Sindrom oralne alergije je jedan od najčešćih oblika alergije na hranu. Ovaj sindrom uključuje simptome kao što su svrbež i oticanje usnica, nepca i jezika, koji nastaju obično nakon konzumacije ...svježeg voća i povrća. Patogenetski, dolazi do križne reakcije između antigena peludi i antigena iz hrane kao što je svježe voće, povrće i orašasti plodovi, koji su strukturalno slični peludi. Ovaj sindrom pripada alergijskim reakcijama tipa I (IgE posredovane reakcije) koje uključuju reakciju specifičnog IgE sa specifičnim alergenom odnosno proteinom peludi i s proteinom iz hrane. Dijagnozu postavljamo prvenstveno na temelju anamneze, te potvrđujemo kožnim testiranjem, testovima in vitro i provokacijskim testovima. Diferencijalna dijagnoza uključuje mnoge bolesti (npr. sindrom pečenja usta, angioedem, peludna groznica i još različite oralne bolesti) pa je upravo zbog toga potreban multidisciplinarni pristup te uključiti stručnjake različitih specijalnosti u postupak dijagnostike i liječenja. Terapija uključuje izbjegavanje odgovornog voća i povrća ili njihovu termičku obradu te primjenu antihistaminika, ponekad su potrebne i jače terapijske mjere, npr. u liječenju anafilaktične reakcije. U ovome radu prikazana je etiopatogeneza, klinička slika i simptomi, dijagnostički postupci i liječenje oralnog alergijskog sindroma.
Analizirani su rezultati kontinuiranog praćenja aeroalergenog polena tokom 2012. godine, sa osvrtom na polen biljaka sa najjačim alergenim svojstvima - jovu, lesku, brezu, trave, ambroziju i pelen. ...Registruju se tri perioda emisije polena u toku jedne godine. Svaki od perioda okarakterisan je cvetanjem bar jedne biljne vrste sa polenom jakih alergenih svojstava. Zadržavanje i kretanje polena je u direktnoj korelaciji sa meteorološkim prilikama i antropogenim dejstvom.
Oralni alergijski sindrom (OAS) je alergijska reakcija posredovana IgE protutijelima koja se javlja nakon konzumacije svježeg voća i povrća u bolesnika s alergijom na peludi. Simptomi nastaju zbog ...unakrsne reaktivnosti između peludi i hrane biljnog podrijetla, a koristi se i naziv sindrom alergije na pelud i hranu. Bolesnici su senzibilizirani na alergene peludi i iskazuju alergijsku reakciju na hranu strukturne sličnosti s alergenima peludi. OAS se rijetko viđa u male djece, ali mu učestalost raste s dobi pa je najčešća manifestacija alergije na hranu u adolescenata i odraslih. Simptomi su najčešće lokalizirani u usnoj šupljini, ali se mogu javiti i trbušni simptomi na probavnom sustavu i anafilaksija. Bolesnici u pravilu toleriraju termički obrađenu hranu, iako u onih s atopijskim dermatitisom može doći do pogoršanja ekcema. U slučaju generaliziranih simptoma i anafilaksije savjetuje se strogo izbjegavanje i mjere prve pomoći, uključujući autoinjektor adrenalina.
Višegodišnji trend porasta prevalencije alergijskih bolesti u industrijaliziranim zemljama, kao i općenito sve veći broj oboljelih, zahtijeva stalno pronalaženje novijih i boljih načina liječenja. U ...nastanku alergijske upalne reakcije središnju ulogu ima aktivacija mastocita i bazofila, posredovana signaliziranjem putem visokoafinitetnog IgE-receptora, FcRI. Signaliziranje započinje vezanjem alergena za IgE-protutijela vezana na receptor. posljedično, unutar stanice nastaje signalna kaskada, koja dovodi do njene aktivacije i otpuštanja niza medijatora odgovornih za nastanak alergijske reakcije. Glavni nedostatak lijekova koji se tradicionalno koriste u liječenju alergijskih bolesti je njihova usmjerenost na pojedinačne medijatore, a ne na cjelokupan složeni niz zbivanja koji dovodi do pojave ranih i kasnih simptoma. Cilj je ovoga rada prikazati složeni niz zbivanja od vezanja alergena do pojave simptoma bolesti ukazujući pritom na važnost signalnog puta IgE-receptora u istraživanjima novih terapijskih modaliteta.
