Svrha je ovoga istraživanja bila identificirati i okarakterizirati potencijalne autohtone funkcionalne starter kulture izolirane iz domaće kobasice proizvedene od konjskog mesa. Dominantnu su ...mikrofloru u uzorcima kobasica činile bakterije mliječne kiseline (BMK), a zatim mikrokoki. Od bakterija mliječne kiseline prevladavale su vrste Lactococcus lactis ssp. lactis i Lactobacillus plantarum. Vrsta Lactococcus lactis ssp. lactis nije uobičajena u fermentiranim kobasicama, pa smo ju okarakterizirali kao potencijalnu funkcionalnu starter kulturu. Vrsta Lactococcus lactis ssp. lactis proizvela je značajnu količinu mliječne kiseline, a uspješno je rasla pri 12, 18 i 22 ºC, te u prisutnosti 5 % NaCl. Također je dobro podnijela liofilizaciju i simulirane uvjete želučanog soka i soka tankog crijeva. Osim toga, uspješno je suzbila rast patogena i pokazala je dobra adhezijska svojstva in vitro.
Svrha ovog rada bila je, odrediti mikrobnu populaciju slavonskog kulena proizvedenog na tradicionalan način u seoskim doma-
ćinstvima, jer je riječ o rizičnoj skupini hrane koje mogu biti izvor ...različitih uzročnika bolesti. Nadalje, kao dio autohtone mikrobne
populacije, potencijalnih starter kultura koje su odgovorne za aromu i teksturu određenog tradicionalnog mesnog proizvoda, izoli-
rane su, osim bakterija mliječne kiseline i bakterije iz roda Staphylococcus. U analiziranim uzorcima kulena, nisu dokazane patogene
vrste. Od izolata bakterija iz roda Staphylococcus, tipičnih predstavnika starter kultura za meso, prevladavali su: S. xylosus (5,56
log10CFU/g), S warneri (5,36 log10CFU/g), S. lentus (3,30 log10CFU/g) i S. auricularis (3,30 log10CFU/g). Svi izolati stafilokoka, osim
izolata S. auricularis SK4 pokazali su znatno antimikrobno djelovanje prema patogenim test mikroorganizmima, kroz proizvodnju
visokih koncentracija mliječne kiseline, te pokazali jedno od važnih svojstava potencijalnih starter kultura. Nadalje, izolat S. xylosus
SK1 je pokazao i adhezijska svojstva na epitelne stanice crijeva miševa i time zadovoljio jedan od selekcijskih kriterija za izbor probio-
tičkog soja. Najjači inhibitorni učinak na rast patogena pokazali su izolati S. xylosus SK1 i S. warneri SK2, dok S. auricularis SK4 prati
krivulju rasta odabranih test mikroorganizama.
Promjene u crijevnoj mikroflori uzrokuju naseljavanje patogenih bakterija i infektivni proljev. Ispitano je sedam probiotičkih sojeva kvasca Saccharomyces cerevisiae var. boulardii radi prevencije i ...liječenja proljeva. Istražena je in vitro aktivnost tih sojeva u sprečavanju različitih patogenih i oportunističkih bakterija da bi se utvrdila njihova učinkovitost pri liječenju različitih uzroka proljeva. U miješanim kulturama kvasca S. cerevisiae var. boulardii, za razliku od monokultura, opaženo je statistički značajno smanjenje broja bakterija Listeria monocytogenes (i to čak za 55,9 %), Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus. Prisutnost kvasaca prije svega skraćuje fazu mirovanja bakterija (lag faza), zatim ubrzava postizanje maksimuma rasta, te smanjuje stopu eksponencijalnog rasta za 4,4-57,1 % (L. monocytogenes, P. aeruginosa) ili ju povećava za 1,4-70,6 % (Escherichia coli, Enterococcus faecalis, Salmonella Typhimurium). Osim toga, ispitana je sposobnost vezivanja patogenih bakterija na površinu stanica kvasca S. cerevisiae var. boulardii. Kvasci su uspješno vezali bakterije E. coli, S. Typhimurium, S. aureus, Campylobacter jejuni i E. faecalis, ali ne i L. monocytogenes i P. aeruginosa. Probiotičkom aktivnošću kvasca S. cerevisiae var. boulardii smanjuje se broj živih i aktivnih stanica patogenih bakterija koje su se vezale na stanice kvasca. Ti procesi ograničavaju invazivnost bakterija i sprečavaju njihovo vezanje za stijenke crijeva.
