Demografski podatki in podatki o razpoložljivosti kapacitet domov starejših občanov (DSO) v Sloveniji nakazujejo potrebo po spremembi organiziranosti tega segmenta varstva. V prispevku smo se ...osredotočili na analizo in vrednotenje stanja urejenosti in dostopnosti zelenih površin ter storitev splošnega pomena v majhnih mestih z vidika potreb starejših prebivalcev, ki svojo starost preživljajo v DSO. Hkrati smo ocenili možnosti za dejansko uporabo zelenih površin te skupine prebivalstva. Ugotovili smo, da v Sloveniji potrebujemo temeljite sistemske spremembe na področju institucionalnega varstva starejših občanov, tudi na področju zagotavljanja, urejenosti in uporabe zelenih površin ob DSO.
Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu ...kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.
Urbane zelene površine, osobito u obalnim područjima, od velikog su i višestrukog značaja za održivi urbani i turistički razvoj. Istodobno su bitno ugrožene prekomjernom izgradnjom uzrokovanom ...urbanizacijom. Pojačana urbanizacija može se prepoznati kao posljedica prostornog širenja izgrađenih dijelova obalnih naselja zbog snažnih litoralizacijskih procesa, ali i kao posljedica sve jačeg razvoja turizma u obalnim područjima. U dosadašnjim znanstvenim istraživanjima povezanosti urbanizacije i turizma, koja se provode u različitim znanstvenim područjima i disciplinama, urbane zelene površine većinom su zastupljene u širem kontekstu, rjeđe kao neposredni objekt istraživanja. Razumijevanje i komparacija rezultata istraživanja otežani su zbog nestandardizirane metodologije i terminologije koje se u istraživanjima primjenjuju. Stoga je glavni cilj ovoga rada iznošenje pregleda metoda primijenjenih u istraživanjima urbanih zelenih površina te, na osnovi toga, izdvajanje metodoloških pristupa primjenjivih u geografskim istraživanjima urbanih zelenih površina u kontekstu turističkog razvoja obalnih područja. Definirano je značenje pojma „urbane zelene površine“ i objašnjen njegov odnos s turizmom. Analizirani su predmet, upotrijebljena terminologija, klasifikacije urbanih zelenih površina, prostorni i vremenski kontekst, primijenjena metodologija i način interpretacije rezultata u dosadašnjim istraživanjima urbanih zelenih površina. Izdvojena su dva najčešća pristupa istraživanjima urbanih zelenih površina u kontekstu turističkog razvoja obalnih područja: a) komparativna prostorno-vremenska istraživanja promjene urbanih zelenih površina uslijed turističkog razvoja i b) istraživanja stavova korisnika i njihove percepcije urbanih zelenih površina u kontekstu turističkog razvoja. Izdvojeni pristupi primjenjivi su u geografskim istraživanjima urbanih zelenih površina, a utemeljeni su na metodološkim podlogama pozitivističkog i humanističko-biheviorističkog pristupa u suvremenoj geografiji.
Rad se bavi istraživanjem rekreacijske funkcije zelenih površina s aspekta navika
posjetitelja na primjeru Grada Zagreba. Istraživanje počiva na neposrednom anketiranju
491 posjetitelja tijekom ...radnog i neradnog dana na trima zelenim površinama:
Zrinjevcu (primjer parka u središtu grada), Jarunu (primjer rekreacijskesportske
zone na rubu grada) i Trgu Ivana Kukuljevića (primjer parka u susjedstvu
u stambenom naselju Špansko). Uz deskriptivnu statistiku, primijenjene su statističke
metode hi-kvadrat test, jednosmjerna analiza varijance (ANOVA) i t-test.
Na temelju utvrđenih razlika izdvojeni su različiti tipovi zelenih površina u gradu
te je pobliže razmotrena njihova rekreacijska funkcija. Istraživanjem je ustanovljena
povezanost među različitim tipovima zelenih površina, njihovim rekreacijskim
funkcijama i razlozima odabira određene zelene površine kao mjesta za rekreaciju.
Rezultati istraživanja prilog su boljem poznavanju navika i obilježja rekreacijskih
kretanja posjetitelja u pojedinim tipovima zelenih površina u Zagrebu radnim i
neradnim danom. Moguće ih je primijeniti u kvalitetnijem osmišljavanju rekreacijske
ponude na zelenim površinama,
Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) se koristio u pošumljavanju krša šibenske regije od sredine 19. stoljeća, te se zbog toga ova vrsta često javlja u ranije zasnovanim parkovima. Upravo zbog ...poznatih dekorativnih karakteristika, te kulturološke vrijednosti, cilj rada je izvršiti inventarizaciju i predočiti estetsku ocjenu zelenih površina s alepskim borom. U tu svrhu provedena je taksonomska analiza vrsta na zelenim površinama s alepskim borom. Florističko i anketno istraživanje je provedeno tijekom 2013. godine na području grada Šibenika. S obzirom na tip habitusa po Erhardtu i sur., 2002. dominiraju grmolike forme i alohtone dendrološke svojte. Temeljem rezultata istraživanja vizualnog dojma „geštalta”, putem anketnog ispitivanja, zaključak je da ispitanici ugodno doživljavaju parkovne prostore s alepskim borom.
