The Impact Of Digitalization On Future Leaders Skills Borowska Pietrzak, Agata; Palada, Marina; Borovac Zekan, Senka
Elektronički Zbornik Radova Veleučilišta u Šibeniku,
12/2023, Letnik:
17, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Introduction: Digitization has revolutionized various aspects of business and society, presenting new challenges and opportunities for leaders in the digital era. This paper examines the impact of ...digitization on leadership traits and skills and identifies the most significant changes that have occurred in the face of new societal challenges. Methodology: A literature review and a survey were conducted to determine the qualities and skills of future leaders in the digital age. The study focused on the most evident changes caused by digitization, such as knowledge sharing, innovation, cooperation, networking, and communication. Results: The study finds that future leaders must possess adaptability, vision, empowerment, collaboration, digital literacy, data-driven decision-making, agile thinking, design thinking, ethical awareness, and emotional intelligence. The findings suggest that future leaders must adapt to the changes brought by digitization and incorporate new skills and traits to be effective in the digital world. Discussion: Leadership theories of the past no longer fully reflect the skills and abilities that leaders require in the modern age. The digital age has brought a new approach to leadership, and digitization has significantly shaped this new image. To be an effective leader today, one must embrace digitization and continuously develop new skills to stay ahead of the curve. The following has increased the need for continuous skills improvement through formal and informal education. Conclusion: The research showed that digitization has a significant impact on knowledge sharing, innovation, collaboration, networking, and communication. It has a minor effect on trust and efficiency. Leaders of the 21st century should adapt to continuous changes and involve all employees in decision-making and task execution to optimize their performance.
Uvod: Digitalizacija je revolucionalizirala različite aspekte poslovanja i društva, postavljajući nove izazove i prilike za vođe digitalnog doba. Ovaj rad istražuje utjecaj digitalizacije na osobine i vještine vođa te identificira najznačajnije promjene koje su se dogodile uslijed novih društvenih izazova. Metodologija: U radu je analizirana relevantna literatura te je provedeno istraživanje kako bi se utvrdile kvalitete i vještine budućih vođa digitalnog doba. Studija se usredotočila na najočitije promjene uzrokovane digitalizacijom, poput dijeljenja znanja, inovacija, suradnje, umrežavanja i komunikacije. Rezultati: Istraživanje je pokazalo kako buduće vođe moraju posjedovati prilagodljivosti, viziju, osnaživanje, suradnju, digitalnu pismenost, donošenje odluka na temelju podataka, agilno razmišljanje, stvaralačko mišljenje, etičku osviještenost te emocionalnu inteligenciju. Rezultati sugeriraju da se buduće vođe moraju prilagoditi promjenama koje donosi digitalizacija i uključiti nove vještine i osobine kako bi bili učinkoviti u digitalnom svijetu. Rasprava: Ranije teorije vodstva nisu odražavale u potpunosti vještine i sposobnosti koje trebaju imati vođe modernog doba. Digitalno doba donosi novi pristup vodstvu, a digitalizacija je značajno oblikovala tu novu sliku. Da bi danas bio učinkovit, vođa treba prihvatiti digitalizaciju i neprestano razvijati nove vještine kako bi ostao ispred konkurencije. To je povećalo potrebu za kontinuiranim poboljšanjem vještina putem formalnog i neformalnog obrazovanja. Zaključak: Istraživanje je pokazalo kako digitalizacija ima značajan utjecaj na dijeljenje znanja, inovacije, suradnju, umrežavanje i komunikaciju, te manji utjecaj na povjerenje i učinkovitost. Vođe 21. stoljeća trebaju se prilagoditi neprestanim promjenama i uključiti sve zaposlenike u donošenje odluka i izvršavanje zadataka kako bi optimizirali svoje performanse.
U članku se raspravlja o budućnosti evanđeoskoga kršćanstva u Hrvatskoj. Uz analizu postojećeg duhovnog stanja autor nudi pet ključnih smjernica za koje smatra da primijenjene u svakodnevnom životu ...vjernika i crkava reformacijske baštine mogu ostvariti budućnost koju je Bog pripremio, koju osnažuje i određuje. Za biblijski plodonosnu i Bogu ugodnu budućnost vodstvo lokalnih crkava i denominacija trebalo bi usvojiti biblijske smjernice i što prije pokrenuti njima sukladne duhovne procese kojima bi se uključilo u Božje stvaralačko djelovanje u Hrvatskoj. Smjernice obuhvaćaju: 1) perspektivu na život; 2) Božji autoritet u vjernikovu životu i životu Crkve; 3) učeništvo koje se očituje u služenju; 4) obučavanje duhovnih vođa na svim razinama služenja Bogu; 5) učinkovit sustav vodstva. Uz svaku smjernicu autor predlaže i obrazlaže njoj pripadajuće procese. Promišljanje o budućnosti evanđeoskog kršćanstva u Hrvatskoj usmjereno je na razmatranja Riječi Božje u kontekstu duhovne, društvene i kulturne stvarnosti u kojoj evanđeoski kršćani žive i sustvaraju s Bogom.
