Vrijednosne orijentacije ispituju se u kontekstu modernizacije i
tranzicije hrvatskog društva. Istraživanje se odnosi i na religijska
oblikovanje vrijednosnih stavova koji se strukturiraju u ...dominantnu
vrijednosnu paradigmu. Po svojoj važnosti za socijalnu integraciju,
one imaju značajke socioantropoloških i kulturnih kapaciteta prvoga
reda. Vrijednosni stavovi sa snažno izraženom emocionalno-kognitivnom dimenzijom i socijalno-političkim određenjem uključuju
naglašena patrijarhaina, autoritarna, etnocentrička, nacionalna i
tradicionalna obilježja. Ona su diskriminacijski kriterij u određivanju
tradicionalnog ili modernog polja vrijednosnih prioriteta. U prihvaćanju tradicionalnih i modernih vrijednosti postoje razlike s
obzirom na religioznost i nereligioznost ispitanika. Iako obje skupine
ispitanika prihvaćaju obadva tipa vrednota, pa ta dva vrijednosna polja interferiraju, religiozni značajno više i prioritetnije participiraju
na tradicionalnim vrednotama, anereligiozni na modernijem vrijednosnom sklopu. U prihvaćanju tradicionalnih i modernih vrijednosti ispitanici se razlikuju i s obzirom na učestalost sudjelovanja u religijskoj praksi. Rezultati analize varijance religijske
prakse i faktorski strukturiranih vrijednosnih orijentacija pokazali su povezanost tradicionalnih vrijednosnih orijentacija i učestalijeg sudjelovanja u religijskoj praksi, kao i potpuni izostanak takve prakse u ispitanika koji više prihvaćaju moderne (liberalne) vrijednosne orijentacije. Vrijednosne orijentacije su proces i po svojoj su prirodi latentne, te se nalaz istraživanja valja promatrati
u sklopu širih modernizacijskih procesa.
U članku je riječ o izazovima i mogućnostima odgoja i obrazovanja u katoličkoj školi, posebice u Europi. Na početku se govori o odnosu Crkve i crkvenoga učiteljstva prema odgojno-obrazovnoj ...djelatnosti, a onda o pravu roditelja na odgoj vlastite djece te o njihovim dužnostima u vezi s odgojem. Nakon što su istaknuta neka specifična obilježja katoličke škole, ukazuje se na suvremene poteškoće i probleme. Tu se, među ostalim, spominju: promicanje trpeljivosti, međusobnog razumijevanja i zajedničkog dobra, smanjenje broja škola, učenika i učitelja, društveno-ekonomska nejednakost, administrativne i kurikularne promjene, mjesto i uloga crkvene zajednice i posvećenih osoba te skrb za siromašne. Danas je već potrebno, a pogotovo će u budućnosti trebati sve više promicati učenika kao osobu i aktivnog sudionika odgojno-obrazovnog zajedništva, dimenziju služenja katoličke škole u društvu i crkvenoj zajednici te sudionički pristup. Suvremena katolička škola je odgojno-obrazovna ustanova kao i svaka druga, ali ima i neke posebnosti. Želi se da ona bude ne samo ustanova nego i zajednica, da promiče etički vid odgoja i obrazovanja, naglašava specifične uloge učitelja, učenika i roditelja, ima svoj odgojno-obrazovni projekt i konkretan plan formativne ponude.
Opća deklaracija o ljudskim pravima koristan je izvor visokovrijednih odgojnih postupaka za promicanje čovjeka. Odgojno-obrazovnim djelovanjem i salezijanci nastoje doprinijeti nastojanju da se ...prevladaju neljudski postupci, predrasude i povrede ljudskih prava, posebice mladih. Nažalost, dok se govori o pravima, u mnogim se zemljama istovremeno i danas krše prava konkretnih osoba. Autor podsjeća na slabosti i poteškoće svojstvene modernoj zapadnoj kulturi, na krizu subjektivizma, idealne, vrijednosne i motivacijske perspektive i na opasnost koja proizlazi iz isključivanja "drugoga" iz osobnog viđenja. Ljudska prava stoga predstavljaju i kulturni izazov i poziv na izgradnju kulture društvene pravde i solidarnosti. Na početku 21. stoljeća svjedoci smo ambivalentnosti globalizacije, uzvisivanja pomodnih i krize istinskih vrednota. Virtualna iskustva i umnažanje informacija ne znače samo obogaćenje i šansu, nego predstavljaju i opasnost gubljenja smisla za stvarnost, apsolutizaciju subjektivizacije mišljenja i djelovanja. Suvremena pedagogija, a s njom i Katolička crkva, pozivaju na formiranje stavova kritičnosti, slobode, odgovornosti i solidarnosti. Autor ističe da značenje i mogućnosti don Boscova odgojnog sustava u 21. stoljeću valja proširiti kako bi obuhvatio ne samo evangelizaciju, katehezu i oblike udruživanja, nego i marginalizaciju.
