Koronarna bolest najčešći je uzrok smrti u industrijaliziranim zemljama. Poseban izazov u suvremenoj kardiologiji jest kronično liječenje bolesnika s preboljelim infarktom miokarda kako bi se što je ...moguće uspješnije prevenirala pojavnost neželjenih posljedica (srčano zatajenje, reinfarkt, nagla srčana smrt). Suvremeni pristup podjednako naglašava važnost medikamentnog liječenja, odifikacije životnih navika uz korekciju rizičnih čimbenika, a u posljednje se vrijeme posebna važnost pridaje psihičkoj potpori bolesnika nakon preboljelog infarkta miokarda. Liječenje takvih bolesnika često je nezahvalno jer zahtijeva strogu individualizaciju pristupa s često nedovoljnim angažmanom bolesnika. Danas se velika sredstva ulažu u poboljšanje liječenja postinfarktnih bolesnika, no smisao se tog liječenja potpuno gubi ako se ono ne provodi prema striktnim smjernicama i uputama.
Akutni koronarni sindrom akutna je ishemija i/ili infarkt miokarda koji su uzrokovani naglom redukcijom koronarnog protoka krvi, a može se prezentirati kao nestabilna angina pektoris ili infarkt ...miokarda s elevacijom ST-spojnice ili bez nje. Sindrom najčešće karakterizira anginozna prekordijalna bol uz odgovarajuće promjene u EKG-u i biomarkerima. U terapiji navedenog stanja rabe se analgetici, antiagregacijska, antiishemijska, antikoagulantna i reperfuzijska (fibrinolitička i/ili perkutana koronarna intervencija) terapija. Antiagregacijska terapija acetilsalicilnom kiselinom osnovna je terapija u akutnome koronarnom sindromu i nakon njega, najčešće u kombinaciji s drugim lijekovima i procedurama i s nizom specifičnosti ovisno o individualnim karakteristikama bolesnika.
Novi lijekovi u kardiologiji Bagatin, Jugoslav; Carević, Vedran
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
12/2010, Letnik:
19, Številka:
2_Kardiologija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Usprkos golemu napretku u kardiovaskularnoj medicini zadnjih pedesetak godina, bolesti srca i dalje ostaju primarni problem javnog zdravstva i vodeći uzrok smrtnosti danas. Pronalaženje novih ...lijekova, kao i načina kardiovaskularnog liječenja je permanentno. Iz područja kardiovaskularnog liječenja tijekom 2009. godine istraživano je više od 300 novih supstancija. U ovom članku osvrnuli smo se samo na neke lijekove koji su u kliničkom ispitivanju u svijetu, a koji će vjerojatno uskoro (neki od njih) biti registrirani i u Hrvatskoj. Naveli smo češće bolesti, gdje je interes farmaceutske industrije za istraživanje izraženiji i gdje je uporaba lijekova dugotrajna. To se ponajprije odnosi na akutni koronarni sindrom, permanentnu fibrilaciju atrija i akutno popuštanje srca.
Pleiotropni učinci statina Fabijanić, Damir
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
12/2010, Letnik:
19, Številka:
2_Kardiologija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Novije kliničke studije sugeriraju da statini pozitivne učinke na smanjenje kardiovaskularnog rizika ne ostvaruju samo sniženjem razine kolesterola već i nizom o kolesterolu neovisnih – pleiotropnih ...– učinaka. Navedeni učinci obuhvaćaju poboljšanje endotelne funkcije, slabljenje vaskularnog i miokardijalnog remodeliranja, inhibiciju upalnog odgovora i stabiliziranje plaka, mehanizme koji su važni u kroničnom procesu aterogeneze, a osobito su izraženi u nastajanju akutnih kardiovaskularnih incidenata. Ovaj pregled prikazuje statinski pleiotropizam s obzirom na rezultate bazičnih i kliničkih istraživanja, s posebnim naglaskom na značenje pleiotropnih učinaka u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom i visokorizičnih bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću srca.
Osim somatskih posljedica akutnoga koronarnog sindroma u obliku različitoga stupnja intolerancije
napora, radne nesposobnosti, simptoma kroničnog srčanog zatajivanja, angine pektoris,
pojave ...različitih aritmija i sl., moguć je već u ranoj subakutnoj te u kroničnoj fazi u oboljelih osoba
razvoj niza psihosomatskih i psihičkih poremećaja, koji, ako se ne prepoznaju navrijeme i aktivno
ne liječe, mogu pridonijeti nepovoljnom ishodu i povećanoj smrtnosti takve skupine bolesnika. Osim
povezanosti akutnoga koronarnog sindroma i kroničnog stresa, anksioznosti i depresije, on može biti
„okidač“ za razvoj kasnijega posttraumatskoga stresnog poremećaja (PTSP) sa stopom prevalencije od
prosječno 15-ak posto među oboljelim osobama. Više je istraživanja pokazalo da bolesnici sa simptomima
PTSP-a povezanog s prethodnim akutnim koronarnim sindromom, napose oni neliječeni, imaju
povećanu smrtnost i veću stopu reinfarkta miokarda. Budući da PTSP povezan s akutnim koronarnim
sindromom ili kardiokirurškom operacijom zna biti zanemaren i podcijenjen, svrha je ovog rada podizanje
svijesti o ovom problemu u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Inhibitori tirozin kinaze sve se češće primjenjuju kao dio onkološke terapije zahvaljujući
svojemu protutumorskom učinku i učinku protiv angiogeneze. Jedan od značajnijih predstavnika navedene
...skupine lijekova jest sunitinib, oralni višeciljni inhibitor koji se uporabljuje kod određenih oblika
gastrointestinalnih stromalnih tumora, metastatskog karcinoma bubrežnih stanica i proširenoga
neuroendokrinog tumora gušterače. Osim pozitivnih učinaka navedene skupine lijekova, zabilježeni su
i oni neželjeni. Ovisno o autorima, 10 do 30 % bolesnika doživjelo je neki oblik kardiovaskularnog (KV)
događaja u vrijeme primjene inhibitora tirozin kinaze. Ovim radom prikazuje se slučaj 73-godišnjeg
bolesnika koji je zbog metastatskog tumora desnog bubrega prvotno operiran, a potom liječen sunitinibom.
