Rast naselij je tudi v Sloveniji že desetletja v pretežni meri povezana s širitvijo njihovih zunanjih meja izven historičnih in organskih pogojenih meja. V sodobnosti največjo dinamiko izkazujejo ...obmestna in tudi oddaljenejša podeželska naselja. Druga značilnost sodobne prostorske preobrazbe naselij pa je povezana s prevladujočo disperzno pozidavo pretežno prosto stoječih enostanovanjskih hiš, kar namesto že dolgo časa izraženih želja po decentralizirani koncentraciji bivanjskih območij, le-ta odstopa od političnih ciljev in v sorazmernem deležu povišuje stroške infrastrukturne opremljenosti.
Nenačrtna rast naselij v dolini Katmanduja je rezultat hitre urbanizacije, naraščajoče revščine, visokih stroškov zemljišč ter gradnje in odvisnosti od tradicionalne prakse lastniško zgrajenih ...stanovanj. Ta rast povzroča ogromen stanovanjski primanjkljaj in slabe bivalne razmere. Izvajanje vladnega programa za prostor in storitve (ang. site and services programme) in tudi projekti skupnega urejanja zemljišč (ang. land-pooling projects) v 70. in 80. letih prejšnjega stoletja so koristili lokalnim lastnikom zemljišč, vendar so bila naselja zasebnega sektorja v 90. letih in na prehodu tisočletja dostopna le srednjim in višjim dohodkovnim skupinam. To je prisililo revne mestne prebivalce in ekonomsko neprivilegirane skupine v življenje v slumih in ilegalnih naseljih (ang. squatter settlements). Načrtovana organizacija naselij ni bila ustrezna z vidika fizične postavitve, ustvarjanja priložnosti za socializacijo in občutka pripadnosti skupnosti ter pri načrtovanju zaželene gostote prebivalstva. Obstoječi pravni in institucionalni okvir ni ustrezen in ni učinkovit pri odpravljanju teh težav. Da bi zapolnili vrzel med prizadevanji javnega in zasebnega sektorja ter ugodili visokemu povpraševanju po stanovanjih v dolini, so potrebne jasne politike in načrtovanje. To je treba uvesti, da bi povezali ponudbo stanovanj s povpraševanjem ter zagotovili sodelovanje različnih organov javnega in zasebnega sektorja pri gradbenih in stanovanjskih projektih, ki bodo vključevali revno mestno prebivalstvo. Lokalne občine bi prav tako morale biti usposobljene za upravljanje z lokalnimi viri, usklajevanje sodelujočih organov in nadzorovanje razvoja.
Do 2100. svijet bi mogao biti u potpunosti urbaniziran osobama koje žive samo u gradovima.
Ova neposredna stvarnost planetarne urbanizacije vjerojatno će dovesti do drastičnih
okolišnih, ekonomskih i ...društvenih promjena, a sve će zauzvrat vjerojatno utjecati na prirodu
ljudskih odnosa i njihovu interakciju u gradovima. Urbana etika stoga se bavi pitanjem kakvi
bi trebali biti pravi odnosi među ljudima koji sve više nastanjuju gradove. Ovo se pitanje danas
sastoji od porasta ‘pametnijih pametnih gradova’, gdje su urbane tehnologije omogućene
umjetnom inteligencijom (UI) koja može osjetiti, pratiti, učiti, predvidjeti, a zatim pokušati
kontrolirati ljudsko ponašanje. Brzo spajanje ovih triju razvoja, planetarne urbanizacije,
urbane etike i pametnih gradova, čije upravljanje je potpomognuto umjetnom inteligencijom,
otkriva nedovoljno istražen scenarij prepun novih društvenih obećanja prekrivenih mnogim
moralnim opasnostima. U radu će se ispitati sljedeći scenarij, koji je uokviren sljedećim trima
vektorima: (i) Kako urbano oblikuje etičko? (ii) Što je pametni grad kojim upravlja UI i kako
utječe na sadašnji pojam planetarne urbanizacije? (iii) Kako pametni grad kojim upravlja UI
mijenja etičko djelovanje i specifični načini na koji to čini? Zajedno, odgovori na ova pitanja
započinju daljnje rasprave o urbanoj bioetici u miljeu gradova kojima upravlja UI
Članak donosi pregled rezultata arheoloških istraživanja, rekognosciranja i ostalih terenskih analiza provedenih na prostoru užeg centra grada Đakova, s naglaskom na razdoblje srednjega vijeka. ...Ovakav rad pokušava korelirati nove spoznaje s teorijskom podlogom od prije poznatom iz povijesnih izvora, a koji se tiču Đakova u srednjovjekovnom i novovjekovnom razdoblju. U rad su uključene i glavne točke konzervatorskih istraživanja provedenih na objektima unutar biskupskog dvora u Đakovu.
