U radu se smrt i umiranje ne promatra kao jednostavne biologijske činjenice, nego kao izvorne filozofijske probleme, prvenstveno etičke i ontologijske. Platonova i Aristotelova filozofska misao se, ...dakle, nije toliko usmjeravala na biologijsko pitanje smrti, već je sva bila angažirana u modusu istraživanja onoga što se naziva stanjem smrti. Biologija smrt poima u koordinatama određivanja ne-života ili utvrđivanja kriterija smrti organizma, kao i istraživanje procesa starenja organizma. Filozofijski pristup smrti pretpostavlja navedene dvije biologijske komponente, da bi u refleksiji stanja smrti, kao hermeneutičke pozicije, otkrio mnoga pitanja i nudio principe za najrazličitije moralne prijepore vezane uz ovu problematiku.
Posljednjih se godina, nemoćnošću medicine da djelotvorno odgovori na sve veći broj smrtonosnih ishoda bolesti, javlja snažna potreba za uspostavom palijativne medicine, pokreta hospicija i ...terapeutske primjene duhovne skrbi, kako bi se bolesnicima s progresivnim neizlječivim bolestima omogućilo holističko ublažavanje tjelesne boli i psihološke patnje medicinskom i duhovnom skrbi, kojima bi se poboljšala preostala kvaliteta života i omogućilo dostojanstveno umiranje. S tim ciljem, ovaj članak opisuje osnovne značajke, organizacijske oblike, zakonodavne okvire, potrebu uspostave i pristup palijativne medicine uvažavajući medicinske i duhovne potrebe terminalnih bolesnika.
Filozofirati o umiranju Harteloh, Peter
Synthesis philosophica,
06/2021, Letnik:
36, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Jedan je od osnivača filozofijske prakse, Pierre Hadot, odredio takvu praksu kao duhovnu vježbu učenja kako pisati, čitati, živjeti i umrijeti. U ovom se radu želim usmjeriti na umiranje. Kako ...filozofirati o smrti? Pristupit ću ovom pitanju sa stajališta filozofijskog savjetnika koji se s tim pitanjem susreće tijekom savjetovanja i dat ću nekoliko primjera takvog savjetovanja. Približit ću se temi u skladu s drevnom stoičkom tradicijom i razlikovati fiziku, logiku i etiku umiranja. Činjenice će ograničiti i odrediti prikladni oblik (logika) i sadržaj (etika) filozofiranja tijekom savjetovanja. Argumentirat ću da možemo i trebamo razviti stav prikladan našoj smrti. Filozofijsko savjetovanje može pomoći u razvoju takvog stava.
Hospicijski pokret u Americi oblikovalo je nekoliko ključnih činitelja koji su zajednički stvorili jedinstven i djelotvoran hospicijski model, ali također i model koji je ograničen u kreativnosti i ...opsegu glede zadovoljavanja budućih promjenjivih potreba vezanih za umiranje u Americi. Hospicijski model, temeljen na kućnoj njezi, omogućio je ubrzani rast hospicijskih usluga i troškova diljem Amerike. Želja za deinstitucionalizacijom skrbi umirućih osoba i pružanjem holističke skrbi i potpore oblikovala je kulturu hospicijske skrbi. Također, početni katalizator za razvoj programa činilo je uključivanje federalnog financiranja njege. Međutim, te iste odredbe osujetile su hospicijski razvoj stvaranjem programskih destimulacija, što također uključuje ograničavanje njege osoba za koje se prognozira da im je preostalo najviše šest mjeseci života. Kratki boravak u hospiciju donekle je rezultat našeg kulturološkog pristupa o potpunom iskorištavanju tehnologije bez obzira na popratne troškove. Američka dihotomija između njege i liječenja ističe takvu potrebu za njegom pri kraju života koja podržava prijelaz od primarne liječničke k primarnoj palijativnoj skrbi. Ono što moramo svakako prepoznati je da ovo dvoje mora egzistirati zajedno kako bi se djelotvorno skrbilo o smrtno bolesnim pacijentima, dok se približavaju kraju života.