Otprilike osam mjeseci od početka navedene terapije bolesnik dolazi u Objedinjeni hitni bolnički
prijam zbog boli u prsima. Izvedenim elektrokardiogramom postavljena je sumnja na akutni koronarni
sindrom uz elevaciju ST-segmenta u inferiornim, posteriornim i lateralnim odvodima. Hitnom koronarografijom
prikazala se okluzija proksimalnog dijela desne koronarne arterije te se nastavilo s primarnom
perkutanom koronarnom intervencijom. S obzirom na to da u bolesnika nisu ranije zabilježeni
značajniji KV komorbiditeti, postavljena je sumnja na potencijalnu povezanost s primjenom inhibitora
tirozin kinaze. Promatrani radovi stranih autora slične tematike pokazali su znatnu učestalost širokoga
spektra KV događaja. Pojedina su istraživanja pokazala da primjena te skupine lijekova dovodi do porasta
arterijskoga tlaka, krutosti arterija i smanjenja elastičnosti. Naveden je i prikaz slučaja talijanskih
autora koji opisuju da je bolesnik nakon 2 godine primjene sorafeniba podvrgnut kardiokirurškom zahvatu
ugradnje premosnica, iako nije imao značajnijih KV komorbiditeta. Kao zaključak promatranih radova
i ovog prikaza bolesnika, nameće se potreba za kvalitetnijim KV praćenjem onkoloških bolesnika
na terapiji inhibitorima tirozin kinaze u svrhu prevencije neželjenih događaja i ishoda.
Antiagregacijska terapija Bergovec, Mijo; Vražić, Hrvoje
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
12/2010, Letnik:
19, Številka:
2_Kardiologija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Patofiziološko obrazloženje značenja antiagregacijske terapije leži u središnjoj ulozi trombocita pri aterotrombotskoj bolesti koja se nalazi u osnovi akutne i kronične koronarne bolesti, bolesti ...perifernih arterija i arterija mozga. Danas su dostupni brojni lijekovi kojima se mogu različitim mehanizmima mijenjati svojstva trombocita. Postoje brojna klinička istraživanja u kojima je dokazana učinkovitost antiagregacijske terapije pri različitim aterotrombotskim bolestima, premda neka pitanja ostaju još neodgovorena. U ovom pregledu antiagregacijske terapije bit će ukratko opisana dosadašnja saznanja o acetilsalicilnoj kiselini, tienopiridinima (tiklopidin, klopidogrel, prasugrel, tikagrelor), antagonistima glikoproteinskih receptora IIb/IIIa i kombinacijskom liječenju.
Dvojna antiagregacijska terapija (DAPT) osnova je liječenja svih bolesnika koji su podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) i bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS). Prasugrel i ...tikagrelor potentni su inhibitori P2Y12 receptora, koji su u višestrukim kliničkim ispitivanjima pokazali superiornost u odnosu prema klopidogrelu u bolesnika s AKS-om. Prema nedavnom randomiziranom kliničkom istraživanju ISAR REACT 5, prasugrel je statistički značajno reducirao ishemijske ishode, bez povećanja krvarećih komplikacija u usporedbi s tikagrelorom. Slični su rezultati prikazani i u naknadnoj metaanalizi. S obzirom na navedeno, prasugrel je, prema postojećim smjernicama za AKS bez elevacije ST-segmenta, P2Y12 inhibitor izbora u liječenju bolesnika koji su podvrgnuti PCIju. S druge strane, tikagrelor je lijek izbora u situacijama kada je prasugrel kontraindiciran. Ipak, u
određenim populacijama bolesnika (stariji od 75 godina života i lakši od 60 kilograma) i kliničkim scenarijima (odgođena invazivna obrada) ne može se jasno preporučiti terapija zbog nedostatka adekvatnih dokaza. Oba su lijeka indicirana i u situacijama kada je potrebna produljena DAPT, pri čemu tikagrelor ima prednost. Završno, randomizirana istraživanja o monoterapiji P2Y12 inhibitorom, koja je nastavljena nakon provedene PCI i 1 – 3 mjeseca primjene DAPT-a, upućuju na redukciju krvarećih komplikacija, a bez znatnog porasta u ishemijskim komplikacijama u usporedbi s klasičnim DAPT-om. Ipak, u tom su području potrebna daljnja istraživanja prije eventualne promjene svakodnevne kliničke prakse.
PDF