Krajem prošlog i početkom novog tisućljeća bilo je veliko i
značajno istraživanje vrednota u Europi. Autori ovoga rada su
htjeli istražiti neke vrednote u Splitsko-dalmatinskoj županiji u
sklopu ...svoga znanstvenog istraživačkog projekta.
Nakon uvodnih napomena o vrednotama općenito, izloženi su
dijelovi rezultata istraživanja na temelju 1000 obrađenih anketa,
pri čemu su ispitanici bili stariji od 18 godina s prebivalištem u
Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Istraživanje je usredotočeno na odnos ispitanika prema primanju
i davanju mita, homoseksualizmu, te pobačaju i eutanaziji.
Riječ je o analizi vrednota koje imaju dalekosežne utjecaje na
suvremeni intimni, obiteljski, vjerski, poslovni i društveni život. U
ovom broju osvrnut ćemo se na odnos ispitanika prema abortusu
i eutanaziji.
Krajem prošlog i početkom novog tisućljeća bilo je veliko i
značajno istraživanje vrednota u Europi. Autori ovoga rada htjeli
su istražiti neke vrednote u Splitsko-dalmatinskoj županiji u
sklopu ...svoga znanstvenog istraživačkog projekta.
Nakon uvodnih napomena o vrednotama općenito, izloženi su
dijelovi rezultata istraživanja na temelju 1000 obrađenih anketa,
pri čemu su ispitanici bili stariji od 18 godina s prebivalištem u
Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Istraživanje je usredotočeno na odnos ispitanika prema primanju
i davanju mita, homoseksualizmu, te pobačaju i eutanaziji.
Riječ je o analizi vrednota koje imaju dalekosežne utjecaje na
suvremeni intimni, obiteljski, vjerski, poslovni i društveni život. U
ovom broju osvrnut ćemo se na odnos ispitanika prema primanju
i davanju mita, te prema homoseksualizmu.
Tekst napisan i posvećen 85. obljetnici rođenja akademika Petra Gnberme želi s vremenske udaljenosti veće od četrdeset godina valorizirati Zvuk i pokret u jeziku, njegovu knjigu iznimno poticajnu, pa ...i izneneđujuću i za vrijeme i za prostor u kojem je bila objelodanjena. Budući da se pod utjecajem općeg stanja duha, te književnosti i njezine teorije, u kojoj poslmoderno načelo ispovjednosti i sjećanja postaje poetološkim. i znanstveni diskurs u naše doba, barem u dijelu duhovnih znanosti, rekla bih. gotovo subjektivizira, i ovaj će rad kao polazište imati osoban doživljaj i iskustvo. Takva osobna obilježja, sa svim referancama, pokušavaju se iščitati u širem znanstvenom kontekstu, u kojem je ta anlicipaiivna i nova knjiga, započela veliku promjenu perspektive i smjerova istraživanja.
Svjetski ethos je novi izazov potkraj 20. i početkom 21. stoljeća, koji kao „projekt”, nastoji oblikovati pretpostavku za „ethos čovječanstva”. Polazi od univerzalnosti „zlatnog pravila” i potrebi ...afirmacije temeljnih vrednota svjetskih religija i njihove uloge da dijalogom pridonesu svjetskom miru i stvaranju pravednijeg svjetskog poretka. Provedeno je empirijsko istraživanja (2010; N=1008) na probabilističkom uzorku punoljetnih stanovnika Hrvatske na dva instrumenta: o novom svjetskom poretku i instrumentu o poštivanju vrednota svjetskog ethosa u Hrvatskoj. U statističkoj obradi primijenjene su metode deskriptivne statistike (postoci, Pearsonove korelacije) i multivarijatne statistike (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora i analiza varijance). U prvom poglavlju rada iznose se rezultati istraživanja o prihvaćanja teza o novom svjetskom poretku, svjetskom i religijskom miru, dijalogu i etičkom konsenzusu, a u drugom percepcija poštivanja vrednota svjetskog ethosa u Hrvatskoj: čovječnost, uzajamnost, poštivanje života, solidarnost, pravednost, tolerancija, istinoljubivost, ravnopravnost, te partnerstvo muškarca i žene. U zaključnom dijelu autor sumira rezultate statističke analize i zaključuje da postoji visoka prihvaćenost teza o pravednijem svjetskom poretku (više od 80% ispitanika). Istodobno svega petina ispitanika (u prosjeku) smatra
da se u Hrvatskoj poštuju istraživane vrednote kao ljudske vrednote. Poštivanje navedenih vrednota u Hrvatskoj indicira prihvaćanje vrednota svjetskog ethosa, pa autor zaključuje da je u hrvatskom
društvu svjetski ethos nedovoljno prisutan.
