja putem mobilnih uređaja. Jedan od načina realizacije m-učenja je primjena BYOD modela na nastavi, prema kojem učitelji ...uglavnom iskazuju negativan stav smatrajući da korištenje mobitela u obrazovanju bitno ne pridonosi kvaliteti nastavnog procesa. Istraživanje za potrebe ovog rada provedeno je u ožujku školske godine 2018./2019., na uzorku od 401 učenika predmetne nastave I. i III. OŠ Varaždin. Cilj je bio ispitati stavove i preferencije učenika osnovnih škola o korištenju mobitela u sklopu nastavnog procesa te postoji li razlika u percepciji učenika osnovnih i srednjih škola o dopuštenju da donose vlastite uređaje za aktivnosti povezane sa školom. Rezultati istraživanja pokazuju da čak 65,69% učenika tvrdi da im je nastava zanimljivija kada smiju koristiti svoj mobilni uređaj, a 70,38% ispitanika želi da više učitelja primjenjuje BYOD model na nastavi. Također, rezultati pokazuju i da se u svojim razmišljanjima o dopuštenju da donose vlastite uređaje za aktivnosti povezane sa školom ne razlikuju značajno od učenika srednjih škola.
V prispevku predstavljamo teorije poučevanja in pedagoške prakse z vključevanjem IKT. Digitalna kompetenca je eden ključnih dejavnikov, ki vpliva na to, ali bodo učitelji pri svojem poučevanju ...uporabljali IKT ali ne. Da bi odgovorili na raziskovalno vprašanje, kako različni dejavniki vplivajo na integracijo IKT pri poučevanju, smo uporabili podatke študije ICILS 2013.
Postoji niz mjernih instrumenata kojima se ispituju različiti aspekti korištenja informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u edukativne svrhe. Međutim, konstruktna valjanost tih instrumenata često ...se ne provjerava pa njihova primjena nije uvijek prikladna. Cilj ovoga istraživanja jest provjeriti konstruktnu valjanost upitnika kojim se ispituju tehnički i socio-psihološki čimbenici koji utječu na načine i učestalost korištenja ICT-om u nastavi na uzorku hrvatskih učitelja u osnovnim školama u gradu Zagrebu (N=413). Konstruktna valjanost instrumenta dokazana je na temelju faktorske analize koja je rezultirala s četiri faktora visoke pouzdanosti koje je lako interpretirati.
Tijekom posljednjih nekoliko godina koncept igrifikacije
je, zbog svog utjecaja na motivaciju i angažman učenika, privukao veliku pažnju znanstvenika i učitelja. Ovaj obrazovni pristup, koji ...uključuje mehanike igara koje se primjenjuju u nastavnom radu, uglavnom je istražen u kontekstu visokog obrazovanja dok su istraživanja povezana
s nižim razinama obrazovanja rijetka. U radu su prikazani rezultati anketnog istraživanja provedenog među 124 učitelja iz tri osnovne i dvije srednje škole u Hrvatskoj. Učitelji su ispitivani o korištenju igrifikacije u svom nastavnom radu kao i o stavovima prema igrifikaciji općenito. Rezultati istraživanja daju uvid u profile učitelja koji koriste ili ne koriste igrifikaciju u realizaciji nastave te identificiraju mehanike i aplikacije koje se koriste. Prikazana su mišljenja učitelja o tome koji su razlozi za (ne)uvođenje igrifikacije u
nastavu. Prema rezultatima istraživanja moguće je zaključiti kako je manje od polovine ispitanika upoznato s konceptom igrifikacije, te ga primjenjuje u svom radu. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina učitelja upoznala s konceptom igrifikacije na osobnu inicijativu. Bodovi, zadaci i priče su mehanike igrifikacije koje ispitanici najčešće
primjenjuju u svom radu. Predmeti u kojima ispitanici najčešće koriste igrifikaciju su matematika, hrvatski jezik te strani jezici. Također, ispitanici se u visokom postotku slažu s učincima i utjecajima igrifikacije na motivaciju te angažman učenika, koji predstavljaju prednosti igrifikacije. Kao razloge za nekorištenje igrifikacije ispitanici navode nedostatak vremena i formalne razloge, dok kao razloge
za korištenje igrifikacije navode povećanje motivacije i angažmana učenika, što je zapravo i cilj koncepta igrifikacije.
