U radu se razmatra urbana preobrazba Šibenika u vremenu od 1945. do 1990. godine. Procesi industrijalizacije i urbanizacije kontekstualizirani su u okviru socijalističkog razdoblju u Hrvatskoj. U ...navedenom razdoblju, Šibenik je doživio snažnu urbanu preobrazbu: brojem stanovnika je povećan 2,7 puta te se značajno prostorno proširio. Međutim, urbanocentrični model razvitka koji je imao elemente državne politike izazvao je i brojne negativne posljedice: dominaciju industrijalizacije u odnosu na urbanizaciju, krizu prostornog širenja Šibenika, ekološku zagađenost, propadanje povijesne jezgre, podurbaniziranost u novim gradskim četvrtima, nedostatak stambenog prostora, demografsko propadanje šibenskog zaleđa.
Kod kreiranja i uređenja urbanog prostora potrebno je vratiti se temeljnim vrijednostima koje nalažu da urbani razvoj treba biti usklađen s potrebama stanovništva. Jedna od važnijih potreba upravo je ...da čovjek radi vlastite egzistencije mora naučiti živjeti u skladu s prirodom. Osnovna hipoteza rada glasi da je urbana ekologija integralni dio svakodnevnog upravljanja gradom, ali je također i društveni zadatak jer se tiče načina života urbanih stanovnika. Svrha i cilj rada je ukazati na problematiku koju nam današnji način života nameće, a ta je da se gradovi razvijaju bez dovoljne pažnje posvećene kvaliteti življenja koja se kroz primjenu urbane ekologije može postići. Rad prikazuje rezultate empirijskog istraživanja provedenog metodom anketiranja u gradu Rijeci. Dobiveni rezultati pokazuju da ekološka osviještenost anketiranih građana još nije na zadovoljavajućoj razini, no ipak, postoji interes za sudjelovanjem u uređenju vlastitog grada te želja za promjenama i poboljšanjem trenutnih uvjeta koji se odnose na područje urbane ekologije. Zaključno rad donosi prijedloge za poboljšanje urbanog prostora grada Rijeke uvažavajući načela urbane ekologije.
V prispevku so prikazani procesi spreminjanj struktur naselbinskih sistemov Evrope in Slovenije. Predpostavke, ki jih je potrebno upoštevati kot izhodišča razvoja urbanega sistema sledijo posameznim ...ravnem diskurza, od evropske prek državne ali regijske ravni do lokalne. Tako je tudi usmerjanje urbanizacije različno za različne ravni. Prikazana sta dva primera usmerjanja procesov urbanizacije na lokalni ravni, za ljubljansko funkcionalno urbano regijo in občino Domžale. Prispevek zaključujejo razmišljanja o ukrepih in instrumentih izvajanja politik urbanega razvoja.
Ovaj rad proučava kako vlasnici manjih posjeda u području niže stambene gustoće mogu uspostaviti zadrugu za financiranje, uklanjanje i rekonstrukcije svojih područja da bi poboljšali urbane i ...ekonomske okolnosti. Konzultant koji je stručan u razvoju nekretnina bio bi angažiran da nadgleda proces, a vlasnici ostaju punopravni ili većinski vlasnici visokovrijedne poslovne imovine te vlasnici novih stambenih jedinica. U ovome radu razmatra se hipotetska primjena područja neplanske gradnje na Jadranskoj obali u Hrvatskoj.