Zeleno je dobro Fakin Bajec, Jasna; Polajnar Horvat, Katarina; Kolenc, Petra ...
2019
eBook
Odprti dostop
This toolkit has been developed during the implementation of Urban Green Belts (UGB) project (Interreg, Central Europe) which main objective was to improve planning, management and decision-making ...capacities of the public sector related to urban green spaces, thus creating integrated sustainable UGS planning and management systems. Special attention was given to functional urban areas (FUA), a functional economic unit characterised by densely inhabited “urban cores” and “hinterlands” whose labour market is highly integrated with the cores. Following a comparative situation analysis, the partners jointly designed innovative methods and tools to facilitate sustainable UGS management. Presented toolkit has been primarily developed as a Model for a Community Involvement. The presented methods and tools for community building were tested in three pilot studies conducted in Maribor (Slovenia), Krakow (Poland), and Budapest (Hungary).
Dostupnost urbanih zelenih površina (UZP) sastavni je element zadovoljavajuće kvalitete života. Zbog nagle urbanizacije proučavanje zelenih površina postaje jedan od ključnih elemenata urbanističkog ...planiranja. Funkcionalna mreža prometnog sustava i optimalan prostorni raspored UZP-a preduvjeti su za održavanje ekološke ravnoteže urbanog krajolika. Analiza dostupnosti UZP-a u naselju Zadar izvršena je u sklopu projekta Urban Green Belts Project (UGB). Analizi je prethodila izrada prostorno-orijentirane baze UZP-a. Podaci su prikupljeni metodom nadzirane klasifikacije multispektralnih LANDSAT snimaka i metodom ručne vektorizacije DOF snimaka. U prvoj fazi istraživanja izvršena je analiza dostupnosti
UZP-a prema ANG standardu. Indikator dostupnosti generiran je na temelju sedam objektivnih mjera koji uključuju površinu UZP-a po stanovniku te dostupnost šest funkcionalnih razina UZP-a. Izvedeni indikator dostupnosti uspoređen je sa subjektivnim mjerama koje su izvedene anketnim ispitivanjem 718 ispitanika unutar 41 statističkog kruga. Prikupljeni podaci reflektiraju individualnu procjenu te zadovoljstvo dostupnošću UZP-om. Ovo istraživanje istaknulo je važnost korištenja objektivnih i subjektivnih mjera u procesu razumijevanja dostupnosti UZP-a. Rezultati su pokazali da prilikom vrednovanja dostupnosti stanovnici naglasak stavljaju na uže stambeno okruženje, zanemarujući time više funkcionalne razine UZP-a. Nadalje, velike količine UZP-a unutar grada (114 m² po stanovniku) ne moraju generirati slično zadovoljstvo njihovom dostupnošću. Izlazni rezultati mogu služiti kao smjernice za daljnji razvoj grada u kontekstu planiranja funkcionalne mreže UZP-a.
Accessibility of urban green spaces (UGS) is an integral element of satisfying quality of life. Due to rapid urbanization, the studies about UGS are becoming one of the key elements of urban planning. Functional network transport system and optimal spatial distribution of UGS are preconditions for maintaining the environmental balance of the urban landscape. Accessibility analysis of UGS in the settlement of Zadar was conducted as a part of the
Urban Green Belts Project (UGB)
. Development of spatial database was the first step in generating UGS accessibility indicator. Data were collected using the supervised classification method of multispectral LANDSAT images and manual vectorization of high-resolution digital orthophoto (DOP). An analysis of UGS accessibility according to
Accessible Natural Greenspace Standard
(ANGst) was conducted. Accessibility indicator was generated based on seven objective measures which include the UGS per capita and accessibility of six UGS functional levels. The UGS accessibility indicator was compared with subjective measures that have been obtained by field survey of 718 respondents within 41 statistical units. The collected data reflected an individual assessment and subjective evaluation of UGS accessibility. This study illustrated the importance of using objective and subjective measures in the process of understanding UGS accessibility. It may be concluded that while evaluating accessibility, the residents emphasize the immediate residential environment, neglecting the UGS of higher functional levels. Furthermore, that large amounts of UGS within a city (114 m² per capita) do not necessarily generate a similar satisfaction with their accessibility. The output results may serve as guidelines for the further development of the functional UGS city network.