During the past several years a concept of gamification has drawn much attention among researchers and teachers due to its benefits related to motivation and engagement of learners. While this educational approach, that incorporates game mechanics into the teacher’s class, is mainly explored in higher education settings, the researches about gamification
at lower levels of education are sparse. This paper provides the findings of the survey conducted among 124 teachers employed at three primary and two secondary schools in Croatia about the usage of gamification as well as attitudes towards gamification in general. The research results give insights into the profiles of the teachers who use
or do not use gamification during their classes, and identify gamification mechanics and applications they employ. Teachers’ opinions about the gamification and the reasons for (not) introducing it into the class are
also presented. According to the research results, it is possible to conclude that less than half of the respondents were familiar with the concept of gamification and that they applied it in their work. The research results show that most of the teachers got acknowledged with the concept of gamification on a personal initiative. Points, quests and
storylines are the mechanics of gamification that the respondents most often applied in their work. Courses in which respondents the most frequently applied gamification were the mathematics, Croatian language and foreign languages. Also, the respondents in high percentage agreed with the effects and impacts of gamification on motivation and engagement of students, which represent the benefits of gamification. The lack of time and formal reasons were indicated as the reasons for non-usage of gamification, while motivation and engagement were set out as reasons for the usage of gamification.
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati povezanost pristupa poučavanju sa
samoefikasnosti, zadovoljstvom životom i poslom učitelja te u kojoj mjeri učitelji u osnovnoj školi doživljavaju pozitivne i ...negativne emocije. U istraživanju je sudjelovalo 254 učitelja iz osam zagrebačkih osnovnih škola. Rezultati su pokazali značajne povezanosti između pristupa poučavanja i dimenzija samoefikasnosti učitelja (angažiranost, strategije poučavanja, upravljanje razredom). Zadovoljstvo poslom značajno je povezano sa zadovoljstvom životom i pozitivnim emocijama. Negativne emocije značajno su negativno povezane sa zadovoljstvom poslom
i životom. Učitelji koji imaju pristup poučavanja usmjeren na učenika statistički se značajno razlikuju od učitelja s pristupom usmjerenim na učitelja u dimenziji samoefikasnosti (strategije poučavanja) te češće doživljavaju pozitivne emocije: zainteresiranost, uzbuđenost i pozornost. Učitelji razredne nastave pokazali su veću angažiranost u odnosu na učitelje predmetne nastave. Učitelji s više od deset godina radnog iskustva statistički se značajno razlikuju od učitelja s manje godina radnoga iskustva u pristupima poučavanju i samoefikasnosti te češće doživljavaju ponos i budnost. S druge strane, učitelji s deset i manje od deset godina radnoga iskustva češće se osjećaju prestrašeno.
The aim of this study was to examine the relationship between approaches to teaching, teacher self-efficacy, life and job satisfaction and emotions. The study included 254 teachers from eight elementary schools in Zagreb. The results showed significant correlations between approaches to teaching and all three dimension of teacher self-efficacy (engagement, teaching strategies, classroom management). Job satisfaction is significantly related to the life satisfaction and positive emotions. Negative emotions are negatively related to life as well as job satisfaction. Teachers with student-centered approach, compared with those teacher-centered, have a higher self-efficacy (in the dimension teaching strategy) and are more likely to experience positive emotions: interest, excitement, and attention. Lower grades teachers demonstrated greater engagement than higher grades teachers. Teachers with more than ten years of work, compared with those less experienced, have a higher student-centered approach and a higher teacher-centered approach and are more likely to experience pride and vigilance. On the other hand, teachers with ten or less than ten years of working experience are more frightened.
Analizom sadržaja prvoga osječkog časopisa za djecu i mladež Milodarke, cilj je ovo- ga rada bio identificirati, kategorizirati i opisati odgojne vrijednosti promicane u ča- sopisu. Časopis za djecu ...i mladež Milodarke ‒ list za hrvatsku mladež sa slikama poči- nje izlaziti u jesen 1913. godine, a prestaje u proljeće 1914. godine. Časopis je tiskan u pet brojeva, a pokrenut je kako bi djeca i mladež s područja grada Osijeka i tadašnjeg prostora Slavonije imala primjereno odgojno i obrazovno štivo. U radu prevladava povijesna analiza sadržaja s udjelom kvantitativne analize. Kvantitativnom analizom utvrđen je opseg zastupljenosti elemenata dječje književnosti unutar časopisa i opseg utvrđenih odgojnih vrijednosti, a sadržajnom su analizom identificirane i opisane prepoznate odgojne vrijednosti unutar interpretiranih tekstova časopisa. Analizom smo utvrdili da su od dječjih književnih elemenata najviše zastupljene pjesme, zatim slijede pripovijesti i na kraju pouke. Sadržajnom smo analizom utvrdili da se najvi- še promoviraju odgojne vrijednosti iz kategorije obilježja osobnosti poput praved- nosti, poštivanja odraslih, požrtvovnosti, mudrosti, ponosa, odanosti, snalažljivosti i poštenja. Zatim slijede odgojne vrijednosti iz kategorije univerzalnih vrijednosti, obiteljskih vrijednosti i religijskih vrijednosti. U analiziranim tekstovima časopisa za djecu i mladež Milodarke pronalaze se odgojne vrijednosti koje nam pokazuju da su se latentnim poučavanjem mogla stjecati sustavna znanja te razvijati osobnost djece i mladeži na prostorima tadašnjeg Osijeka i Slavonije.
PDF