U radu su prikazane dosadašnje svjetske spoznaje o novijoj metodi spajanja drva, a rezultati eksperimentalnog zavarivanja drva dobiveni su na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tehnika ...zavarivanja drva razvijena je kao nov način spajanja drvenih dijelova uz pomoć topline koja se razvija zbog trenja i tlaka. Drveni se elementi spajaju bez upotrebe ljepila. Tijekom procesa zavarivanja rastale se površinski slojevi drva (lignin) u međusobnom kontaktu, a to se događa zbog utjecaja tlaka i topline, koja se najčešće postiže trenjem elemenata koje zavarujemo. U međupovršinskoj zoni stanična je struktura drva u potpunosti uništena, a u zoni zavarivanja znatno je povećana gustoća drva jer su drvne stanice sasvim uništene. Stijenke stanica popucaju zbog utjecaja topline, tlačne sile i kemijske reakcije tijekom hlađenja drva. Zahvaljujući upotrebi isključivo prirodnih materijala, tako spojeni proizvodi ekološki su prihvatljivi. Pri recikliranju ili spaljivanju zavareni proizvodi, kao ni prirodno drvo, ne oslobađaju toksične tvari.
Tribološko opterećenje je opterećenje na alatu za kovanje koje je rezultat
kretanja između plastično deformiranog dijela i alata. U usporedbi s mnogim
drugim postupcima oblikovanja, kod kovanja u ...toplom postoji nepovoljan
specifičan tribološki sistem. Prednosti primjene tvrdih prevlaka, koje su
poznate za alate za rezanje, manje su izražene za ljevačke, ekstruzijske
i kovačke alate. Povećanje radnog vijeka tih alata je važan zadatak u
inženjerstvu površina zbog složenih uvjeta opterećenja i često komplicirane
geometrije alata. Plazmom potpomognuto taloženje u parnoj fazi kemijskim
postupkom (PACVD) je vrlo prikladno za taloženje tvrdih prevlaka na
velike kalupe. Cilj ovog istraživanja je predstaviti i prodiskutirati dobivene
rezultate na duplex PACVD tvrdim prevlakama u industrijskoj primjeni
kao što je kovanje automobilskih dijelova. Predstavljeni rezultati dobiveni
su uvodnim istraživanjima. Eksperimentalni rezultati navode da će
uvođenje prikladne duplex PACVD tvrde prevlake dovesti do poboljšanja
otpornosti na trošenje i na produljenje životnog vijeka alata za kovanje.
Nadalje, korištenjem tvrde prevlake s malim trenjem mogu se postići
izvrsna svojstva ne-lijepljenja. U ovoj fazi istraživanja također je nužno
iznijeti početne pokušaje (pilote) za određivanje otpornosti na trošenje i
određivanje životnog vijeka alata u praksi.
Rad analizira današnje znanje o rasprskavanju kao optimalnoj tehnologiji za stvaranje površine supstrata. Istovremeno, istraživanje podupire procjenu osobine prskane površine s obzirom na adheziju ...naknadnih premaza. Štoviše, istraživanje se bavi stvaranjem i svojstvima keramičkih oksidnih premaza naročito korištenih u uvjetima termocikličkog opterećenja. U kompjuterskim grafovima elaborata dana je analiza strukturalnih promjena i širenja pukotina u procesu termalnog opterećenja na premaze koji se baziraju na Al2O3 i ZrSiO4 što pokazuje prikladnost ispitanih premaza za uvjete stvarnog opterećenja.
U ovom je radu ispitana adhezija bakterijskoj soja L. plantarum 1K izoliranog iz kulena na tanko i debelo crijevo miša u in vitro i in vivo
uvjetima. Budući da je u preliminarnim istraživanjima L. ...plantarum 1K pokazao značajnu inhibiciju rasta prema patogenim mikroor-
ganizmima iz hrane, proizveo značajnu količinu mliječne kiseline (21,96 g/l) te zadovoljio osnovne kriterije za selekciju probiotičkog
soja u in vitro uvjetima, provedena su in vivo istraživanja na pokusnim miševima. L. plantarum 1K znatno smanjuje broj bakterijskih
stanica Salmonella sp. u miševa inciranih sa bakterijom Salmonella sp., te smanjuje translokaciju Salmonella sp. u jetru miševa. L.
plantarum 1K je pokazao osnovne funkcionalne kriterije za izbor probiotičkih sojeva, te se kao takav može upotrijebiti kao funkcio-
nalna autohtona starter kultura za fermentirane mesne proizvode.