Podatak o alergiji na lijekove je od velikog značenja u perioperacijskom razdoblju, a medicinska dokumentacija obično
ne sadrži dokumente koji potvrđuju prijavljenu alergiju. Cilj ovoga istraživanja ...bio je ispitati učestalost i značajke samoprijavljenih alergija na lijekove od strane odraslih kirurških bolesnika u Srbiji i analizirati utjecaj takvog anamnestičkog podatka na propisivanje lijekova u perioperacijskom razdoblju. Studija je obuhvatila bolesnike podvrgnute elektivnim kirurškim intervencijama iz područja opće kirurgije tijekom jednogodišnjeg razdoblja u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi. Oni su ispitivani primjenom strukturiranog upitnika o postojanju alergija i njihovoj naravi. Medicinska dokumentacija je
pregledana nakon otpusta iz bolnice kako bi se ispitalo propisivanje lijekova tijekom hospitalizacije. Od 1126 bolesnika evaluiranih tijekom studije, 434 (38,5%) ih je prijavilo ukupno 635 reakcija na lijekove. Najčešće samoprijavljene alergijske reakcije su bile na antibiotike (68%), nesteroidne protuupalne lijekove (16,4%) i jodni kontrast (3,9%). Samoprijavljivanje alergija je bilo češće kod žena, stanovnika urbanih područja i korisnika biljnih lijekova. Većinu prijavljenih reakcija su činile kožne (72%) i respiracijske (34%), dok je anafilaksu prijavilo 3,2% bolesnika. Samo 38 (8,7%) bolesnika je nakon reakcije podvrgnuto nekom alergološkom testiranju. Pregled povijesti bolesti je pokazao da je 26 (6%) bolesnika tijekom hospitalizacije primilo lijek na koji su prijavili alergijsku reakciju u prošlosti, što nije bilo praćeno neželjenim učincima. Samoprijavljivanje alergija na lijekove je veoma često kod kirurških bolesnika u Srbiji, što je u suprotnosti s niskom stopom ispitanih i dokumentiranih alergija. Kako se bolesnicima ne bi uskratila učinkovita terapija ili odlagala operacija, zdravstveni radnici bi trebali više pozornosti posvetiti preciznoj klasifikaciji neželjenih reakcija na lijekove.
Alergija je bolest modernog doba. Moderan način življenja uzrokuje veću agresivnost i lakši ulazak alergena u tijelo. Alergije značajno pogađaju kvalitetu života i smanjuju radnu sposobnost s velikim ...socio-ekonomskim utjecajem na pojedinca i zajednicu. Cilj rada je prikazati rad alergološke ambulante Opće bolnice Bjelovar u 2013. godini, prikazujući podatke dobivene skin prick testom, usporediti rezultate prema dobi i spolu te zaključiti ima li razlike prema vrsti alergena (inhalatorni, nutritivni) i spolu ispitanika te prikazati prema kojim su simptomima i dijagnozama obiteljskih liječnika ispitanici upućeni na alergološko testiranje. Rezultati pokazuju da je alergološku ambulantu posjetilo više žena nego muškaraca (307:147). Pozitivan test ima 122 (39,7 %) žene i 74 (50,3 %) muškarca uz statistički značajnu razliku (X2 = 4,55; df = 1; P = 0,0329). Najviše osoba testirano je u dobi 45-54 godina (20,0 %). Većina ispitanika s pozitivnim testom je u najmlađoj dobnoj skupini 15-24 godine (24,48 %), dok sa porastom životne dobi udio alergičnih osoba među testiranima pada. Utvrđena je statistički značajna povezanost udjela pozitivnih reakcija pri alergološkom testiranju i dobi ispitanika uz koefi cijent korelacije R = -
0,948 i koefi cijent determinacije R2 = 0,897 (89,7 %), te jednadžbu regresije y = 64,171 – 095x. Među ispitanicima utvrđena je stovremena alergija na gotovo četiri alergena, točnije 3,8. Pozitivan test na inhalacijske alergene ima 66,6 % ispitanika koji su osjetljivi (češće u oba spola) a na nutritivne 33,3 %. Najčešći alergeni su kućna prašina (16,4 %) i ambrozija (14,6 %), te kikiriki (12,6%), brašno (8,3 %) i soja (7,9 %). Najčešći simptomi radi kojih su ispitanici poslani na testiranje bili su kihanje (18,5 %), curenje iz nosa (14,9 %) te svrbež i suzenje očiju (7,9 %), dok su najčešće uputne kliničke dijagnoze bile
vazomotorni i alergijski rinitis (37,32 %) te astma (24,0 %).