U ovom članku želimo povezati osobnu svijest o smrtnosti, umiranju i smrti s društvenom brigom, osposobljenošću i ljubavlju društva za umiruće, koje bi trebale pomoći umirućima u procesu “otpuštanja” ...života. Hospicij i palijativna skrb (HPS) program je koji se razvio iz ove međusobne povezanosti, ovisnosti. HPS-program preuzima aktivnu ulogu u oblikovanju zajedničkih i osobnih vrednota vezanih uz smrt i umiranje. Upotrebljavajući referentni okvir kognitivne prakse, pokazat ćemo da su ove vrednote oblikovane u društvenom životu preko stvarnih situacija i događaja, izraslih kroz hospicijski timski rad s pacijentima, obiteljima i društvenim službama. Hospicijski program se razvija kroz iskustveno učenje koje se događa u socijalnoj interakciji koja uključuje ne samo profesionalce, pacijente i obitelji već i širu zajednicu. Tko može bolje nego hospicijski tim brinuti o zaštiti društvene svijesti o specifičnim potrebama smrtnobolesnih i umirućih osoba, ili prepoznati potrebu za podrškom obitelji i prijateljima umirućih? Neki od zaista predanih liječnika imaju bogatstvo praktičnog znanja i primijenjenog istraživanja te su spremni dijeliti to s drugima. Odgovorni za profesionalno obrazovanje trebaju inicirati promjene u srednjoškolskom, dodiplomskom i permanentnom obrazovanju, kako bi prenijeli ovu mudrost u sustavno javno obrazovanje, kao i uključili ne samo profesionalni tretman i principe timskog rada nego i vještine koje izgrađuju zajednicu.
CILJ: Sagledati epidemiološke karakteristike malignih bolesti u Severnobačkom okrugu za period 2006─2010. godine i analizirati trend u oboljevanju i umiranju za pet vodećih lokalizacija kod ...muškaraca i žena. METODOLOGIJA: U radu je primenjen deskriptivno-epidemiološki metod. Kao izvor podataka o oboljevanju i umiranju korišćeni su podaci Registra za rak Zavoda za javno zdravlje u Subotici. Registar je formiran 2006. godine decentralizacijom Republičkog registra za rak. REZULTATI: Muškarci su u celom posmatranom periodu češće oboljevali od malignih bolesti nego žene. Muškaraci su najčešće oboljevali od raka pluća i bronha (trećina svih malignih bolesti kod muškaraca), kolona i rektuma, prostate, mokraćne bešike i pankreasa. Žene su najčešće oboljevale od raka dojke (četvrtina svih malignih bolesti kod žena). Na drugom mestu po učestalosti se našao rak kolona i rektuma, a na trećem rak pluća i bronha. Potom slede rak grlića materice i jajnika. Muškarci su najviše umirali od raka pluća i bronha (trećina umrlih muškaraca od malignih bolesti), a žene od raka dojke. Beleži se blagi porast žena umrlih od raka pluća i raka debelog creva. ZAKLJUčAK: Učestalost oboljevanja od svih malignih bolesti u periodu 2006─2010. godine je niža u odnosu na evropski region. Broj umrlih od raka svih lokalizacija je u porastu i te vrednosti su u samom vrhu onih iz evropskog regiona.
U radu se etnografijom pojedinačnog – analizom iskustva umirućih roditelja i vlastita iskustva proživljenoga tijekom njihova umiranja – otvaraju neka pitanja suvremenog odnosa prema bolesti, smrti, ...liječenju i brizi za bolesnike. U okrilju antropološke, povijesne i psihološke literature autorica promišlja kulturno konstruirane percepcije, predloške i emocije vezane uz neke bolesti (karcinom) i pitanje bolesnika kao bliskog Drugog unutar obitelji, ali otvara i neka relevantna pitanja iz sfere medicinskoga, pa i općedruštvenoga tretmana bolesnika i umirućih ljudi, primjerice o primatu kurativne nad palijativnom medicinom, o nedostatku holističkoga sagledavanja pacijenta i njegove bolesti, te nadasve važno pitanje komunikacije i odnosa pacijenta i liječnika, odnosno pacijentove obitelji i liječnika.
PDF
