Rad prikazuje istraživanje koje je za cilj imalo prepoznati korelacije i razlike određenih kulturnih vrijednosti i ponašanja zaposlenih u poslovnom sustavu te korisnika poslovnog sustava. ...Istraživanje kulturnih vrijednosti predstavlja osnovu za uspostavljanje željenog ponašanja i temelj za poduzimanje određenih mjera kojima će se formirati kultura i ponašanje zaposlenih koji odgovaraju i poslovnom sustavu i korisnicima. Rezultati istraživanja pokazuju postojanje razlika u sustavima vrijednosti zaposlenih i korisnika značajnih za Customer Relationship Management (CRM), tako što korisnici poslovnog sustava imaju veću samousmjerenost od zaposlenih u poslovnom sustavu, da su skloniji prihvaćanju stimulacija i hedonizmu, ali da istovremeno imaju manje izražene tradicionalne vrijednosti od zaposlenih. Usklađivanje sustava vrijednosti kod zaposlenih i korisnika doprinosi kvalitetnijoj komunikaciji i uspješnijem poslovanju.
U radu se polazi od humanističko-razvojne, prema pojedincu orijentirane koncepcije odgoja i obrazovanja, odgoj se shvaća kao komunikacijsko interaktivni proces koga definiraju implicitni, ...neuhvatljivi i iracionalni momenti, kao i nova uloga škole fokusirana fenomenom liderstva. Populaciju istraživanja čine osnovne i srednje škole na teritoriju Hrvatske i Srbije, dok istraživački uzorak čini 237 ravnatelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika škola koji su se odazvali istraživanju u Hrvatskoj i 252 ispitanika koji su se u Srbiji odazvali istraživanju. Cilj istraživanja je utvrđivanje prisutnosti liderskih svojstava i osobina kod zaposlenih u obrazovnim ustanovama Hrvatske i Srbije, a zadaci istraživanja realizirani su komparacijom odgovora ispitanika sa teritorija Hrvatske i Srbije u odnosu na procjenu profesionalnih svojstava, liderskih karakteristika, osobina ličnosti, ispitivanih tehnikom anketiranja i skaliranja, instrumentima u vidu upitnika i skala stavova. Dobiveni podaci obrađeni u statističkom SPSS paketu (deskriptivna analiza, faktorska analiza na ekstrahiranim Promax dimenzijama, korelacije i diskriminantne analize) ukazuju na povoljnije rezultate kod ispitanika iz Hrvatske, koji u odnosu na kolege u Srbiji, bolje prepoznaju liderske osobine.