U prvom dijelu rada opisuju se i problematiziraju pojmovi tradicionalnoga, modernoga i postmodernog društva koje sociologija rabi kao najopćenitije teorijske konstrukte, a kojima se identificiraju i ...razumijevaju suvremeni društveni procesi. Premda je teorija modernizacije bremenita mnogim problemima, ona može pomoći kako lakšem opisu pojedinog društva, tako i prepoznavanju onih čimbenika koji se pojavljuju kao prepreka očekivanome razvoju. Tome posebno pridonosi istraživanje dominantnih vrednota određenog društva. U drugom se dijelu rada opisuje aktualno stanje hrvatskoga društva. Problemi hrvatskog razvoja povezani su kako s nasljeđem tzv. devijantne modernizacije za vrijeme komunističkog razdoblja, tako i s poteškoćama kompletne društveno-ekonomske preobrazbe posljednjih deset godina. Istraživanje vrednota svjedoči o tim problemima te se ovdje posebno analiziraju pitanja iz Europskog istraživanja vrednota 1999., provedenoga u Hrvatskoj, a koja govore o niskom povjerenju u druge ljude, niskom povjerenju u temeljne društvene institucije (izuzev zadovoljavajuće razine povjerenja u autoritarne institucije), ambivalentnim stavovima o regulaciji u gospodarskom području te pitanja koja govore o velikoj proširenosti pojedinih oblika ponašanja, kao što su utaja poreza, mito i sl. Interpretacija ovih pitanja povezuje se i s podacima iz drugih istraživanja provedenih u Hrvatskoj, pri čemu se posebna pozornost posvećuje problemima odnosa spram vlasništva i poduzetništva, a u svijetlu negativnih i moralno problematičnih iskustva s pretvorbom i privatizacijom. Također se napominje da je mnoge odgovore iz područja moralnih preferenci teško normativno interpretirati, ukoliko se zanemari činjenica da mnogi odgovori reflektiraju proturječno tranzicijsko iskustvo. U zaključnim se razmišljanjima ponovno postavlja pitanja vrednovanja sadašnjih društvenih procesa. Ovdje se, sukladno mogućnostima sociologijskoga pristupa, kao mjerilo uzima moderan razvoj kakvog nalazimo u razvijenim dijelovima svijeta i po čijoj mjeri svijet postaje globalan, te se dodatno argumentira teza o tome da je Hrvatskoj moderan razvoj nužno potreban, a da se ona suočava s velikim problemima takvoga razvoja. Zbog toga se naglašuje potreba daljnjeg istraživanja mogućnosti smanjenja izrazito visokog stupnja politizacije hrvatskoga društva i promocije nekih ključnih modernih vrednota kao što su legitimacija vlasništva i uspjeha te afirmacija profesionalizma.
Verbalni humor proučava se na korpusu koji pripada hrvatskoj književnosti pisanoj čakavskim književnim jezikom. Analizira se ponavljanje kao osnovni postupak verbalnoga humora te govorno ostvarenje ...humora u pjesmama iz zbirke Libro Dubaja Marusa Šime Vučetića. Budući da jedinica koja se ponavlja ne nosi nove sadržaje, sam je čin ponavljanja svojom nefunkcionalnošću smiješan. U istoj se funkciji upotrebljava i postupak gomilanja u kojem višestruka nizanja riječi nasmijavaju svojom količinom i svojim neskladom. Svaki se postupak verbalnoga humora promatra kroz zvukovno ostvarenje, pa se otkriva kojim se i kakvim sredstvima govornoga glasa postiže humoristični učinak.