The article discusses the future of evangelical Christianity in Croatia. Together with analyzing the existing spiritual state, the author offers five key guidelines. He believes that their application in the everyday life of believers and churches of the Reformation heritage can accomplish the future God has prepared, and which he empowers and determines. For a biblically fruitful and God-pleasing future, local church and denomination leadership should adopt biblical guidelines and as soon as possible begin the appropriate processes to include God’s creative activity in Croatia: 1) perspective on life; 2) God’s authority in the life of a believer and the church; 3) discipleship that manifests itself in service; 4) training spiritual leaders on all levels of service to God; 5) efficient leadership system. Together with every guideline, the author suggests and explains processes belonging to it. Thinking about the future of evangelical Christianity in Croatia is focused on the consideration of God’s Word in the context of spiritual, social, and cultural reality in which evangelical Christians live and co-create with God.
Nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature 1926. i zabrane rada Hrvatskog orlovskog saveza, već je 1930. osnovana Križarska organizacija kako bi se ponovno sakupila raspršena hrvatska katolička mladež ...koja je bila organizirana u orlovstvu i koja je bila teško pogođena ukidanjem svoje Orlovske organizacije. Nova Križarska organizacija temeljila se na načelima međunarodne organizacije Apostolata molitve, i to njezina ogranka za mladež koji se u Francuskoj nazivao „Croisade Eucharistique“. Jedino je pod tim uvjetom nova organizacija mogla biti priznata od beogradskog režima, ali ipak uz mnoge teškoće, koje su postupno bile nadvladane. Po želji zagrebačkog nadbiskupa koadjutora Alojzija Stepinca 1936. g. Križarska organizacija postaje dio Katoličke akcije i djeluje u skladu s njezinim pravilima, ali je zadržala svoje ime i duhovnu baštinu naslijeđenu od dokinute Orlovske organizacije. Križarska organizacija bila je u svojim društvima prisutna u svim hrvatskim biskupijama i bila je najbrojnija katolička organizacija za mladež u to vrijeme. U njoj su tisuće mladića i djevojaka primali solidan katolički odgoj i formirali se za vjerne članove Katoličke Crkve, njezine suradnike i apostole. Da bi zaštitio članstvo od komunističkih progona, nadbiskup Alojzije Stepinac raspustio je u srpnju 1945. g. sve organizacije Katoličke akcije, među kojima je bila i Križarska organizacija.
Ovaj se rad bavi egzegetskim pristupom Mk 10, 13-16, gdje Isus u prizoru s djecom podučava odrasle o kraljevstvu Božjem. Isus naglašava da „takvim pripada kraljevstvo Božje“ (Mk 10, 14). U središtu ...je pozornosti teza da kraljevstvo Božje pripada onima koji prepoznaju njegovu „kontrakulturu“ u odnosu na poredak u svijetu, prihvaćajući one najmanje i služeći najmanjima. To su ljudi koji sami sebe vide u potpunoj ovisnosti o Bogu, njegovoj ljubavi i milosti. Članak pokazuje da su u tom Markovom tekstu djeca ponajprije pokazna lekcija za Isusovu poduku učenicima. Isus nema namjeru pozivati odrasle na oponašanje djece u nekim navodnim dječjim nedužnim karakteristikama. Iako rad ne dijeli mišljenje da se ulazak u kraljevstvo Božje postiže nekom dječjom nevinošću, posredno ipak može mnogo govoriti o djeci, tj. kako ih oni koji pripadaju kraljevstvu Božjem trebaju prigrliti i blagoslivljati. Briga o „malenima“ (ne samo o djeci) je, naime, prvi znak da su ljudi prepoznali bit kraljevstva Božjega i da mu pripadaju.
