Bitku za Vukovar ne smije se promatrati kao izdvojenu cjelinu i kao pojedinačni događaj Domovinskog rata. Potrebno ju je promatrati kroz prizmu događaja koji se desetljećima i stoljećima odvijaju na ...tom području, s posebnim naglaskom na vrijeme, procese i težnje koji su prema tom području Republike Hrvatske iskazivani od strane jugoslavenske i srpske politike u doba postojanja SFRJ. Istovremeno je i Bitku za Vukovar potrebno promatrati i kroz prizmu ukupnih prostorno-vremenski povezanih agresorskih djelovanja prema drugim ciljevima i interesima Republike Hrvatske u vremenu od 1990.-1992. Tek se uz takvu složenu analizu može raščlaniti Bitka za Vukovar koja predstavlja uzor na koji način odlučni branitelji mogu, i u fizičkom porazu taktičkog značaja, izvojevati pobjedu na strateškoj razini.
Ovaj rad prikazuje prostor današnje općine Saborsko u Domovinskom ratu, s naglaskom
na naselje Saborsko, koje je imalo najveća stradanja u Domovinskom ratu ne samo u
bivšoj općini Ogulin nego i na ...mnogo širem prostoru. Najveći intenzitet ratnih sukoba
bio je u studenome 1991., a poglavito na dan okupacije Saborskog 12. studenoga
1991., kada je ubijen velik broj mještana, a svi ostali otišli su u progonstvo. Mjesto je u
potpunosti uništeno i spaljeno, a uvjeti za obnovu, ekshumaciju žrtava i povratak prognanika
stečeni su oslobođenjem 5. kolovoza 1995. godine.
Davno je znanstveno dokazana veza između interpersonalne komunikacije i
kvalitete prilagodbe. Znati komunicirati znači prilagoditi svoju komunikaciju određenoj
situaciji, određenim partnerima, ...određenim ciljevima, a sve to u kontekstu određenih etičkih
načela.
Cilj je ovog rada ispitati učestalost verbalne agresije kao socijalno neprihvatljive i
nasilne strategije rješavanja sukoba. Ispitivanje je obuhvatilo 104 učenika petih, 100 učenika
osmih te 100 učenika završnih razreda srednje škole.
Rezultati su pokazali da verbalna agresija odrastanjem proporcionalno raste i da su
djevojčice u prosjeku više prosocijalno orijentirane od dječaka, odnosno kada su u sukobu,
one uglavnom manje koriste različite obrasce verbalne agresije, osim kada su u pitanju
prepiranja/svađe i vikanje. Osim dobi i spola, na kvalitetu komunikacije utječu i drugi
činitelji kao što su iskustvo, emocionalni odnosi, očekivanja, individualne potrebe, strahovi,
povjerenje. Suvremene društvene znanosti razvile su različite tehnike uspješnog sučeljavanja
i nenasilnog komuniciranja koje se mogu uvježbavati od najranijeg djetinjstva u obitelji,
vrtiću, školi i socijalnom okruženju, stoga ih treba više prakticirati, vrednovati i razvijati.
Na prostoru grada Daruvara i njegove okolice do 1991. g. živjele su najrazličitije etničke skupine. Zbog srpske agresije na Hrvatsku i na prostor daruvarskoga kraja, dogodile su se velike promjene u ...narodnosnom sastavu te u broju stanovnika. Većina se Srba iselila, a doselili su se protjerani Hrvati s Kosova (Letnica, Vitina), najviše u Općinu Đulovac, i izbjegli Hrvati s područja ratom zahvaćene sjeverne Bosne (okolica Jajca, Prijedora i Banje Luke).
Osnovni je cilj ovoga rada bio ispitati povezanost privrženosti roditeljima i vršnjacima, samopoštovanja i proaktivne i reaktivne agresije na mladićima (n = 92) i djevojkama (n = 100) iz opće ...populacije u dobi 15–17 godina. Agresivno ponašanje, samopoštovanje, kao i privrženost roditeljima i vršnjacima su mjereni samoiskazom.
Kako bi se ispitala prediktivna snaga ispitivanih varijabli za predviđanje temeljnih oblika agresivnog ponašanja kao kriterijskih varijabli, proveden je niz hijerarhijskih regresijskih analiza. Značajnim su se prediktorima agresivnog ponašanja pokazali samopoštovanje za reaktivnu agresiju, a privrženost majci, privrženost vršnjacima i samopoštovanje za proaktivnu i ukupnu agresiju. Rezultati također pokazuju efekt spola na odnos između privrženosti majci, privrženosti vršnjacima i proaktivne i ukupne agresije. Daljnja je analiza pokazala da izraženost agresivnog ponašanja s povećanjem privrženosti majci više opada kod mladića. Suprotno tome, efekti su privrženosti vršnjaka na izraženost agresivnog ponašanja bili veći kod djevojaka.
Također, dobiven je značajni interakcijski efekt samopoštovanja i spola na mjeru proaktivne agresije pri čemu su za djevojke i mladiće dobiveni obrnuti obrasci. Tako kod djevojaka s porastom samopoštovanja raste i izraženost proaktivne agresije, dok kod mladića izraženost proaktivne agresija pada s porastom samopoštovanja.
U radu se razmatraju međunarodnopravni koncepti samoobrane, oružanog napada (agresije) i anticipatorne samoobrane. Posebna pozornost posvećuje se definiciji oružanog napada (agresije) te se, uz ...relevantne međunarodnopravne dokumente, ispituju stajališta međunarodne sudske prakse te praksa država i organa UN. Analizira se dopustivost anticipatorne samoobrane prema običajnom pravu i ispituje utjecaj nove američke doktrine na postojeće međunarodno pravo.
1. O pravednim i nepravednim ratovima. 2. O „pravednim ratovima“ kao onima koji su potrebni. 3. Lenjinova ideja o pravednim ratovima. 4. O legalnim i nelegalnim ratovima u sustavu Lige naroda. 5. ...Opća zabrana rata i napori u definiranju agresije. 6. Agresija i Povelja UN. 7. Proširenje pravnoga pojma odgovornosti za agresiju. 8. Definiranje agresije kao zločina koji angažira odgovornost država. 9. Zločin agresije u međunarodnom kaznenom pravu. 10. Zločin agresije u izmijenjenom Rimskom statutu stalnoga Međunarodnog kaznenog suda. 11. Članak 157. Kaznenoga zakona RH iz 1997. godine. 12. Pitanje određivanja agresorske strane u nekom unutarnjem (nemeđunarodnom) sukobu.
Autori na osnovu relevantne literature i arhivskog gradiva, uglavnom dokumentacije Operativnog štaba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u ...Zagrebu, daju jedan pregled i sliku događanja, odnosno tijeka srpske agresije na Ivanovo Selo od rujna do studenog 1991. godine
Presuda Međunarodnoga suda iz 2007. godine naišla je na mnoga neodobravanja u široj javnosti. Njihov uzrok leži u nepoznavanju razlika između pojmova kaznene odgovornosti pojedinaca počinitelja ...međunarodnih zločina i odgovornosti država stranaka za kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine. Ovdje se opširno raspravlja o tim razlikama, ali se izlažu i kritike nekih točaka u izrečenoj presudi. Na koncu se raspravlja i o izgledima Hrvatske da uspije u tužbi protiv Srbije pred Međunarodnim sudom o istom predmetu.