V prispevku so predstavljene osnovne značilnosti razvoja prebivalstva in urbanizacijskih procesov v Ljubljani in Ljubljanski mestni regiji. Do konca sedemdesetih let je bila prebivalstvena rast ...posledica močnega priseljevanja iz Slovenije in preostale Jugoslavije. V osemdesetih in devetdesetih letih nastopi dekoncentracija prebivalstva znotraj regije in depopulacija mestnega središča Ljubljane. V zadnjih desetih letih so najhitrejšo rast prebivalstva zabeležila razpršena ruralna naselja v podeželskem delu regije, v posameznih delih mestnega središča pa poteka reurbanizacija in gentrifikacija.
Ulica Antuna Bauera jedna je od najstarijih gradskih prometnica. Razvila se iz srednjovjekovnog puta na početku Laške Vesi koji je vodio prema rijeci Savi. Krajem 18. stoljeća između Vlaške ulice i ...potoka Medveščaka uz put prema Savi uređeni su biskupski vrtovi. Transformacija puta prema Savi u gradsku prometnicu započela je tijekom druge polovine 19. stoljeća izgradnjom Gradske klaonice. Tada je ovaj put nazvan Klaoničkom cestom, koja je u to vrijeme postala istočnom zagrebačkom periferijom. Iako je ovaj prostor još dugo vremena bio neizgrađen, gradska je uprava vrlo ozbiljno pristupila promišljanju njegove urbanizacije. Prvi plan donosi se već 1878. godine, a nakon njega uslijedili su regulatorni planovi iz 1887. te 1905. godine. Početkom 20. stoljeća Klaonička cesta glavni je nositelj urbanizacije ovog dijela grada oko kojega se formiraju novi gradski blokovi i ulični potezi. Intenzivna izgradnja stambenih objekata započela je nakon Prvog svjetskog rata. U to vrijeme ova se prigradska cesta počinje transformirati u modernu gradsku ulicu.
U drugoj polovici 19. stoljeća Dalmacija je bila poprište žestokih sukoba autonomaša i narodnjaka. Upravo u tom razdoblju funkciju gradonačelnika Splita obnašao je Antonio Bajamonti, vođa autonomaške ...stranke. Bajamonti je ambicioznim graditeljskim pothvatima Split htio uzdići na razinu razvijenog europskog grada. Ovaj rad je usmjeren na gradnje koje su ostvarene na Marmontovom perivoju, terenu kojeg je u prvoj polovici 19. stoljeća namjeravao urediti francuski general Auguste Marmont. Kako bi se istakala povezanost Dalmacije s talijanskom kulturom za projekte na Marmontovom perivoju bili su angažirani talijanski arhitekti i umjetnici. Nakon pobjede narodnjaka na lokalnim izborima 1882. godine Bajamontijeve zasluge za grad Split počele su se sustavno osporavati. Bajamontijevim graditeljskim ostvarenjimasu od tog vremena, a posebno za vrijeme talijanske okupacije Dalmacije, pripisane pogrešne političke konotacije, a time pogrešan sud o umjetničkoj vrijednosti. Iz navedenih razloga ta vrijedna umjetnička postignuća druge polovice 19. stoljeća ostala su zanemarena sve do danas.