Leadership styles in southeast Europe tend to lie at the poles along a line stretched between passivity and authoritarianism. This is a universal problem in the global church, not one unique to ...southeast Europe. However, the fact remains that the mainstream leadership models in this part of the world need to be appraised and healthier models need to be developed. Unfortunately, the leadership models being imported from the West take as their cue business management, oftentimes focusing on efficiency, productivity, and growth rather than focusing on Kingdom expansion and serving the Bride of Christ. However, a model does exist for servant leadership, a model that emerged from the Eastern Church 17 centuries ago.
In this paper, I will examine Gregory Nazianzen’s Oration II which presents a spiritual model of leadership for the 21st century. While written many centuries ago, this text is still able to speak to the modern mind and remains relevant for several reasons. First, this is the first extant extra-Biblical account of an individual’s struggle with calling and obedience to Christian ministry. Second, Gregory’s model is saturated with Scripture, providing a sound though unique perspective from his brilliant and highly trained mind. Finally, as one of Gregory’s primary concerns is remaining faithful during a corrupt public form of Christianity, the context is appropriate to the traditional church contexts of southeast Europe.
Following a brief historical background, this paper will look at three elements of Christian ministry and how Gregory addresses their spiritual components. First, the roles of a minister, under the titles of priest, king, and prophet. Second, the challenges that beset ministers who seek to serve. And third, the personal struggles that an individual must face and overcome to be obedient in this calling.Leadership styles in southeast Europe tend to lie at the poles along a line stretched between passivity and authoritarianism. This is a universal problem in the global church, not one unique to southeast Europe. However, the fact remains that the mainstream leadership models in this part of the world need to be appraised and healthier models need to be developed. Unfortunately, the leadership models being imported from the West take as their cue business management, oftentimes focusing on efficiency, productivity, and growth rather than focusing on Kingdom expansion and serving the Bride of Christ. However, a model does exist for servant leadership, a model that emerged from the Eastern Church 17 centuries ago. In this paper, I will examine Gregory Nazianzen’s Oration II which presents a spiritual model of leadership for the 21st century. While written many centuries ago, this text is still able to speak to the modern mind and remains relevant for several reasons. First, this is the first extant extra-Biblical account of an individual’s struggle with calling and obedience to Christian ministry. Second, Gregory’s model is saturated with Scripture, providing a sound though unique perspective from his brilliant and highly trained mind. Finally, as one of Gregory’s primary concerns is remaining faithful during a corrupt public form of Christianity, the context is appropriate to the traditional church contexts of southeast Europe. Following a brief historical background, this paper will look at three elements of Christian ministry and how Gregory addresses their spiritual components. First, the roles of a minister, under the titles of priest, king, and prophet. Second, the challenges that beset ministers who seek to serve. And third, the personal struggles that an individual must face and overcome to be obedient in this calling.
Pedagoški menadžment je mlada disciplina u obrazovanju. U obrazovanju se menadžment javlja kasnije nego u gospodarstvu. Razlog je ponajprije u neprepoznavanju menadžmenta kao discipline u području ...obrazovanja te društvenom položaju obrazovanja. Upravljanje školom jedan je od ključnih problema pedagoškog menadžmenta. U zadnjih deset godina se pridaje veća važnost proučavanju menadžmenta u obrazovanju. Posebna važnost pridaje se utjecaju stilova vođenja na kvalitetno pedagoško upravljanje školom. Naglasak se stavlja na upravljačke kompetencije ravnatelja, stilove vođenja i osobine ličnosti. Cilj rada je ukazati na potrebu razvoja teorije pedagoškog menadžmenta i u tom kontekstu definiranja osnovnih pojmova. Posebno važno područje teorije pedagoškog menadžmenta je profesija ravnatelja. U skladu s shvaćanjem profesije u radu se obrazlažu profesionalne kompetencije ravnatelja i personalne karakteristike kao preduvjeti za uspješno upravljanje školom. Posebno područje teorije pedagoškog menadžmenta predstavljaju teorije i modeli vodstva kao interpretacijski okviri djelatnosti ravnatelja.