Na primjeru nekropole na ravnome podno Gradine u Nadinu (Nedinum), a u kontekstu dosadašnjih znanja o liburnskim grobljima i nedovoljno poznatom liburnskom odnosu groblje-naselje, analiziraju se neki ...aspekti pokapanja Liburna. Sažeto je uključena i problematika liburnskih grobnih humaka. Sudeći prema celi I, prostoru jedne rimske grobne parcele (14 X 6,8 m), nadinska je nekropola imala dvije faze: stariju, liburnsku, s početkom u 6./5.st.-1. st pr.K pr. Kr., i rimsku, kada je nad liburnskim grobljem, djelomično sačuvanim, bila podignuta velika planirana nekropola „uz prometnice“ (Gräberstrassen). Horizontalni i vertikalni liburnsko-rimski odnosi, ustanovljeni u funerarnom/svetom prostoru, u celi I, govore o dvojakom (ambivalentnom) odnosu romanizirane zajednice prema starijoj, autohtonoj željeznodobnoj osnovi u kultu mrtvih: negiranju i devastiranju, odnosno, poštivanju i očuvaju starih liburnskih oblika u inače vrlo konzervativnom, u mnogim aspektima “okamenjenom“ kultu pokojnika (i predaka) na ovom prostoru kroz II-I. tis.p. Kr. Mada tek u početnim iskapanjima, nekropola podno Nedinuma, značajnog liburnskog i rimskog naselja - arheološki sondiranog i prisutnog u antičkim pisanim izvorima - reprezentativni je uzorak liburnskog kulta mrtvih i kulture Libuna u cjelini. Jer, na toj nekropoli, kao integralnom dijela slojevitog nadinskog kulturnog kompleksa (s više gradina, nekropola i humaka), u kontinuitetu od brončanog do liburnskog i rimskog doba, odražavaju se, dakako, ne pravocrtno, glavna zbivanja u zajednici Liburna: odnos prema kasno/brončanodobnom nasljeđu (naseobinskom i grobnom), počeci kulture željeznog doba, oblikavanje naseobinske mreže s pojavom naselja-središta, nastanak teritorijalnih općina-civitas (Nedinum), urbanizacija, te helenistička monumentalizacija pokopa i nova društvena statifikacija, posebno stjecanjem (nadinskog) municipaliteta tijekom romanizacije.
Poselitev Slovenije postaja vsebolj razpršena in nesmotrna z vidika javnih interesov in načel trajnostnega razvoja. V prispevku so predstavljena razmišljanja o nadaljnji »automobilizaciji« Slovenije, ...gibanju števila prebivalstva in razmestitev le-tega in ukrepom za racionalizacijo poselitvene strukture ter gibanja. Kot ukrepi za reševanja nastalih razmer se ponujajo uvedba optimalnih poselitvenih vzorcev in javnega potniškega prometa. Razmišljanja so ilustrirana s primeri iz domače in tuje prakse.
U radu su analizirane socijalno-geografske promjene Općine Malinska - Dubašnica u drugoj polovici 20. stoljeća. Transformacija (preobrazba) prostora posljedica je općeg razvoja (društvenog i ...gospodarskog napretka), tj. prijelaza iz tradicionalnog, agrarnog u moderno, industrijsko društvo. Ti se procesi u Hrvatskoj odvijaju u uvjetima polariziranog razvoja, u kojem urbano bazirana industrija potiče razvoj gradova, a zapostavlja ruralne krajeve. Ti su krajevi dijelom nazadovali, no neki pokazuju i znakove postupnog razvoja, među kojima je Općina Malinska - Dubašnica. Rezultati su pokazali prostornu neujednačenost transformacije na razini općine obilježenu intenzivnijom deagrarizacijom i urbanizacijom prometno dostupnijih i snažnijom deruralizacijom izoliranijih naselja. Turizam je jedan od važnijih čimbenika preobrazbe u posljednje vrijeme. Svi ti procesi prouzročili su velike demografske i fizionomske promjene. Broj stanovnika u posljednjih nekoliko desetljeća bilježi stalan rast, prometna i stambena infrastruktura su modernizirane, a agrarni pejzaž je mjestimice zapušten. Trend daljnjeg razvoja općine ovisi o razvoju turizma, ali i djelatnosti izvan turizma, koje ovise i o kretanjima unutar Riječke regije, kojoj pripada i Općina Malinska - Dubašnica.