Green Is Good Fakin Bajec, Jasna; Polajnar Horvat, Katarina; Kolenc, Petra ...
2019
eBook
Odprti dostop
This toolkit has been developed during the implementation of Urban Green Belts (UGB) project (Interreg, Central Europe) which main objective was to improve planning, management and decision-making ...capacities of the public sector related to urban green spaces, thus creating integrated sustainable UGS planning and management systems. Special attention was given to functional urban areas (FUA), a functional economic unit characterised by densely inhabited “urban cores” and “hinterlands” whose labour market is highly integrated with the cores. Following a comparative situation analysis, the partners jointly designed innovative methods and tools to facilitate sustainable UGS management. Presented toolkit has been primarily developed as a Model for a Community Involvement. The presented methods and tools for community building were tested in three pilot studies conducted in Maribor (Slovenia), Krakow (Poland), and Budapest (Hungary).
Javni odprti prostor z zelenimi površinami v mestih omogoča prebivalcem višjo kakovost bivanja. Zato je doživljanje, vedênje in uporaba odprtega prostora prebivalcev v mestih pomemben vir informacij ...za prostorsko načrtovanje. V praksi se je izkazalo, da se lahko pogledi načrtovalcev in uporabnikov močno razlikujejo. Šele obiskanost in uporaba odprtih prostorov pokaže, ali so bili ti ustrezno načrtovani. V prispevku sta na podlagi opravljene empirične raziskave v stanovanjskem območju Ljubljane predstavljena pomen in način pridobivanja podatkov o doživljanju in uporabi mestnega odprtega prostora pri prebivalcih. Namen članka je za potrebe načrtovalcev prepoznati dejavnike, ki pomembno vplivajo na zadovoljstvo prebivalcev v stanovanjskih soseskah. Uporabili smo metodo fokusnih skupin in metodo pridobivanja družbenoprostorskih obrazcev. Predvidevamo, da lahko večmetodni pristop da veljavnejše in zanesljivejše rezultate, ki so preverljivi in uporabnejši za pripravo načrtovalskih usmeritev. Predstavljeni izsledki raziskave kažejo, da prebivalci sosesko večinoma zaznavajo kot območje okrog svojega doma, v katerem se poznajo in družijo s sosedi. Dejavniki, ki sprožajo zadovoljstvo prebivalcev, so vzdrževane zelene površine v bližini doma, parki z drevesi in raznoliko programsko vsebino, drevoredi, povezava zelenih površin v sistem, možnost uporabe površin za rekreacijo in šport ter urbane opreme za počitek in igro. Prostorski elementi, ki otežujejo uporabo odprtega prostora, so predvsem obremenjene prometne ulice, nezavarovani prehodi za pešce, večja območja garaž in parkirnih površin.
Osnovno polazište rada jest premisa da su demografska obilježja stanovništva koje svakodnevno izgrađuje i konzumira prostor i kulturni pejzaži povezani, odnosno da se demografska slika u većoj ili ...manjoj mjeri može iščitati u kulturnim pejzažima gradova. Od svih demografskih struktura, u hrvatskim se urbanim pejzažima ponegdje više, a ponegdje manje mogu iščitati dobna, obrazovna, vjerska, ekonomska i etnička/narodnosna struktura, dok su rasna i rodna struktura gotovo nezapažene. U ovom se radu analizira odnos dobne strukture stanovništva i rekreacijskog pejzaža zagrebačke istočne periferije – Dubrave. Najprije se statističkom analizom upućuje na prošlo i trenutačno stanje dobnog sastava te trend starenja Dubravčana. U nastavku se deskriptivnom i/ili statističkom analizom nekih elemenata rekreacijskog pejzaža u Dubravi, poput zelenih površina, dječjih i sportskih igrališta, javnih vrtova, sportskih centara, Grada mladih i vikendica, utvrđuje suvremeno stanje u pejzažu. S obzirom na dominantan proces ubrzanog starenja stanovništva Dubrave, uočen je nesrazmjer između potreba za rekreacijom ostarjeloga stanovništva i realnoga stanja u prostoru. Nedostatak rekreacijskih sadržaja očit je ne samo za stariju populaciju, nego i za mlađu, a razlozi tomu najčešće su povezani s nedostatkom financijskih sredstava i u nekim slučajevima višom razinom odlučivanja od one gradskih četvrti. Izdvojena su dva podtipa rekreacijskog pejzaža: sportsko-rekreacijski i vikendaški pejzaž.
PDF