U uvodu se ističe važnost kemijskoga predtretmana tvrdih zubnih tkiva tijekom restorativnoga postupka. Adhezijski restorativni postupak modificira temeljna načela preparacije kaviteta i načela ...prevencije zubnoga karijesa.Adhezijski se postupak početkom pedesetih godina ograničio samo na kemijski tretman caklinskih rubova. Mnoga tadašnja istraživanja bavila su se koncentracijom kiselina i vremenom jetkanja, te ultramikroskopskim izgledom jetkane caklinske površine. Kemijska obrada dentina i vezivanje kompozitnog ispuna na dentin pokazali su se tezom i složenijom zadaćom. No, stalan napredak i poboljšanja dentinskih adheziva te pet generacija daju danas optimalne rezultate glede same procedure kliničkog adhezijskog postupka kao i čvrstoće veze kompozitnog ispuna naspram demineraliziranog dentina i cakline. Novije histopatološke studije pulpnoga tkiva, nakon provedenog adhezijskog
restorativnog postupka, pokazale su da ne slabi funkcija i vitalitet
zubne pulpe. Biokompatibilnost zubne pulpe naspram kemijskog predtretmana i uporabe adhezijskih sustava i dalje se provjerava različitim parametrima bioloških testiranja kako bi klinički uspjesi imali potporu i potvrdu.
Poticanje imunološkog odgovora probiotičkim mikroorganizmima i njihov imunomodulacijski učinak mogu se primijeniti u prevenciji infektivne dijareje, sprječavanju hipersenzitivnih reakcija i ...suzbijanju tumora. Novi probiotički proizvod tvrtke LURA d.d., svježi posni sir "BioAktiv LGG", sadrži probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG (LGG), koji ima najviše znanstvenih dokaza o korisnim učincima na ljudsko zdravlje. Broj živih stanica L. rhamnosus GG u svježem posnom siru "BioAktiv LGG" iznosio je 1,3 x 108 CFU/g, i ostao je stabilan tijekom 16 dana skladištenja na 4 oC. U ovom radu istražen je utjecaj L. rhamnosus GG, izoliranog iz svježeg posnog sira "BioAktiv LGG", na imuno odgovor, te njegovo preživljavanje/zadržavanje u probavnom sustavu Swiss albino miševa, kao važan preduvjet za imunomodulacijsko djelovanje. Tijekom hranjenja miševa s 2,2 x 1010 stanica L. rhamnosus GG dnevno, povećao se ukupan broj laktobacila, a smanjio broj enterobakterija i sulfitoreducirajućih klostridija u fecesima miševa. Sličan rezultat dobiven je određivanjem sastava crijevne mikroflore u homogenatima tankog i debelog crijeva miševa, prvi i četrnaesti dan nakon prestanka hranjenja miševa s L. rhamnosus GG, što ukazuje na adhezijska svojstva ispitivanog probiotičkog soja. Također je provedena i oralna imunizacija Swiss albino miševa, s dnevnom dozom od 2,2 x 1010 stanica L. rhamnosus GG kroz period od 8 dana. Uzorci krvi Swiss albino miševa sakupljani su 4., 8., 10., 14., 17. i 21. dana nakon prve imunizacije. U priređenim serumima određivana su ukupna i specifična anti-laktobacili IgA, IgG i IgM antitijela, ELISA metodom. L. rhamnosus GG stimulirao je ukupni humoralni imuno odgovor, a nije izazvao specifični imuno odgovor, što potvrđuje njegov imunomodulacijski učinak, i čini novi probiotički proizvod, svježi posni sir "BioAktiv LGG", dobrim matriksom za ispitivani probiotički soj.
U pokusu koji je trajao 7 tjedana procijenio se je učinak intraperitonealnog (i/p) cijepljenja na rast kalifornijske pastrve (n = 1611) koje su držane u uvjetima komercijalne proizvodnje (aerirana ...izvorska voda, temperature 9,8ºC i protoka 150 l/min). Djelovanje cjepiva ispitivano je u usporedbi s kontrolom (n = 1683) i injiciranom kontrolom (sterilna filtrirana voda; n = 1537). Sve grupe bile su u triplikatu (i. e. n >500 riba/grupi). Riba je hranjena do sitosti dva puta dnevno. U usporedbi s kontrolnim grupama, cijepljenje je utjecalo na smanjeni prirast (P<0.05) u vrijeme istraživanja. Odgovarajući pad dnevnog prirasta težine (P<0.05), kroz prvih 29 dana pokusa, također je zapažen kod cijepljenih riba. Konverzija hrane, kao i količina obroka bili su slično negativni kod cijepljenih životinja 29 dana nakon cijepljenja (P<0.05). Cjepivo je uzrokovala abdominalnu adheziju, no razlike u kemijskom sastavu tijela nisu ustanovljene.