Pastoral grada Nimac, Stipe
Crkva u svijetu,
12/2007, Letnik:
42, Številka:
4
Journal Article
Odprti dostop
U ovom radu nastojali smo najprije utvrditi specifičnosti gradskog načina života danas i ovdje, a potom u drugom dijelu iznijeti određene prijedloge za pastoralni rad prikladan našemu vremenu i ...prostoru. Naime, način života, okolnosti, problemi i mogućnosti u suvremenom gradu bitno su drugačiji od onih u prijašnjim vremenima, osobito u usporedbi sa seoskim sredinama. Suvremeni oblici komunikacije, mobilnost, opća dostupnost svih informacija… osobito su utjecali na formiranje jednog specifičnog sustava vrijednosti i pogleda na svijet i društvo. U ranijoj fazi urbanizacije dogodio se značajan odmak od religioznoga, dok smo u posljednje vrijeme svjedoci snažnog povratka interesa za religiju i duhovnost u gradovima. Ipak, često se događa da se pri tom interesu za religioznim ljudi utječu raznim novijim duhovnim pokretima, a da kršćanstvo nekako gubi svoje mjesto i ulogu. Ovdje smo, osim analize postojećeg stanja, pokušali također donijeti neke prijedloge koji bi u skladu s porukom Evanđelja bitno pridonijeli unaprjeđenju pastoralnog rada i pastoralne ponude u suvremenom gradu.
Globalna ekonomska kriza dovela je do krize proizvodnih djelatnosti i izazvala strukturalne probleme vezane uz nezaposlenost koji su najočitiji u urbanim sredinama. Istovremeno, zbog ogromnog porasta ...broja stanovnika, gradovi se suočavaju s brojnim ekološkim, prostornim i socijalnim problemima. Stoga će gradovi morati razmisliti o novim modelima koji bi im pomogli u obnovi i diversifikaciji njihove gospodarske slike. U okviru razvojnih strategija, kulturne i kreativne djelatnosti sve se više prepoznaju kao ključni sektori rasta u procesu urbane i regionalne regeneracije. Štoviše, turizam se percipira kao komplementarna djelatnost koja pomaže u transformaciji kulturnih resursa (tj. kulture općenito) kao turističkog proizvoda. Kultura i turizam sve se više zajedno promiču u okviru jedne šire strategije diversifikacije lokalnog gospodarstva.
Svrha ovog članka je rasvijetliti i razmotriti ulogu koju bi razvoj turizma i kulture mogao odigrati u kontekstu strategije urbane regeneracije. S tim ciljem razmotrit ćemo primjere najbolje prakse i dati preporuke za poduzimanje mjera u smjeru ostvarenja takve politike.
U članku se govori o razvoju naselja na Gradini u Ošanićima kod Stoca tijekom prapovijesti i njegovoj transformaciji u urbano naselje i središte ilirskih Daorsa u zadnjim stoljećima pr. Kr. Riječ je ...o naselju gradinskoga tipa karakterističnome za prapovijesna razdoblja koje u svojemu rasteru sadrži dvije osnovne cjeline: dobro branjeni gradinski položaj na najvišim kotama te podgradinske terasaste padine. Istaknuti gradinski prostor imao je prvorazredno javno značenje u obrambenom, upravno-administrativnom, sakralnom ili religijskom smislu dok su prisojne terasaste padine uglavnom služile kao stambeni i obrtničko-gospodarski prostor naselja. Dakle, može se govoriti o shemi 1+1 u organizaciji prapovijesnih gradinskih naselja prototipski zastupljenoj i na Gardini u Ošanićima. Ta shema 1+1 iz prapovijesne faze razvoja naselja zadržana je i uklopljena u novi tip naselja u posljednja tri stoljeća pr. Kr. kada je na Gradini u Ošanićima došlo do značajnijih promjena. Pod snažnim grčkohelenističkim utjecajem tada se toj formuli pridodaje novi dio naselja, predgradinski prostor ispred megalitskih obrambenih zidina na zaravni Banje, a cjelokupni prostor gradine, odnosno akropole i podgradinskih padina, aktualan u prapovijesti, dobiva novi izgled, nove sadržaje i novu organizaciju prostora. Sada se može govoriti o urbanome rasteru po načelima grčke gradogradnje i urbanizacije u shemi 1+1+1.
