Alergenska imunoterapija (AIT) još uvijek je jedina dostupna terapija alergijskih bolesti koja djeluje na imunosnu disfunkciju u podlozi alergije te može modificirati tijek i napredovanje bolesti. ...Suvremeno načelo imunoterapije ne razlikuje se znatnije od ideje koju je imao Leonard Noon 1911. godine, kad je prvi puta AIT primijenjena za liječenje alergijskog rinitisa. AIT podrazumijeva ponavljanu primjenu rastućih doza alergena supkutanim injekcijama do doze održavanja koja se primjenjuje tijekom najmanje tri godine, čime se postiže specifična tolerancija na alergen s dugoročnom učinkovitošću i nakon prekida liječenja. U novije vrijeme sublingvalni put primjene, provediv i u kućnim uvjetima, pokazao se učinkovitom i sigurnom alternativom supkutanom putu. Oralna se imunoterapija sve više primjenjuje u liječenju IgE posredovane alergije na hranu i omogućava postizanje učinkovite ograničene desenzitizacije, ali ne i dugotrajne tolerancije. Imunosni mehanizmi pojave tolerancije uključuju povećano stvaranje interleukina 10 (IL-10) i transformirajućeg faktora rasta beta (TGF-β), smanjenje broja alergenski specifičnih T-pomoćničkih stanica tipa 2 (Th2), indukciju alergenski specifičnih regulacijskih limfocita T i B (Tregs i Bregs) i proizvodnju alergenski specifičnih IgG 4 i IgA blokirajućih protutijela. S obzirom na stalan porast prevalencije alergijskih bolesti, od velikog je interesa u liječenju alergija istražiti nove metode za postizanje imunotolerancije sa sigurnijim, učinkovitijim i dugotrajnijim učinkom; to uključuje alternativne putove primjene alergena za imunoterapiju, nove adjuvanse, rekombinantne alergene (uključujući hipoalergene varijante) i kombinaciju alergena s imunološkim modifikatorima ili monoklonskim protutijelima koji potiskuju Th2 stanični put.
Gluten je bjelančevina koja se nalazi u pšenici, dok se u raži, ječmu i zobi nalaze slične bjelančevine. Zajedničkim imenom one se nazivaju gluten i mogu uzrokovati više različitih poremećaja koji se ...dijele na autoimune, alergijske i neautoimune – nealergijske. Samo se celijakija pojavljuje u genetski predisponiranih osoba te se manifestira crijevnim, ali i brojnim izvancrijevnim manifestacijama. Važno je točno dijagnosticirati poremećaje povezane s glutenom jer je njihovo liječenje različito. Velik broj ljudi samoinicijativno se odlučuje za bezglutensku dijetu pod utjecajem popularne literature. No, na taj se način otežava postavljanje točne dijagnoze i odgovarajuće terapije.
To make the treatment approach in patients suffering a European hornet sting allergy reaction more personalized, preparing them also for possible future risks.
In Slovenia an extended retrospective ...observational cohort epidemiological study about the natural history of Hymenoptera venom sensitivity is in progress. The study is based on data from the healthcare records of the University Clinic Golnik (UCG) and data collected by a questionnaire sent to patients from May 2019 to April 2021. For a pilot study, we selected patients who were referred to UCG because of an allergic reaction to European hornet sting and had been re-stung later by a wasp (n=68). The association between severe systemic allergic reactions (SSAR) after wasp sting and potential risk factors in subjects with a history of hornet sting allergy was assessed univariately using the likelihood ratio test.
Among 68 European hornet allergic patients 27 reacted with an SSAR and 41 reacted with a mild SAR. Among 27 patients with SSAR, 4 reacted with an SSAR also to a subsequent wasp sting. Among 41 patients with a mild European hornet sting SAR nobody reacted with an SSAR to a subsequent wasp sting. The association between the severity of the wasp SAR reaction in European hornet allergic patients was statistically significant (p=0.022).
Our results suggest that patients with severe European hornet SAR should be considered for wasp venom immunotherapy or prophylactic prescription of epinephrine auto-injector as they are at risk for an SSAR also after wasp string.
Alergijske reakcije ponekad sudjeluju u razvoju perioralnih i oralnih bolesti, što ukazuje na potrebu određivanja potencijalnih alergena. Ovaj pregledni članak govori o trenutnim saznanjima o ...potencijalnim alergijskim reakcijama na različite dentalne materijale u bolesnika s oralnim i perioralnim bolestima. Uz alergije na razne dentalne materijale mogu se pojaviti slične nealergijske, neimunske kontaktne reakcije (nadražujuće ili toksične). Među zubnim materijalima zubne legure najčešći su alergeni, a slijede ih gumeni materijali, polimeri i akrilati. Alergijske reakcije na zubne legure koje sadrže nikal, kobalt i amalgam osobito su česte, jer ih stomatolozi koriste za protetičke i druge restauracije. Postoji širok spektar oralnih i perioralnih bolesti koje su vjerojatno povezane s alergijama, poput lihenoidnih reakcija, heilitisa, perioralnog dermatitisa, osjećaja pečenja itd. Unatoč određenim ograničenjima epikutani test je presudan u dijagnozi i prepoznavanju uzročnih alergena, jer otkriva kontaktne alergije i još je superiorniji u razlikovanju alergijskih i iritativnih kontaktnih reakcija. Važno je uzeti detaljnu anamenzu bolesnika (npr. pojavu simptoma nakon stomatološke terapije ili konzumiranja hrane) i uz savjetovanje sa
stomatologom provesti alergološko testiranje na specifične stomatološke alergene koji se koriste ili se planiraju koristiti u sljedećem liječenju.
