U ovome radu razmatra se očuvanje ustava, njegova trajnost i stabilnost tijekom vremena, i to kako u redovnim tako i u izvanrednim okolnostima. U prvome poglavlju ovoga rada govori se o važnosti ...očuvanja stabilnosti i trajnosti ustava kao najvišeg pravnog akta u državi. Potreba za očuvanjem ustavne stabilnosti i trajnosti pojavljuje se još od vremena prvih modernih pisanih ustava, a jednaku važnost ima i danas. Međutim da bi se ustav očuvao u promjenjivoj okolini, potrebno je omogućiti njegovu prilagodbu na nove okolnosti. Upravo u drugom i trećem poglavlju obrađuje se pitanje odnosa ustavne promjene i ustavne stabilnosti te trajnosti. Autori pokazuju kako upravo promjene ustava pridonose očuvanju njegove stabilnosti i trajnosti. Naposljetku, posebno je važno razmotriti procese ustavnih modifikacija u okolnostima izvanrednih stanja. Stoga se upravo u četvrtom poglavlju ovoga rada razmatra na koji način izvanredna stanja utječu na ustavne modifikacije te očuvanje stabilnosti i trajnosti ustava.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Slovenija je kot samostojna država dobila svojo prvo ustavo. Zgodilo se je poldrugo leto po vzpostavitvi nove slovenske oblasti, natanko leto dni po plebiscitu o slovenski samostojnosti in v dneh ko že doživljamo prva mednarodna priznanja. Z ustavo utemeljujemo svojo državnost in svojo pot.
Dvorana skupščine, glasovanje, številke pri glasovanju, predsednik skupščine dr. France Bučar razglasi ustavo Republike Slovenije, ploskanje v dvorani. Poroča Branko Maksimovič iz skupščinskih klopi, poslanci s kozarci, se pogovarjajo, Maksimovič prebere 55. člen; ustavna komisija zaseda, dr. France Bučar, dr. Tone Peršak.- Information:- Ljubljana: the announcement of the Constitution of the Republic of Slovenia; a speech by Dr. France Bučar.- Original language summary:
Ljubljana: razglasitev Ustave Republike Slovenije; zasedanje Skupščine, govor dr. France Bučar.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rad se bavi (kolateralnim) pravnim posljedicama osude, koje često mogu imati, a nerijetko i imaju,
vrlo veliku ulogu u postkaznenom životu osuđenika nakon što se nad njim izvrši kazna, a posebno
ako ...je počinitelj kaznenog djela izdržavao kaznu zatvora. Inače se pravne posljedice osude u
literaturi dijele na izravne i neizravne ili kolateralne. S tim u vezi posebna će se pozornost obratiti
uvjetima za propisivanje tih neizravnih ili kolateralnih posljedica, njihovoj primjeni, nastupanju i
trajanju. Uvjeti za nastupanje (kolateralnih) pravnih posljedica osude inicijalno su regulirani čl. 30.
Ustava, kojim je propisano da one mogu nastupiti samo ako su počinjena teška i osobito nečasna
kaznena djela. Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (ZOPKER)
dalje razrađuje uvjete propisivanja (kolateralnih) pravnih posljedica osude. Ti su uvjeti naizgled širi
od ustavnog uređenja pa se danas tumači da se pravne posljedice osude mogu propisati i mimo uvjeta
koji su propisani ustavnom odredbom (čl. 30. Ustava). Zbog takva shvaćanja sporedno
zakonodavstvo kojim se danas propisuju tzv. posebni uvjeti predviđa mogućnost nastupanja pravnih
posljedica i za blaža kaznena djela, za koja je primjerice izrečena djelomična uvjetna osuda (čl. 137.
st. 1. al. 4. Zakona o državnim službenicima). U radu se kritizira takvo shvaćanje, koje je posljedično
rezultiralo i trenutnom regulacijom. Stoga tumačenje ZOPKER-a kao posebnog propisa, neovisnog
od ustavne odredbe, čija je on zapravo razrada, ne bi smjelo biti pravno prihvatljivo. S tim u vezi rad
se rubno dotiče i pitanja načela razmjernosti između počinjenog djela i izrečene kazne te pravnih
posljedica osude koje iz toga mogu proizaći. Također, posebna se pozornost pridaje uvjetima za
nastupanje, tj. propisivanje (kolateralnih) pravnih posljedica osude, kako onim općim, koji su
trenutno regulirani ZOPKER-om, tako i posebnim, koji su prepušteni sporednom zakonodavstvu, te
njihovoj pravnoj prirodi, a time i pravnoj prirodi pravnih posljedica osude.
