Cilj. Cilj je rada opisati ulogu nakladničke djelatnosti Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te istražiti navike i interese čitatelja publikacija koje objavljuje HKD.
Pristup/metodologija/dizajn. ...Na temelju dostupne literature i ranijih istraživanja prikazuje se nakladnička djelatnost HKD-a. Metodom analize sadržaja mrežnih stranica i uvidom u publikacije prikupljeni su podaci o znanstvenom, odnosno stručnom karakteru publikacija. Metodom online upitnika ispitani su čitatelji publikacija HKD-a o svojim čitateljskim navikama i interesima. Anketa je distribuirana članovima i nečlanovima HKD-a koji su zaposleni u raznim vrstama hrvatskih knjižnica.
Rezultati. Prvi dio istraživanja pokazao je da je udio znanstvenih i stručnih publikacija, odnosno članaka podjednak, ali se posljednjih nekoliko godina zamjećuje tendencija porasta broja znanstvenih publikacija, odnosno članaka. Anketno istraživanje pokazalo je da je interes za publikacije HKD-a velik – ispitanici redovito čitaju i u svakodnevnom radu koriste sve publikacije HKD-a, mnogi su ispitanici i autori priloga ili su zainteresirani to postati. Vjesnik bibliotekara Hrvatske (VBH) povremeno ili redovito čita više od 97 % ispitanika, a HKD Novosti više od 93 % ispitanika. Knjige u izdanju HKD-a u svakodnevnom radu i cjeloživotnom obrazovanju koristi 91 % ispitanika. Nakladnička djelatnost HKD-a jedna je od temeljnih djelatnosti Društva i od velikoga je značaja za razvoj knjižničarske struke, ali i znanstvene grane knjižničarstvo unutar polja informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Originalnost/vrijednost. Analizom je dokazano da HKD sve češće objavljuje znanstvene publikacije, pa se stoga može smatrati i znanstvenom, a ne samo stručnom, udrugom. Nakladnička djelatnost HKD-a ima dugu tradiciju, ali se s vremenom susreće s problemima pri produkciji publikacija. Rezultati istraživanja mogu pomoći u rješavanju opisanih problema i planiranju nakladničke djelatnosti.
The present volume of proceedings represents the first Slovenian book uniting well-nigh all the humanistic disciplines in a common task: to reflect on the role of scholarly editions in their own ...field. Moreover, it is the first to reflect systematically on the methodological and ecdotic issues of scholarly editions in the light of the possibilities opening with the electronic presentation of texts. While some humanistic disciplines in Slovenia boast a long tradition of scholarly editions, reaching back to the first half of the 19th century, others have begun to consolidate their editorial standards fairly recently.
U radu je predstavljeno dizajniranje paralelne video produkcije u vizualnom i blisko infracrvenom spektru. Konstruiran je sustav dvije kamere koje bilježe okolinu istog vidnog polja zapisom kroz dva ...različita filtera. Na jednoj kameri postavljan je filter koji omogućuje snimanje vizualnog područja, a na drugoj kameri je filter koji bilježi samo blisko infracrveno područje. Promatranje dvostrukog spektralnog područja predstavlja novi način gledanja na okolinu i kretanje ljudi. Uvodi se aktivno bojanje odjeće za blisko infracrveni spektar za postizanje InfrareDesign (IRD) scenskih efekata. Za uspješno integriranje budućeg snimanja u dvostrukom spektru i bilježenja informacija u svakodnevnom životu ili za eksperimentalne potrebe pridaje se važnost edukaciji mladih za stvaranje kompetencija oblikovanja sadržaja u dvostrukom spektru. Dosadašnje publikacije u svojem pisanom obliku i uz korištenje slika imaju ograničenja prilikom prikaza video medija kao sastavnog dijela obrazovnog sadržaja. Obrazovni materijali i istraživanja paralelnih video materijala moraju se prilagoditi formatom i načinom objavljivanja. U radu se predlaže uvođenje online sjedišta jednostavnih adresa kao platforma za znanstveno obrazovanje putem digitalnih medija. Korištenjem predloženog načina objavljivanja znanstveno stručnih istraživanja koristi se puni potencijal dostupnih medija za objavljivanje integriranog multimedijskog sadržaja kojim je jedino moguće komunicirati ovakve poruke bez uskraćivanja specifičnosti određenih sastavnica.
Prirodoslovne zbirke imaju svoju znanstvenu, kulturnu i financijsku vrijednost. Što može biti izmjerljiva znanstvena vrijednost bioloških zbirki? Dugotrajnost primjeraka u zbirci i njihova dobra ...očuvanost više su preduvjeti nego li mjerilo njene vrijednosti. Ukupan broj primjeraka i ukupan broj vrsta u biološkim zbirkama ne govore nam ništa o vrijednosti pojedinih primjeraka i teško su usporedivi između zbirki različitih svojti. Osnovna svrha bioloških zbiraka je da budu izvor podataka za biološka istraživanja. Iz toga slijedi da je broj i kvaliteta znanstvenih publikacija temeljena na primjercima iz određene zbirke dobro mjerilo poznate vrijednosti zbirke, a u većini slučajeva i dobra indikacija njene ukupne vrijednosti.