Alergijski se proktokolitis rijetko pojavljuje u neonatalnom razdoblju. Prikazujemo slučaj alergijskog proktokolitisa na kravlje mlijeko u novorođenih dizigotnih blizanaca u neonatalnom razdoblju. ...Prikazuju se dizigotni blizanci rođeni u punom terminu s rektalnim krvarenjem i teškom anemijom. Istraživanje je otkrilo alergiju na protein kravljega mlijeka s pozitivnom reakcijom na uzročni antigen. Treba uzeti u obzir alergijski kolitis kod diferencijalne dijagnoze bilo kojeg novorođenog djeteta s rektalnim krvarenjem nakon isključenja infekcija i poremećaja koji su uobičajeni u ovoj dobnoj skupini.
NUTRITIVNE ALERGIJE Šadić, Sena; Maltez Ćatić, Zeira
Hrana u zdravlju i bolesti,
07/2013, Letnik:
2, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Nutritivne alergije su prvenstveno rezultat imunološke reakcije nakon konzumiranja određene vrste hrane. Kliničke manifestacije alergija izazvanih alergenima hrane mogu se ispoljiti znacima i ...simptomima od strane svih organa i organskih sistema. Nepovoljan imunološki odgovor na hranu se javlja u 3% do 4% odrasle populacije i u 5% kod djece. Mehanizam imunoloških reakcija može biti IgE zavisan (reaginski tip reakcije) i IgE nezavisan (imunokompleksni, kasni i izuzetno rijetko citotoksični tip reakcije). Gastrointestinalna mukoza predstavlja ulazna vrata, ali i barijeru za antigene koji se unose hranom. Najčešći nutritivni alergeni koji izazivaju alergijske reakcije su: mlijeko, jaja, pšenica, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. U terapiji nutritivnih alergija ispituju se alergen-specifičan pristup gdje se pokušavaju mijenjati alergijske reakcije na alergene hrane i alergen- nespecifični tretmani koji su usmjereni na moduliranje ukupne alergijske reakcije koji bi magao biti koristan za osobe sa višestrukim alergijama.
Zahtjevi laboratorijske dijagnostike alergijskih bolesti odnose se na odabir analiza koje bi trebale: 1. odrediti vrstu alergijske reakcije otkrivanjem humoralnih (ukupni IgE) i staničnih (broj ...eozinofilnih odnosno bazofilnih granulocita, eozinofilni kationski protein); 2. otkriti pokretače alergijske reakcije (specifični IgE na pojedinačne uzročne alergene, testovi ex vivo aktivacije bazofilnih granulocita – leukotrijeni, CD63, histamin); 3. procijeniti klinički tijek reakcije (triptaza za ranu reakciju, eozinofilni kationski protein za kasnu reakciju); 4. omogućiti praćenje uspješnosti specifične imunoterapije (ukupni i specifični IgE, specifični IgG4 i IgG1, omjer IgG4/IgG1, proalergijski i proupalni citokini); 5. odrediti dijagnostičku djelotvornost određivanja pojedinih humoralnih ili staničnih posrednika alergijske reakcije (osjetljivost, specifičnost, pozitivna i negativna, predvidljiva vrijednost).
Iako su laboratorijska istraživanja korisna u dijagnozi i liječenju alergijskih bolesti, brojni problemi još su neriješeni. Ti se problemi mogu svrstati u tri glavne kategorije: preanalitička (uzorkovanje), analitička i poslijeanalitička (tumačenje, praćenje, ponavljno testiranje) faza laboratorijskog određivanja.
Alergija na konzumna kokošja jaja općenito je prihvaćena kao jedna od najčešćih alergija na hrane, sa procjenom prevalencije od
0,2% do 7%. Upravljanje rizikom alergena jaja u sustavu sigurnosti ...hrane uvjetuje prilagodbu preduvjetnih programa, prilagodbu
plana proizvodnje pa i rekonstrukcije i premještanje u proizvodnji – sve s ciljem izbjegavanja križne kontaminacije u upravljanju
sustavom sigurnosti hrane. Pri tome, procjenu rizika koristimo kao alat za dokazivanje rizika alergena jaja na područjima koja imaju
direktni ili indirektni utjecaj na sigurnost proizvoda. Jedina dva rješenja koja se pri tome nameću jest fi zička odvojenost proizvodnih
linija, te jasno i ispravno deklariranje gotovog proizvoda. Svaka polurješenja predstavljaju kontinuirani rizik, a za potrošača moguću
opasnost.
