Temeljni problem kojim se bavi ovaj tekst jesu metodologijske osnove i
okvir znanstvenih istraživanja. Termin metodologičke u naslovu upotrijebljen je zato
da naglasi upravo epistemo-logičke temelje ...metodologije kao dijela logike, a koja
je propedeutička disciplina filozofije. Time se upućuje na bitnu i nerazdvojnu povezanost
metodologije znanosti s teorijskom filozofijom, što se u tekstu nastoji izvesti
i pokazati. Osim toga, odre|eni su i osnovni pojmovi znanost i znanstvena metoda,
te obrađen temeljni i odlučujući odnos teorije i empirije u znanstvenome
istraživanju.
Kratki presjek kroz povijest institucionalnog studija dubrovačkih dominikanaca i još kraći pregled znanstvenih tekstova iz njihove knjižice daju uvid u znanstveni pristup i polivalentnost njihovih ...studija. Očito je da dubrovački dominikanci ne uzimaju knjige tek kao pomagala u redo\ ničkoj kontemplaciji ili predmete određene umjetničke vrijednosti, nego kao ciikasno sredstvo međuljudske komunikacije i izuzetan faktor u razmjeni ideja i znanstvenih iskustava a u cilju osobnog integriteta i kulturnog napretka sredine iz koje su potekli i naroda u kojem djeluju.
2001. godina je za ekonomsku znanost u Hrvatskoj jubilarna, jer se te godine proslavila 80. obljetnica postojanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Naime, mogli bismo reći da je najveći dio ...ekonomsko-znanstvenog stvaralaštva u tom relativno dugom vremenu nastao upravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok se tek manji dio toga stvaralaštva odnosi na ostale znanstvene institucije. Kada je riječ o retrospektivi, odnosno povijesnom prikazu znanstvene produkcije
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (što istovremeno znači u najvećoj mjeri i cjelovite produkcije u Hnatskoj), neizbježno se postavlja potreba kritičkog preispitivanja jednog vremena koje je sada iza nas, a radi se, dakako, o socijalističkom sustavu. Općepoznato je da ideologija komunizma, eufemistički rečeno, “nije bila pogodan okvir” za istinsko stvaralaštvo kako u ekonomskoj znanosti i edukaciji, tako i u ekonomskoj praksi. U kojoj mjeri je komunistička ideologija određivala
ekonomsku znanost i edukaciju, a koliko je znanost kao takva bila i morala biti ancilla te ideologije? Kakve je posljedice taj odnos vladajuće ideologije i ekonomske znanosti imao na samu znanost, ali i na šire društveno okruženje?
Tekst predstavlja dio širega projekta koji se odnosi na ulogu predpojmovnih
kompleksa u formiranju paradigmatskih teorija, poglavito u povijesti
fizike. Nakon analize određenih tekstova ...(Aristotelovih, Galilejevih,
Newtonovih i drugih) uočeno je postojanje takozvanih općih kompleksa
koji imaju ulogu regulacije same teorije. Opći kompleksi funkcioniraju
po istome mehanizmu kao i paradigme koje je u svojim radovima opisao
Kuhn. Ovaj rad ima zadatak pokazati kako je njegov koncept paradigme
usko povezan s općim kompleksom i kompleksnim mišljenjem. Također,
izvršena je i dublja analiza ideje paradigme koju Kuhn određuje u svojim
radovima. Došlo se do zaključka da on nije shvatio samu bit paradigme,
tj. općega kompleksa, što je dovelo da lutanja kako u definiciji toga koncepta
tako i u primjeni same ideje. Kuhn je pokušao definirati paradigmu
kao neki opći pojam ili matricu, što je u biti nemoguće zbog same njezine
prirode, a posljedica je toga činjenica da se sam koncept paradigme
u njegovoj teoriji pojavljuje kao metakompleks. Neshvaćanje biti paradigme
implicira pogrješno tumačenje mehanizma općega kompleksa, a
to u konačnici dovodi do pogrješnih zaključaka koji se odnose na bliske
koncepte kao što su revolucionarna promjena paradigmâ, nesumjerljivost
teorija itd.
Oni koji se žele baviti znanstvenim proučavanjem religije mogu, tijekom istraživanja, utjecati na podatke koje istražuju. Ovaj članak ispituje načine na koje proučavanje nove religije može ...rezultirati u znanstvenikovom “mijenjanju na stvari” iz metodoloških, kao i iz etičkih i političkih razloga. Uspoređuju se interesi sociologa i interesi novih religija, antikultnog pokreta, medija, zakona i terapeuta. Najposlije, članak raspravlja o mogućim utjecajima na znanstvene metavrijednosti, koji se mogu pojaviti kao posljedica sudjelovanja na tržištu konkurentskih izvješća o novim religijama.
U članku se promišljaju Russellovi stavovi o prirodi i predmetu filozofije, obrazlaže se geneza Russellove težnje da filozofiju zasnuje po uzoru na znanost i poteškoće u vezi s tim radi specifičnosti ...pitanja vrijednosti. Iz motrišta Russellovog shvaćanja zadatka filozofije da, kao misaono nastojanje oko brojnih pitanja bude poseban način istraživanja i otvara prostor za upitnost i kritičnost, ističe se važna uloga odgoja i društva u promicanju slobodnijeg i odgovornijeg zauzimanja za ostvarenje boljeg svijeta.
U članku se autor bavi pitanjem odnosa teoloških časopisa prema Crkvi, društvenom dimenzijom teoloških časopisa i praktičnim izazovima postavljenim pred izdavanje teoloških časopisa. Teološki ...časopisi imaju (kao i teologija uopće) poseban karakter. Teologija je znanost koja se mora opravdati, kao sve znanosti, pred forumom razuma; za znanost o vjeri i za znanost u vezi s Crkvom to je veliki izazov. No, taj posebni karakter teologije se mijenja, a time i karakter teoloških časopisa. Teologija se u nekim europskim zemljama razvija sve više u pravcu religijskih studija bez konfesionalnoga određenja. Europski standardi za znanstvene časopise često nisu adekvatni za naš predmet, a engleski jezik postaje sve važniji. A druge strane elektronički mediji predstavljaju veliki izazov i postavlja se pitanje budućnosti tiskanih medija. Teološki časopisi mogu samo svojim kvalitetom reagirati na taj izazov.
U ovom radu prikazana su dva tipična slučaja veze između
znanosti, službi za odnose s javnošću i medija: otkrića
mehanizma kojim bakterija Deinococcus radiodurans
ponovno spaja svoj DNK i vraća se u ...život nakon kliničke
smrti te novi pristup istraživanju evolucijskih promjena,
takozvane genomske filostratigrafije. Temeljeći se na
procjeni tijeka znanstvene informacije od znanstvenih
instituta (u ovom slučaju Instituta Ruđer Bošković, najvećega
hrvatskog instituta), sugeriramo da komunikacijske strategije
institutske službe odnosa s javnošću i medijskoga pokrivanja
ovih otkrića dovode do nerealnih očekivanja koja se odnose
na zdravlje i očekivani životni vijek te nude promocijsku,
a ne fer i realnu sliku znanosti. Moguće objašnjenje bilo
bi da u izranjajućem natjecateljskom okruženju istraživanja
na nacionalnom i međunarodnom planu znanost teži k
legitimizaciji u medijima i nastoji poboljšati svoju sliku
u javnosti. Pri tome se odnos znanosti, službi za odnose
s javnošću i medija temelji na dva glavna postupka u
kreiranju društvenih reprezentacija znanosti: metafori i
preuveličavanju.