Cilj ovog rada je utvrditi opseg i sadržaj recenziranih znanstvenih publikacija koje donose rezultate istraživanja zdravstvenog sustava
u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2010. godine. ...Osnovne odrednice istraživanja usklađene su s metodologijom projektom Health Services Research into European Policy and Practice (HSREPP) koji se provodi s ciljem identifikacije, evaluacije i unaprjeđenja doprinosa istraživanja sustava zdravstva razvoju zdravstvene politike u Europi. Istraživanje u ovom radu obuhvaćalo je znanstvene publikacije indeksirane u bazi PubMed te magisterije i doktorske disertacije objavljenje na medicinskim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. Navedenim metodama nađeno je ukupno 536 publikacija indeksiranih u PubMed-u i 22 doktorske disertacije te 70 magisterija koji udovoljavaju nekom od kriterija istraživanja. Za daljnju analizu zasebno su razmatrani magisteriji i doktorske disertacije, te znanstvene publikacije indeksirane na PubMed-u. Baza znanstvenih publikacija indeksiranih u PubMed-u sužena je uz pomoć ključnih riječi podijeljenih u 4 skupine prema uputama HSREPP. Zadane kriterije, nakon analize sažetaka, zadovoljilo je 158 radova. Nakon analize sadržaja sažetaka magisterija i doktorskih disertacija izdvojeno je 6 disertacija i 35 magisterija koji udovoljavaju kriterijima istraživanja. U svim objavljenim publikacijama nije moguće pronaći sustavnost istraživanja zdravstvenog sustava, međutim prepoznat je trend porasta broja radova koji se bave istraživanjima sustava zdravstva u Republici Hrvatskoj tijekom proteklih 20 godina.
Utemeljenost rada leži u inicijativi otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (budimpeštanska i berlinska deklaracija, Pantonov princip) kao i u pariškoj deklaraciji o otvorenom pristupu ...obrazovnim resursima (OER). Fokus rada je na uporabi otvorenog pristupa znanstvenim i obrazovnim sadržajima od strane akademske zajednice, s naglaskom na njihovu aktivnu participaciju, tj. publiciranje. Kod publiciranja u otvorenom pristupu treba razlikovati „zlatni put“ (elektroničke časopise) i „zeleni put“ (načelo samoarhiviranja, npr. repozitoriji). Kad je riječ o otvoreno dostupnim obrazovnim resursima, osnovna nit vodilja je realizirati pravo svakog pojedinca na informaciju i obrazovanje, što je ključno za društvo znanja. Pri tome treba razlikovati otvorene obrazovne resurse od otvorenih e-tečajeva i otvorenog obrazovanja. Karakteristično za OER je da su u digitalnom obliku te da se mogu slobodno preuzimati, koristiti, preslikavati, mijenjati, dalje distribuirati i dijeliti; koriste se u svrhu poučavanja, učenja i istraživanja, a najčešće se ustupaju uz licenciju Creative Commons. U radu se analiziraju rezultati pilot-istraživanja čiji je cilj utvrditi zastupljenost uporabe i objavljivanja otvoreno dostupnih znanstvenih i obrazovnih resursa u odnosu na one s ograničenim pristupom, na nekolicini hrvatskih visokoškolskih ustanova. Utvrđeno je da su ispitanici s veleučilišta ostvarili veću razinu dostupnosti obrazovnih resursa od onih sa sveučilišta. Rezultati također ukazuju da ispitanici za potrebe vlastitog usavršavanja više koriste informacijske resurse s otvorenim nego ograničenim pristupom, ali se radovi više publiciraju u klasičnim nego u otvorenim publikacijama. Za šire prihvaćanje otvorenog pristupa u akademskoj zajednici potrebno je strateško planiranje na institucionalnoj i nacionalnoj razini.
U ovom radu prikazan je njemački kao jezik znanosti. Jezik je oduvijek bio važan za znanost. Grčki, a zatim i latinski, dugo su vremena bili jedini jezici koji su korišteni u znanstvenim krugovima. ...Tek u 19. stoljeću njemački je jezik postao međunarodno važan i priznat. Velika većina svjetskih stručnjaka objavljivala je rezultate svojih istraživanja na njemačkom, koji je bio obvezan predmet na vodećim sveučilištima u Europi i Americi. Situacija se drastično promijenila nakon I. i II. svjetskog rata, kada su mnogi znanstvenici morali napustiti Njemačku, te su počeli objavljivati na engleskom jeziku. Iako je njemački izgubio na važnosti, još uvijek je bitan za znanost zato što se znanstvene publikacije, koje su objavljene na njemačkom, nalaze na drugom mjestu.
U okružju znanosti Lapter, Vladimir
Acta stomatologica Croatica,
06/1994, Letnik:
28, Številka:
2
Web Resource
Odprti dostop
U znanosti postoje različiti načini transfera rezultata istraživanja. Jedan od vrlo čestih, ako ne i najčešći, jest objavljivanje radova u međunarodno priznatim i indeksiranim časopisima i edicijama. ...Znanstveni dosezi citirani u edicijama koje izdaje ISI (CC i SCI) cilj su svakog znanstvenika. Za tim treba težiti, premda su i neke druge sekundarne, pa i tercijarne publikacije od značenja u protoku informacija.