U tekstu se osim analize povijesnog aspekta izlažu i konstitutivni elementi ustavne tužbe. Tako se kroz nužni kratki prikaz daje jasna i otvorena kritika Nacrta Am. XXXIX koji predviđa implementaciju ...ustavne tužbe unutar objektivnog poretka Republike Makedonije. Unatoč određenih pozitivnih učinaka temeljni zaključak koji se može izvesti je u tome da je riječ o izuzetno lošem pravnom rješenju koji dodatno komplicira postojeći pravni sustav, što se prije svega ogleda u odnosima Ustavnog suda sa sudstvom. Autor bilježi da prijedlog amandmana uopće ne pokušava razriješiti pravnu prazninu koja se pojavila na razini sekundarnog nacionalnog prava koja postoji već skoro dvije decenije. Ta benevolentnost prema kontinuitetu postojanja nedovršenog pravnog prostora glede odgovarajućeg Zakona o Ustavnom sudu dopušta Ustavnom sudu da sebe postavi kao autoritet u čijim rukama leži ovlast neovisne odluke o tome hoće li suspendirati dio Ustava koji regulira njegovu nadležnost. Tekst je teorijsko kritički aspect pitanja ustavne tužbe u Republici Makedoniji.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Čez leto dni, maja 2004 bo tudi Slovenija prevzela prvo evropsko ustavo. Prav v teh urah in teh dneh, v Bruslju, v okviru konvencije o prihodnosti Evropske unije poteka usklajevanju zadnjega predloga prve evropske ustave. Ta ustava bo verjetno vplivala kar precej tudi na življenja ljudi v Sloveniji. Kaj nam bo prinesla, kaj nam odnesla in kdo bo v prihodnjih letih držal v rokah niti odločanja. Kaj bo ustava prinesla ljudem v vsakdanjem življenju?
Dr. France Bučar govori o temeljnih razlikah v konceptu in viziji Evrope in Evropske unije, ki bo predstavljala »super državo« in vsebinskih problemih, o problemih malih držav, o federaciji ali konfederaciji. Kaj naj EU bo? Kaj pravzaprav Slovenija čaka? Lojze Peterle, član evropske konvencije o kompromisu pri nastajanju osnutka evropske ustave.- Information:- The European Constitution and Slovenia: how will the Constitution affect everyday life, and the Slovene compromise regarding the acceptance of certain European provisions.- Original language summary:
Evropska ustava in Slovenija, vpliv le-te na vsakdanje življenje ljudi in slovenski kompromis pri sprejetju evropskih določil.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Oddaja iz niza pred referendumskih oddaj glede našega vstopanja v Evropsko unijo - kakšne so prednosti in slabosti našega vstopa v EU. Gostje v studiu dr. Janez Potočnik, minister za evropske zadeve, dr. Miha Brejc, oba zagovornika, Tone Peršak in Jože Mencinger, skeptika in nasprotnika. Polemična stališča in soočenje mnenj. Izjava Franci Testen, ustavni sodnik, Ustavno sodišče v Ljubljani. Gre za skladnost slovenske ustave z evropskim pravom.- Information:- A partial transfer of sovereignty to European Union institutions, a change of the Constitution of the Republic of Slovenia and the entry of foreign legislation within Slovenia.- Original language summary:
Prenos dela suverenosti na ustanove Evropske unije, sprememba Ustave Republike Slovenije in vstop tujega prava v Slovenijo.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rad se općenito bavi značajem donošenja novog ustava za pravnu državu, pa tako i za Republiku Hrvatsku. Načelno se razmatraju ustavnopravni čimbenici koji su doveli do pristupanja radu na novom ...hrvatskom Ustavu 1990. godine te polazišta i načela za izradu Ustava. Analiziraju se nastanak i značaj prvog Prijedloga nacrta Ustava - „Krčkog ustava“ s obzirom na to da je upravo on bio osnova za izradu sljedećih prijedloga nacrta Ustava te konačnog teksta »Božićnog ustava«. Posebno se razmatraju značaj i temeljne vrijednosti »Božićnog ustava« te se zaključno daje njegova ocjena s aspekta današnjega hrvatskog pravnog i političkog trenutka.