Globalna pandemija koranavirusne bolesti zahtijeva brzo rješenje u obliku procjepljivanja populacije. Cjepiva obično zahtijevaju godine istraživanja i ispitivanja prije nego što dođu u primjenu, no ...2020. godine znanstvena zajednica pokrenula je istraživanja s ciljem proizvodnje cjepiva u do sada rekordno kratkom vremenskom roku. Trenutno se testira više od 60 cjepiva u kliničkim ispitivanjima na ljudima, a dvadesetak ih je stiglo do završne faze testiranja. U tijeku su dogovori oko sklapanja ugovora s proizvođačima cjepiva i sklapaju se sporazumi za proizvodnju, kupnju i opskrbu cjepiva. Postupci nabave u Hrvatskoj i svijetu dugo traju, a ugovara se s više proizvođača. Članak objedinjuje trenutno dostupne podatke o učinkovitosti, sigurnosti i dostupnosti cjepiva.
Cilj: Željela se ustanoviti učestalost i lokalizacija nepoželjnih kožnih promjena povezanih s radom stomatološkog osoblja i studenata, te prikupiti podatke o dijagnostičkim postupcima i mjerama ...zaštite kože koje poduzimaju kada se one pojave. Ispitanici i metode: Naše istraživanje obuhvatilo je 444 ispitanika (stomatologa, dentalnih asistenata, zubnih tehničara, studenata stomatologije) koji su ispunili upitnik. Od svih je zatraženo da navedu jesu li uočili promjene na koži i gdje, jesu li se pritom podvrgnuli terapijskim postupcima i kojima, jesu li se alergološki testirali, te jesu li poduzimali ikakve zaštitne mjere. Rezultati: Od svih ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, 249 (56,1 %) primijetilo je nepoželjne reakcije na koži šaka i prstiju (96 %). Prije našeg ispitivanja samo je njih 15 % posjetilo dermatovenerologa, a 33 % podvrgnulo se alergološkim testovima (bez kliničkog pregleda kod dermatovenerologa). Oko 45 % ispitanika katkad se koristi sapunima za osjetljivu kožu, a većina (61 %) primjenjuje zaštitne kreme za ruke te ih upotrebljava jedan do dva puta na dan. Zaključak: Iako je velik broj stomatološkog osoblja i studenata primijetio kožne promjene povezane s poslom, samo su neki zatražili stručnu pomoć dermatovenerologa, a većina nije poduzela odgovarajuće zaštitne mjere kod njihove pojave. Zato je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se kod svih njih ovećala svijest o profesionalnim dermatozama i odgovarajućoj njezi kože.
Iako se ne zna točna učestalost alergije na lijekove, pripisuje joj se oko 1/10 svih neželjenih reakcija na lijekove. Neželjene reakcije na penicilin javljaju se u 0,7 – 10 % ljudi koji primaju ...penicilin. Stvarna učestalost alergije na penicilin još je manja, budući da su se u prošlosti mnoge nealergijske nuspojave antibiotika pripisivale alergiji. U pacijenata kod kojih postoji sumnja na alergiju na penicilin važno je utvrditi alergološki status. Nepotrebno izbjegavanje upotrebe penicilina, koji je jeftin i u većini slučajeva siguran lijek, povećava troškove bolničkog liječenja, morbiditet i mortalitet pacijenata. Suprotno, primjena penicilina u pacijenata koji su alergični na njega može dovesti do ozbiljnih neželjenih posljedica, uključujući i smrtni ishod. Kožni alergološki test najbrža je i optimalna metoda utvrđivanja alergije na penicilin. Provokacijski test penicilinom primjenjuje se u pacijenata s malom sumnjom na alergiju kod kojih su rezultati kožnog testa negativni uz anamnestičke neuvjerljive podatke za alergijsku reakciju. Liječenje antibiotikom različitog kemijskog sastava i mehanizma djelovanja ili desenzibilizacija moguće su terapijske opcije u pacijenata s dokazanom alergijom na penicilin. Desenzibilizacija je postupak kojim se izaziva privremena tolerancija na penicilin. Indikacije za primjenu su teška septička stanja uzrokovana bakterijama za koje ne postoji učinkovitiji lijek, a provodi se pod strogim nadzorom liječnika. Komercijalno dostupni alergološki dijagnostički testovi danas se smatraju sigurnim načinom utvrđivanja alergološkog statusa u pacijenata sa sumnjom na alergiju na penicilin.
Budući da se medicinsko osoblje, uključujući stomatologe i stomatološke tehničare, uglavnom služi svojim rukama, razumljivo je da je najčešća profesionalna bolest kontaktni dermatitis (KD) šaka ...(80%-90% slučajeva). Na razvoj profesionalnog KD šaka utječe dodir kože s različitim tvarima u profesionalnom okolišu. Profesionalni uzročni čimbenici za stomatološko osoblje su ponajprije reakcije na rukavice koje sadrže lateks, slijede ih različiti stomatološki materijali (npr. metali, akrilati), deterdženti, lubrikanti, otapala, kemikalije itd. Profesionalni KD relativno je čest u stomatološkog osoblja, stoga je potrebno pravodobno prepoznavanje, liječenje i preventivne mjere. Postizanje zaštite kože kod izloženih radnih mjesta od posebne je važnosti, kao i uključivanje mjera postupno i dostatno, što je katkada teško provesti. Različite studije pokazale su korist od primjene preventivnih mjera kao što su brojni postupci za smanjivanje i svladavanje osjetljivosti na lateks i ostale oblike KD u stomatologiji. Aktivno sudjelovanje liječnika u medicinskoj zaštiti, prvenstveno dermatologa, specijalista medicine rada kao i liječnika obiteljske medicine potrebno je za donošenje odgovarajuće medicinske dijagnoze i potvrdu profesionalne bolesti kože.
PDF