Primjena transformacijskog vodstva više nije trend, već uobičajen pristup vodstvu u suvremenom menadžmentu najrazvijenijih svjetskih ekonomija. S druge strane, poslovna praksa pokazuje kako u ...hrvatskim poduzećima postoji znatan prostor za promociju ovog naprednog pristupa vodstvu. Rad stoga istražuje utjecaj transformacijskog vodstva na zadovoljstvo zaposlenika poslom i njihovu odanost organizaciji te predstavlja rezultate istraživanja provedenog u sedam hrvatskih poduzeća, i to na uzorku od 173 ispitanika. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju kako veća zastupljenost značajki transformacijskog vodstva rezultira višom ukupnom razinom zadovoljstva zaposlenika kao i višom razinom njihove odanosti organizaciji. Dodatno je utvrđena i povezanost između stila vodstva te svih pet pojedinih komponenti zadovoljstva poslom (zadovoljstvo suradnicima, zadovoljstvo rukovoditeljima, zadovoljstvo samim poslom, zadovoljstvo plaćom te zadovoljstvo mogućnostima za napredovanje), kao i između stila vodstva i sve tri komponente organizacijske odanosti (afektivne, instrumentalne i normativne), što osim znanstvenog značaja ima i snažne implikacije za suvremenu menadžersku praksu.
Posljednjih godina, među znanstvenicima, sve češće raste zanimanje za proučavanje loših odnosno mračnih ponašanja u organizacijskome okruženju. Jedna od zanimljivijih mračnih osobina je mračna ...trijada: narcizam, psihopatija i makijavelizam. Kada se promatraju učinkovitosti vodstva, uvijek se naglašavaju dobre osobine i crte osobnosti vođa. Unatoč sve većem interesu, postoji ograničen broj istraživanja koja se odnose na povezanost između mračne trijade i vodstva. Uspješno vodstvo nije jednoznačan pojam te niska razina mračnih osobina vođe može pridonijeti uspješnom vodstvu. U ovome će se radu prvo definirati pojam osobnosti, s naglaskom na mračne osobine, te će se uspoređivati s vodstvom u organizaciji. Stoga je glavni cilj ovoga rada bio ispitati jesu li mračne osobine potrebne da bi se uspješno vodila organizacija. U svrhu istraživanja glavnoga cilja provedeno je ispitivanje anketnim upitnikom i situacijskim testiranjem na malom uzorku menadžmenta izabranog poduzeća. Rezultati istraživanja pokazali su da mračna trijada ima negativnu korelaciju s dugoročnom uspješnošću vodstva u organizaciji. Kada se uzmu u obzir kratak rok i mali postotak mračnih osobina, dobivamo pozitivne rezultate u uspješnosti vodstva.
U ovom sistematiziranom pregledu istražuje se postojeća literatura objavljena od 1990. do travnja 2021. o napredovanju žena do vodećih pozicija u zdravstvu u europskim zemljama. Rezultati upućuju na ...to da se malo postojećih studija bavi napredovanjem žena do vodećih pozicija u zdravstvu u europskim zemljama. Studije analizirane u ovom članku pokazuju da su ravnoteža između poslovnog i privatnog života, društveni rodni stereotipi, profesionalni elitizam i nedostatak institucijske potpore ženama u karijeri kao što su mentorstvo ili fleksibilno radno vrijeme glavni čimbenici koji sprječavaju žene da napreduju do vodećih pozicija u zdravstvenom sustavu. Isto tako, mjere poput formalnog mentorstva, fleksibilno radno vrijeme i ugovor o radu kraćem od punog radnog vremena smatraju se institucijskim mjerama koje bi mogle pomoći u prevladavanju nekih prepreka razvoju karijere žena u zdravstvenoj skrbi.
U posljednja dva desetljeća vođenje je postalo predmet intenzivnog zanimanja i proučavanja
znanstvenika i teoretičara. Razvijaju se brojni modeli vođenja kojima se pokušava omogućiti postizanje
...određene razine fleksibilnosti poslovanja, koja je od iznimne važnosti za opstanak u novome
poslovnom okruženju koje je okarakterizirano učestalim promjenama na tržištu, rastućom globalnom
konkurencijom, ubrzanim razvitkom tehnologije te demografskim promjenama zaposlenika. Cilj je
rada utvrditi dominantni stil vodstva te njegove prednosti i nedostatke u srednjim i velikim poduzećima
Šibensko–kninske županije te će se u tu svrhu provesti empirijsko istraživanje radi utvrđivanja
stilova vodstva metodom anketiranja vrhovnog i srednjeg menadžmenta srednjih i velikih poduzeća,
utemeljeno na Likertovom modelu vodstva. Istraživanjem se želi pristupiti dijagnostičkomu modelu za
utvrđivanje dominantnoga stila vodstva prema dobivenim odgovorima na šest komponentni koje po
Likertu određuju stilove vodstva: vođenju, motivaciji, komunikaciji, odlučivanju, ciljevima i kontroliranju.
PDF