Cilj ovoga rada je utvrditi udio slatkovodnih ribolovaca u općoj populaciji u Hrvatskoj, njegovu promjenu kroz godine, kao i u pojedinim županijama. Unatoč stalnom gubitku stanovništva otkako je ...Hrvatska ušla u EU broj ribiča je lagano rastao, a udio u stanovništvu se kretao oko 1%. Županije se mogu podijeliti u tri skupine – jadranske u kojima je dominantan morski ribolov, vrlo urbanizirani grad Zagreb, te preostale kontinentalne županije. Tradicija i dostupnost ribičkih voda dominiraju u udjelu ribiča. No, postoje indikacije utjecaja vrijednosti BDP-a, tako da županije koje imaju BDP veći od 6.500 eura per capita pokazuju značajnu pozitivnu korelaciju prema udjelu ribiča u njima (p<0.05). Nasuprot tome, Grad Zagreb potvrđuje da visoka razina urbanizacije i znatno veći BDP rezultiraju u bitno manjem postotku rekreativnih ribolovaca.
V članku je v obliki pregleda posameznih etap industrializacije oz. industrijske urbanizacije Slovenije predstavljen razvoj ključnih transportnih sredstev in vzorcev mobilnosti, ki so jim sledili. ...Pregled se začne z analizo modernizacije prometa v drugi polovici devetnajstega stoletja, nadaljuje z obdobjem po prvi in drugi svetovni vojni ter konča po osamosvojitvi Slovenije – v postindustrijskem obdobju. Ključni mejniki modernizacije prometa v obdobju industrijske urbanizacije so postavitev prvih železniških povezav, električnega tramvaja v Ljubljani, uveljavitev motoriziranega prometa in prevlada avtomobila v mestnem prometu sredi šestdesetih let prejšnjega stoletja. Pri analizi modernizacije prometa smo posebno pozornost namenili dejavnikom, ki so v obdobju industrializacije najbolj prispevali k prehodu s kolektivnega javnega potniškega prometa na individualna prevozna sredstva. Pri tem smo ugotavljali, da je specifičen vzorec industrijske urbanizacije v Sloveniji še zlasti močno vplival na razvoj avtomobilije, ki je postala nepogrešljiv element v slovenskih mestih. V sklepu smo poskušali na kratko ovrednotiti obstoječe povezave med mobilnostjo in prevladujočimi oblikami prevoza v mestu ter določiti ključne normative nadaljnje modernizacije prometa.
The article discusses the influence of the process of urbanization on the Belarusian nationality. Due to some historical conditions the Western cities-communes have not formed in Belarus. At the ...beginning of the New Ages the Belarusian city has had Magdeburgian law and the trading relations, it has been the centre of the political life, the residence of the State officials and the provinces. Through the social-economical backwardness of the Russian empire the peasants of Belarus could not move into the towns from the country. The towns and the cities in Belarus were not Belarusian but Jewish and Polish ones. Due to the World War II there have emerged the Polish Holocaust, repatriation and the Soviet industrialization which have made some auspicious conditions for the overtaking modernization in Belarus. During only one generation the peasant Belarusian nation has become the urban one. Such overtaking process of the urbanization has been preventing the formation of the standards and the traditions of the Belarusian city. The basis of the social and cultural life of Belarusians has been forming the traditions of the Soviet culture. That is why we can come to the conclusion that the overtaking modernization is closely related to the radical changes of the national identity. The more overtaking is modernization of the cities and the whole State, the more dangerous is the deprivation of the national peculiarity. The nation whose spiritual life is not utterly formed can hardly successfully adapt itself to the social and economical changes, which are determined by the overtaking modernization. These alterations do absolutely not correspond to its spiritual way of life.
PDF