Promjena najvažnijeg političkog i pravnog dokumenta određene države
redovito predstavlja prvorazredno znanstveno, stručno i šire društveno pitanje. Jednako
kao što se novi ustavi donose u „trenutku ...vremena“ tako je i njihova izmjena rezultat
općeg političkog, pravnog i društvenog razvoja. Načini na koji se može intervenirati u
ustavni tekst redovito predstavljaju ustavnu materiju što podrazumijeva ispunjenje strogih
ustavnih zahtjeva u pogledu ovlaštenika na podnošenje prijedloga za pokretanje postupka
promjene ustava, samog postupka promjene ustava kao i tehnika promjene ustava. Tema
ovog rada je komparativni prikaz ustavnih rješenja u odnosu na način promjene Ustava
Republike Hrvatske i Ustava Republike Slovenije te njihova usporedba u pogledu nomotehničke
i praktične preciznosti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Večer pred Skupščino SRS, veselje po sprejetju ustavnih dopolnil. Množica ljudi spontano pričakala delegate in jim čestitala, pogovor novinarja Tomislava Iviča s Stanetom Andrejcem Oblakom iz Škofje Loke in Ireno Megušar z Ljubljane.- Information:- Ljubljana: people expressing their satisfaction with the passing of the amendments to the Slovene Constitution, which consolidates Slovene autonomy within SFRY and enables for the transition toward a multiparty system.- Original language summary:
Ljubljana: veselje po sprejetju ustavnih dopolnil k slovenski ustavi, ki utrdijo slovensko avtonomijo znotraj SFRJ in omogočijo prehod v večstrankarski politični sistem.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovome članku analiziraju se ustavne odredbe i praksa kosovskog formiranja vlade u dva scenarija: nakon parlamentarnih izbora i nakon izglasavanja nepovjerenja. Čimbenici koji izrazito kompliciraju ...taj proces su proporcionalni izborni sustav, ekstremni stranački pluralizam i dvosmislene ustavne odredbe. Ostavljajući po strani prva dva čimbenika, koji su do sada odolijevali nastojanjima da ih se promijeni, autori tvrde da je ustavno pravo koje se bavi procesom formiranja vlasti doživjelo i proceduralne i materijalne promjene kao rezultat tumačenja i odluka Ustavnog suda. Autori nadalje primjećuju da su te promjene ustavne konstrukcije, a ne klasična ustavna tumačenja, te opisuju novu, rezultirajuću praksu kao legitimiranu bez ustavne promjene. Ova ustavna tumačenja i konstrukcije, njihove moguće alternative te relevantne ustavne odredbe analiziraju se doktrinarnim pravnim istraživanjem. Uzimajući u obzir činjenicu da se ustavne presude mogu reinterpretirati i biti zloupotrijebljene privremenim ad hoc koalicijama, koje se temelje na trenutačnim uskim stranačkim interesima, može se pretpostaviti da će to stvarati dodatne nestabilnosti u budućnosti. Stoga autori smatraju da je izmjena ustava najbolje osiguranje od političke i ustavne krize kada je u pitanju formiranje vlasti, bilo nakon izbora, bilo s istim zakonodavnim tijelom. Autori se nadaju da će ovaj rad pridonijeti obogaćivanju ustavne prakse formiranja parlamentarnih vlada i razvoju doktrine tumačenja ustava.
PDF
